Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Faapefea Ona E Filifilia se Faaliliuga Lelei o le Tusi Paia?

E Faapefea Ona E Filifilia se Faaliliuga Lelei o le Tusi Paia?

E Faapefea Ona E Filifilia se Faaliliuga Lelei o le Tusi Paia?

NA MUAʻI tusia le Tusi Paia i le gagana Eperu anamua, gagana Arama, ma le gagana Eleni. O le toʻatele la o tagata mananaʻo e faitau i le Tusi Paia, e faalagolago i lona faaliliuina.

I aso nei, o le Tusi Paia le tusi pito i sili ona tele gagana ua faaliliuina i ai—ua faaliliuina se vaega o le Tusi Paia i gagana e sili atu ma le 2,400. O nisi gagana, e tele o latou faaliliuga. Afai e te filifili i se faaliliuga i lau lava gagana, e mautinoa lou faaaogā o le faaliliuga e sili ona lelei.

Ina ia e maua se faaliliuga lelei, e manaʻomia ona e iloa tali o fesili nei: O ā ituaiga faaliliuga eseese loo iai? O ā itu e lelei ma lē lelei ai faaliliuga eseese nei? Aiseā e ao ai ona faaeteete pe a e faitauina nisi o faaliliuga o le Tusi Paia?

O Faaliliuga e Matuā Eseese Lava

E telē se eseesega i auala o loo faaliliuina ai le Tusi Paia, ae peitaʻi, e mafai ona vaevaeina i ni vaega eseese se tolu. O le tasi o faaliliuga e taʻua o le Interlinear, lea e faaliliu mai i le uluaʻi gagana na tusia ai ma e faaliliu i le upu i le upu, i le gagana o le a faaliliu i ai.

O le isi faaliliuga, ua taʻua o le faaliliuga ua toe faaupu. Ua toe faaupu e le ʻaufaaliliu o lenei faaliliuga le feʻau o le Tusi Paia e tusa ai o lo latou malamalama, ma i le auala latou te manatu o le a fiafia i ai i latou e faitauina.

O le faaliliuga mulimuli, o loo taumafai e faapaleni le faaaogāina o faaliliuga ia e lua. O loo taumafai le ʻaufaaliliu o lenei faaliliuga e faaoo mai le uiga ma lagona moni o le gagana na uluaʻi tusia ai, ma o loo faaliliuina foʻi le manatu ina ia faigofie ona faitau.

Pe e Sili Atu Faaliliuga i le Upu i le Upu?

E lē o taimi uma e lelei ai faaliliuga i le upu i le upu ina ia faailoa mai le uiga o mau taʻitasi o le Tusi Paia. Aiseā? E tele māfuaaga, ae o māfuaaga nei e lua:

1. E lē mafai ona tutusa le kalama, lisi o upu, ma le faatulagaga o fuaiupu a ni gagana se lua. Na faapea mai S. R. Driver, o se polofesa o le gagana Eperu, o le tele o gagana, “e eseese, e lē gata i le kalama ma lisi o upu, ae . . . faapea foʻi le auala o loo tuufaatasi ai manatu ina ia maua ai se fuaiupu.” E eseese auala o loo mafaufau ai tagata e eseese gagana e tautatala ai. Na faaauau ona faapea mai Polofesa Driver, “O lona uiga la, e lē tutusa le auala o loo faatulaga ai fuaiupu i le tele o gagana.”

Ona e lē o iai la se gagana e tutusa lona kalama ma ona faaupuga ma le Tusi Paia Eperu ma le Eleni, atonu la o le a lē manino pe sesē foʻi le uiga o le manatu e faailoa mai, pe a faaliliu le Tusi Paia i le upu i le upu. Seʻi manatu i faaaʻoaʻoga nei:

I lana tusi i uso i Efeso, na faaaogā ai e le aposetolo o Paulo le faaupuga o lona uiga moni lava “i le maa taisi a tagata.” (Efeso 4:14, The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures) * O lenei faaupuga, e faasino atu i faiga e faasesē ai isi pe a faaaogā le maa taisi. Ae peitaʻi, i le tele o gagana, e lē manino lea uiga pe a faaliliu upu i le upu. E sili atu la ona manino le faaupuga lenei pe a faaliliuina “i togafiti a tagata,” auā o le uiga lenā.

Ina ua tusi atu Paulo i Roma, na ia faaaogā ai le faaupuga Eleni o lona uiga moni lava “i le agaga ua pupuna.” (Roma 12:11, Kingdom Interlinear) Po o fetaui le faaupuga lea i lau gagana? O le uiga tonu o lea faaupuga, o le “maelega i la le agaga.”

A o faia se tasi o lauga taʻutaʻua a Iesu, na ia faaaogā ai le faaupuga lea e masani ona faaliliuina faapea: “Amuia ē mativa i le agaga.” (Mataio 5:3) Peitaʻi, e lē o manino i le tele o gagana le uiga moni o lea faaupuga. I nisi tulaga, a faaliliu lea faaupuga i le upu i le upu, e mafai ona faapea atu o le “mativa i le agaga” o lona uiga o ē e lē o sagatonu o latou mafaufau pe e lē lava lo latou malosi faaletino. Ae peitaʻi, na aʻoaʻo e Iesu tagata i le uiga faapea, e lē faalagolago lo latou fiafia i le faamalieina o o latou manaʻoga faaletino, ae e ala i le iloa latou te manaʻomia le taʻitaʻiga a le Atua. (Luka 6:20) O le mea lea, o faaliliuga e pei “o ē naunau i mea faaleagaga” po o “ē e iloa lo latou manaʻomia o le taʻitaʻiga a le Atua,” e mafai ona aumaia ai le uiga tonu o lenei faaupuga.—Mataio 5:3; The New Testament in Modern English.

2. E mafai ona suia le uiga o le upu po o se faaupuga e fua i le mataupu o loo talanoaina. Mo se faataʻitaʻiga, o le upu Eperu lea e masani ona faasino atu i le lima o le tagata, e mafai ona tele mea e faauiga i ai. O se faaaʻoaʻoga, e mafai ona uiga le upu lenei i le “pulea,” “aao mafola,” po o le “pule,” e faalagolago lava i le mataupu o loo talanoaina. (2 Samuelu 8:3; 1 Tupu 10:13; Faataoto 18:21) I se faatusatusaga, e silia i le 40 auala eseese o loo faaliliuina ai le upu lenei i le lomiga faa-Peretania o le Tusi Paia o le Lalolagi Fou.

Talu ai e mafai ona aafia le auala e faaliliu ai se upu e fua i le mataupu o loo talanoaina, ua faaaogā ai e le Tusi Paia o le Lalolagi Fou, le toetoe lava 16,000 faaupuga faa-Peretania e faaliliu ai pe tusa e 5,500 upu o le Tusi Paia i le gagana Eleni, ma e sili atu i le 27,000 faaupuga faa-Peretania ua faaaogā e faaliliu ai pe tusa e 8,500 faaupuga Eperu. * Aiseā ua eseese ai le auala e faaliliu ai nei upu? Ua manatu le komiti faaliliu, e sili atu ona tāua le faaliliuina o nei upu e fua i le manatu o le mataupu o loo talanoaina, nai lo le faaliliu i le upu i le upu. I le taimi lava e tasi, o loo taumafai le Tusi Paia o le Lalolagi Fou e tausisi pea i le tele e mafai ai, e faaliliu upu o le gagana Eperu ma le Eleni i le gagana o loo faaliliuina i ai.

E manino lava, o faaliliuga o le Tusi Paia e iai isi mea e aafia ai nai lo le faaliliuina o le upu o le uluaʻi gagana i taimi uma e aliali mai ai. E tatau i tagata faaliliu ona filifili lelei upu e maua ai le manatu o le gagana na tusia ai, ma ia malamalama. E lē gata i lea, e ao foʻi ona latou tuufaatasia upu i ni fuaiupu i a latou faaliliuga, ina ia talafeagai ma tulafono o le kalama o le gagana o le a faaliliu ai.

Ae ā le Faaliliuga Lea e Toe Faaupu?

O tagata faaliliu o le Tusi Paia lea e toe faaupuina manatu, po o le faaliliuga saʻoloto, e saʻoloto lava i latou e toe faaupu i se auala e ese mai i uluaʻi gagana. E faapefea? E lē gata latou te faaopoopo i ai o latou lava manatu e tusa o le uiga i le uluaʻi tusitusiga, ae e latou te aveesea foʻi nisi faamatalaga o loo iai i le uluaʻi tusitusiga. E ono manaia lea faaliliuga ona o le faigofie ona faitau. Peitaʻi, ona o le faaliliuina i lea auala, ua lē manino pe ua suia ai foʻi le uiga o manatu i le uluaʻi gagana.

Seʻi manatu foʻi i le auala ua faaliliu ai e se tasi o Tusi Paia ua toe faaupu, le tatalo faaaʻoaʻo a Iesu: “Lo matou Tamā e o i le lagi, ia faailoa mai po o ai oe.” (Mataio 6:9, The Message: The Bible in Contemporary Language) O le faaliliuga e sili ona saʻo o fetalaiga nei a Iesu, e faapea: “Lo matou Tamā e o i le lagi, ia faapaiaina lou suafa.” Ae ā le auala lea ua faaliliu ai e nisi Tusi Paia le Ioane 17:26? E tusa ai ma se faaliliuga ua toe faaupu, i le pō na puʻea ai Iesu, na ia tatalo ai i lona Tamā e faapea: “Ua ou faailoa atu oe iā i latou.” (Today’s English Version) Peitaʻi, o le faaliliuga sili ona saʻo o le tatalo lea a Iesu: “Ua ou faailoa atu lou suafa iā i latou.” Po o e mātauina mai i inei le auala o loo aveesea ai e nisi ʻaufaaliliu le suafa o le Atua, lea e ao ona faaaogā ma faapaiaina?

Aiseā e Manaʻomia ai Ona Faaeteete?

O nisi faaliliuga ua toe faaupu, ua lē manino ai tulaga tau amio o loo aumaia i le uluaʻi tusitusiga. Mo se faaaʻoaʻoga, fai mai le The Message: The Bible in Contemporary Language i le 1 Korinito 6:9, 10: “Pe e te silafia ea, e lē o le auala lenei e ola ai? O tagata fai mea lē tonu e lē amanaʻia le Atua, o le a lē iai i lona malo. O i latou e faaaogā ma soona faia isi, e faaaogā ma soona faia feusuaʻiga, e faaaogā ma soona faia le lalolagi ma mea uma o iai, e lē agavaa i latou e avea ma tagatānuu o le malo o le Atua.”

Ia faatusatusa le faaliliuga lenā ma le faaliliuga saʻo o loo i le Tusi Paia o le Lalolagi Fou: “Ioe! Pe tou te lē iloa ea o tagata amioleaga e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua? Aua neʻi faasesēina outou. O ē e faitaaga, o ē e ifo i tupua, o ē e mulilulua, o tauatane, o tane e momoe ma isi tane, o ē e gāoi, o ē e matapeʻapeʻa, o ē e onanā, o ē e fai upu masoā, ma ē e taufaavalea, e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua.” Seʻi tagaʻi foʻi, e lē o taʻua mai i le faaliliuga ua toe faaupu, ia ituaiga amioga lea na taʻu patino mai e le aposetolo o Paulo e ao ona tatou ʻalofia.

E mafai foʻi ona aafia faaliliuga ona o feeseeseaʻiga i talitonuga faale-Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo taʻua i le Today’s English Version, lea e masani ona faaigoa o le Good News Bible, ia fetalaiga nei a Iesu i ona soo: “Ia outou ulu atu i le faitotoʻa vaitiiti, auā e vatele le faitotoʻa e tau atu i hele (hell) ma e faigofie le ala e tau atu i ai, ma e toʻatele foʻi i latou e malaga atu ai.” (Mataio 7:13) Na tuu i ai e le ʻaufaaliliu le upu “hele” e ui lava sa manino le faamatalaga a Mataio, o le “faaumatiaga.” Aiseā ua latou faia ai lenā tulaga? Atonu na māfua ona ua latou mananaʻo e lagolagoina le manatu faapea o le a faapuapuagatia e faavavau tagata amioleaga, nai lo le faaumatia. *

Le Auala e Iloa ai le Faaliliuga Sili Ona Lelei

Na tusia le Tusi Paia i le gagana masani, ma le gagana na tautatala ai le toʻatele o tagata i aso uma, e pei o ē faifaatoʻaga, o leoleo mamoe, ma ē faifaiva. (Neemia 8:8, 12; Galuega 4:13) O lea la, o se faaliliuga lelei o le Tusi Paia, e ao ona faaliliuina ai le feʻau ina ia maua e tagata loto faamaoni, po o ā lava o latou talaaga. O se faaliliuga lelei e na te faia foʻi vala nei:

Faailoa saʻo mai le uluaʻi feʻau lea sa faagaeeina e le Atua.—2 Timoteo 3:16.

Faaliliu le upu i le upu pe a tutusa le faaupuina ma le faatulagaga o le uluaʻi tusitusiga, ma le gagana o le a faaliliu i ai.

Faailoa mai le uiga tonu o le upu po o se faaupuga, pe a lē manino pe suia foʻi le uiga o le faaupuga na tusia ai pe a faaliliu i le upu i le upu.

Faaaogā le gagana e pei ona masani ai, ma ia malamalamagofie ina ia mafai ona fia faitau i ai tagata.

Po o maua lenā faaliliuga i aso nei? O le faitau miliona o tagata faitau o le mekasini lenei, e fiafia e faaaogā le Tusi Paia o le Lalolagi Fou. Aiseā? Ona latou te ioe i le auala o loo faaliliu ai e le komiti faaliliu o lenā faaliliuga, lea e taʻua i upu tomua o le tusi muamua faa-Peretania na lomia: “E matou te lē toe faaupuina le faaliliuina o mau o le Tusi Paia. O loo matou taumafai e faaliliu i le upu i le upu i le tele e mafai ai, pe afai e lē natia pe suia ai le uiga o le manatu.”

Ua lomia le Tusi Paia o le Lalolagi Fou i le tusi atoa pe i ni vaega foʻi i le silia ma le 60 gagana, ma ua lomia se aofaʻiga e sili atu i le 145,000,000 kopi! Afai o maua lea Tusi Paia i lau gagana, pe mafai ona e talosaga atu i Molimau a Ieova mo sau kopi ma e tagaʻi i ai lava oe ia i aogā o lea faaliliuga saʻo.

O tagata aʻoga naunau moni o le Tusi Paia, e latou te fia malamalama ma gaoioi e ōgatusa ma le feʻau lea na faagaeeina e le Atua. Afai o oe o se tasi o tagata na, e te manaʻomia la se faaliliuga saʻo o le Tusi Paia. E talafeagai ona e maua se faaliliuga saʻo o le Tusi Paia, ina ia e faitau ma malamalama ai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 13 O le aogā o le faaliliuga upu i le upu (Interlinear), e iloa ai e le tagata faitau uiga o upu taʻitasi e tusa ai ma le uluaʻi gagana na tusia ai.

^ pala. 17 O loo mātauina nisi faaliliuga faa-Peretania o le Tusi Paia, e sili atu ona tele faaupuga talitutusa o loo latou faaaogā nai lo le Tusi Paia o le Lalolagi Fou, ae ua tele ai ina latou lē tausisi i se uiga se tasi.

^ pala. 25 O loo aʻoaʻoina i le Tusi Paia, pe a oti e tatou te toe foʻi i le efuefu, e lē toe iai se vaega o i tatou e toe ola, ma e lē toe iai ni o tatou manatu po o ni faalogona. (Kenese 3:19; Failauga 9:5, 6; Esekielu 18:4) E lē o aʻoaʻoina e le Tusi Paia faapea, e iai se vaega o le tagata amioleaga o le a faapuapuagatia i le afi i hele.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 21]

E ono manaia le faaliliuga toe faaupu ona o le faigofie ona faitau. Peitaʻi, ona o le faaliliuina i lea auala, ua lē manino pe ua suia ai foʻi le uiga o manatu i le uluaʻi gagana

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 22]

Ua lomia le Tusi Paia o le Lalolagi Fou i le tusi atoa pe i ni vaega foʻi i le sili ma le 60 gagana, ma ua lomia se aofaʻiga e sili atu i le 145,000,000 kopi!

[Pusa/Ata i le itulau 20]

O SE TOE FAAUPUINA ANAMUA

O le toe faaupuina i au lava upu po o le faaliliuga saʻoloto o le Tusi Paia, e lē o se mea fou. I aso anamua, na tuufaatasi ai e tagata Iutaia tusi ua taʻua nei o le Faaliliuga faa-Arama, po o le toe faaupuina o mau o le Tusi Paia. E ui lava e lē o ni faaliliuga saʻo, ae ua faailoa mai ai le auala sa malamalama ai tagata Iutaia i nisi o mau o le Tusi Paia, ma e fesoasoani i le ʻaufaaliliu ia iloa le uiga o nisi o mau faigatā. Mo se faaaʻoaʻoga, i le Iopu 38:7, o loo faamatala ai “atalii uma o le Atua” e faauiga atu i le “vaega o agelu.” I le Kenese 10:9, o loo taʻua ai i le Targums e faapea, o le faasino nauna sa faaaogā e faamatala ai Nimarota, e faauiga atu i le “faatautee” po o le “tetee” nai lo le faauiga atu “i luma” i se tulaga masani. O nei faaliliuga upu i le upu sa fesoasoani i le Tusi Paia, ae e leʻi faaaogā e suitulaga i le Tusi Paia.

[Ata]

O SE VAEGA O LE WALTON’S “BIBLIA POLYGLOTTA,” NA MĀEʻA TUSIA I LE 1657 IOPU 38:1-15

Tusitusiga o le Tusi Paia Eperu (ma le Faaliliuga Interlinear faa-Latina)

Tusitusiga talitutusa o le Targum faa-Arama

[Ata i le itulau 19]

O SE VAEGA O LE “THE KINGDOM INTERLINEAR TRANSLATION OF THE GREEK SCRIPTURES,” EFESO 4:14

I le itu tauagavale o loo faaali mai ai le faaliliuga i le upu i le upu. I le itu taumatau o loo faaalia mai ai le uiga o le upu

[Ē Ana le Ata i le itulau 18]

Ata i tua: Shrine of the Book, Falemataʻaga i Isaraelu, Ierusalema