Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kinde Mabiro Nochal Nade?

Kinde Mabiro Nochal Nade?

Kinde Mabiro Nochal Nade?

ANG’O MOMIYO DWOKO MAR PENJONI DWARORE AHINYA? Geno ma ng’ato nigo kuom gima kiny notimre, otudore gi kaka odak sani. Kuom ranyisi, joma nigi geno matin kuom kinde mabiro nyalo chako bedo gi paro mar ni: “Ara, wachiemuru, kendo wamethuru, nikech kiny wanatho.” (1 Jo Korintho 15:32) Pile chuny ma kamano ok kel kuwe madier e paro, to omiyo ji bedo mana gi ich lach, jokong’o, kendo okelo parruok.

Kuom adier, dine bed ni kinde mabiro owe chuth e lwet dhano, dikoro waonge geno. Muya manie piny, pi, koda lowo, ililo e okang’ malach ahinya. Paro mar ni lweny mar nyuklia koda timbe mag mahundu nyalo timore apoya, medo miyo ji luoro. Tuoche koda dhier hinyo ji tara gi tara e piny mangima. Kata kamano, nitie gik manyalo miyo dhano obed gi geno.

Kata obedo ni dhano ok nyal nyiso gadier gima biro timore e kinde mabiro, Jehova Nyasaye owuon wacho ni en e Jal ‘manyiso ji ka wach moro ochako timore, kaka obiro bet achien, [kendo] e ndalo machon nokoro weche ma pok otimore.’ (Isaiah 46:10) Ang’o ma Jehova wacho kuom gima biro timore e ndalo mabiro?

Gima Muma Wacho

Jehova ok nowe piny, kata ngima manie iye mondo okethre chuth. Kuom adier, Muma singo ni Nyasaye biro ketho “jo ma ketho piny.” (Fweny 11:18) Kokalo kuom Pinyruodhe, kata sirkande mar polo, Jehova biro golo richo e piny kendo loso gik moko obed kaka dwaro mare ne obet kar chakruok. (Chakruok 1:26-31; 2:8, 9; Mathayo 6:9, 10) Ndiko mag Muma maluwogi miyowa picha mar kinde mabiro, ka ginyisowa gik machiegni timore ne ng’ato ka ng’ato manie piny.

Zaburi 46:8, 9. “Biuru, une tije mag Jehova, kaka osejwang’o pinje moko. Omiyo lwenje orumo nyaka giko piny; Oturo atum, kendo ong’ado tong’ diere; owang’o gache lweny e mach.”

Isaiah 35:5, 6. “Eka wang’ mwofini noyepi, kendo it jo ma itgi odinore noyaure. Eka ng’ato ma rang’ol nochikre ka ngau, mi duond jamomo nower: ni mar sokini moburre e thim, aore nobedi e piny motuwo.”

Isaiah 65:21, 22. “Giniger udi, ginidagie; ginipidh puothe mag muzabibu, ginicham olembgi. Giniger udi, to ng’at machielo ok nodagie; ginichuo, to ng’at machielo ok nochamgo.”

Daniel 2:44. “Nyasaye manie polo nochung piny ruoth moro ma ok norum nyaka chieng’, onge oganda moro ma nobedi gi loch kuom piny ruodhno; to enong’iny pinje ruodhigi duto, mi notiekgi, kendo nobedie nyaka chieng’.”

Johana 5:28, 29. “Ndalo biro ma ji duto manie liete nowinj dwonde [Yesu], kendo giniwuog oko.”

Fweny 21:3, 4. “Nyasaye owuon nobed kodgi. Kendo Nyasaye noywe pi wang’ duto e wengegi, tho ok nobedie kendo, kata ywak, kata nduru, kata rem ok nobedie, nikech gik machon osekadho.”

Kaka Dwoko ma Muma Chiwo Kelo Kuwe Madier e Paro

Gik mabeyo mowach malogo nyalo nenre kaka lek kuom ng’at ma eka okwongo winjogi. Kata kamano, magi gin gik ma Nyasaye ema osingo, to ok dhano. Kendo Jehova Nyasaye “ok riambi.”​—Tito 1:2.

Ka ipuonjri keto geno kuom singo mag Nyasaye kendo dak kaluwore gi chikene, ibiro siko ka in-gi kuwe e paro kata bed ni in e chandruok matek. Lwenje, dhier, tuoche, kata mana chandruoge mabedoe nikech bedo moti, kata ng’eyo ni inyalo tho sa asaya​—moro amora kuom gigi ok bi mayi kuwe nyaka chieng’. Nikech ang’o? En nikech ibiro bedo gadier chuth ni Pinyruodh Nyasaye biro tieko chandruogegi duto.

Ere kaka inyalo bedo gi geno ma kamano kuom ndalo mabiro? Nyaka ‘ilok pachi odok manyien,’ kendo temo ahinya in iwuon mondo ‘ing’e gino ma Nyasaye dwaro, gima ber, malong’o, molony.’ (Jo Rumi 12:2) Nyalo dwarore mondo imed jiwo geno ma in-go kuom singo manie Muma. Onge kiawa ni timo kamano en gima kelo ber achien. Timo dwaro mar Nyasaye ema nyalo miyi ibed gi paro mokuwe moloyo.

[Piche manie ite mar 7, 8]

Wach Nyasaye wacho ang’o kuom kinde mabiro?

Isaiah 35:5

Isaiah 35:6

Johana 5:28, 29