Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Teko mar Nyasaye Nenore Kuom Sulwe

Teko mar Nyasaye Nenore Kuom Sulwe

Teko mar Nyasaye Nenore Kuom Sulwe

“Ting’uru wang’u malo, une ng’a mosechweyo magi, magolo ogandagi kokwano kar rombgi: oluongogi gi duto gi nying’; kuom duong’ mar tekone, kendo ni kech tek to tek, onge moro ma onge.”​—ISAIAH 40:26.

KALUWORE gi josayans, wang’ chieng’ en sulwe, kendo orom aroma gi sulwe mamoko. Kata kamano, duong’ne loyo mar piny nyadi 330,000. Ng’eny sulwe man machiegni gi piny, tindo ka oporgi gi wang’ chieng’. Kata kamano, sulwe mamoko, kaka moro miluongo ni V382 Cygni, nyalo loyo wang’ chieng’ gi duong’ nyadi 27.

Chieng’ chiwo teko mar mach maromo nade? Mondo omi iwinj liet mar mach man kilomita apar gabich, par ane kaka majno nyaka bed ni liet ahinya. Bor mantie e kind chieng’ gi piny nyalo romo mail milion 93 kama. To ema sama chieng’ rieny, liet mochiwo nyalo ketho pien del! En gimiwuoro ni kuom teko mar mach ma chieng’ chiwo, mana matin ahinya ema chopo e piny. To podi teko mar mach ma chieng’ chiwono, oromo rito ngima e piny.

En adier ni, josayans osenwang’o ni teko duto mar mach ma chieng’ chiwo, nyalo rito ngima kuonde mamoko madirom trilion 31, ma duong’gi romre gi piny. Riwruok mar Space Weather Prediction Center (SWPC) Web site wacho ni, ka inyalo chok teko duto mar mach ma chieng’ chiwo kuom sekund achiel kende, majno nyalo romo piny Amerka “kuom higini 9,000,000, kaluwore gi kaka gitiyo gi maj sitima gie sani.”

Mach ma chieng’ chiwo wuok e chunye wuon​—to ogolo mach mang’eny sidang’. Wang’ chieng’ duong’ ahinya, kendo chunye lach mamiyo mach kawo higini milionde, eka mondo owuog nyaka oko. SWPC Web site wacho ni: “Ka dabed ni Chieng’ oweyo golo teko mar mach kawuono, nyalo kawo higini 50,000,000 mondo eka lokruok maduong’ onenre e Piny!”

To koro non ane adierani: Seche ming’iyo malo e polo gotieno, ineno sulwe gana gi gana, ka moro ka moro kuomgi chiwo teko mang’eny mar mach, mana kaka wang’ chieng’. To josayans wacho ni nitie sulwe bilionde gi bilionde!

To sulwegi duto noa kanye? Thoth josayans wacho ni kaluwore gi gima podi ok ging’eyo tiende maber, gik moko duto nosieko apoya nono, higini madirom bilion 14 mosekalo. Muma to wacho e yo mayot ni: “Kar chakruok Nyasaye nochweyo polo gi piny.” (Chakruok 1:1) Onge kiawa ni, Ng’at ma nochweyo sulwe machiwo teko mang’eny mar mach, nigi ‘teko’ maduong’.​—⁠Isaiah 40:26.

Kaka Nyasaye Tiyo gi Tekone

Jehova Nyasaye tiyo gi tekone e tego jogo matimo dwaro mare. Kuom ranyisi, jaote Paulo ne otiyo gi tekone e puonjo jomoko ng’eyo Nyasaye. Paulo ne en mana dhano, to ne otimo mang’eny kata obedo ni ne ojayudo akwede mager. E yo mane? Ne owacho ni ne oyudo “tekono maduong’ ahinya” koa kuom Nyasaye.​—2 Jo Korintho 4:7-9.

Jehova Nyasaye bende osetiyo gi tekone e ketho jogo maketho chikene goyiem. Yesu Kristo nowuoyo kuom kethruok mar Sodom gi Gomora, koda gi Ataro mar ndalo Noa, konyiso kaka Jehova tiyo gi tekone mar kelo kethruok kuom joma richo. Yesu nokoro ni Jehova chiegni tiyo gi tekone kendo, e ketho jogo ma ok luw puonj koda chikene.​—Mathayo 24:3, 37-39; Luka 17:26-30.

Ng’eyo Wachni Onego Omi Itim Ang’o?

Bang’ paro matut kuom teko mar Nyasaye ma nenore e sulwe mochweyo, chunyi nyalo winjo kaka Ruoth Daudi ma nowacho kama: ‘Kaketo chunya kuom paro polo mari miseloso gi lith lweteni, kata kuom dwe gi sulwe miseketo; dhano en ang’o mipare, kendo wuod dhano en ang’o, milime?’​—⁠Zaburi 8:3, 4.

Ee, fwenyo kaka wan chwech matindo, ka oporwa gi gik mamoko mang’eny manie piny koda e polo, miyo wabolore. Kata kamano, teko ma Nyasaye nigo ok onego omiwa luoro. Jehova nomiyo janabi Isaya ondiko weche hoch maluwogi: “Omiyo [Nyasaye] jo mool teko; kendo jalo ma onge gi teko omiye teko momedore. To kata yawuowi, giniol, gininyosre, kendo yawuowi mopong’ nogore piny matek: to jo marito kuom Jehova tekogi noduogi: giniidh malo gi buombe kaka ongoye; giniring to ok gininyosre; giniwuothi to ok giniol.”​—Isaiah 40:29-31.

Ka igombo timo dwaro mar Nyasaye, inyalo bedo gadier ni obiro miyi roho mare maler mondo okonyi. Kata kamano, nyaka ikwaye rohono. (Luka 11:13) Kokalo kuom kony ma Nyasaye chiwo, inyalo nano e bwo tem moro amora, mi iyud teko mar timo gima kare.​—Jo Filipi 4:13.

[Weche manie ite mar 7]

Kokalo kuom kony ma Nyasaye chiwo, inyalo yudo teko mar timo gima kare

[Piche manie ite mar 7]

Koa koracham malo: Whirlpool galaxy, Andromeda galaxy; picha maiye: Pleiades star cluster; piny korachwich: Orion Nebula, Andromeda galaxy

[Picha manie ite mar 7]

Wang’ chieng’ duong’ maloyo piny nyadi 330,000

[Picha En mars e ite mar 7]

Pleiades: NASA, ESA and AURA/Caltech; all others above: National Optical Astronomy Observatories