Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ole?

Ani Ole?

Ani Ole?

Mɛni hewɔ mu ni jeɔ ŋma ni Maria kɛtsu nii lɛ jara wa waa lɛ?

Beni eshwɛ gbii fioo ni Yesu baagbo lɛ, Maria ni ji Lazaro nyɛmi yoo lɛ “kɛ alabastro-tɔ ni nardo mu ŋmiiŋmi [loo krɔŋŋ] ni jara wa naakpa yɔɔ mli lɛ ba,” ni efɔse mu lɛ eshwie Yesu nɔ. (Marko 14:3-5; Mateo 26:6, 7; Yohane 12:3-5) Marko kɛ Yohane amaniɛbɔɔ lɛ tsɔɔ mli akɛ mu nɛɛ jara ji denarioi 300—aaafee apaafonyo ko afi muu fɛɛ nyɔmɔwoo.

Nɛgbɛ aná mu ni jara wa waa nɛɛ kɛjɛ? Asusuɔ akɛ aná nardo mu, loo spikenard ni atsĩ tã yɛ Biblia lɛ mli lɛ kɛjɛ tso bibioo ko ni jeɔ ŋma (Nardostachys jatamansi) ni yɔɔ Himalaya Gɔji lɛ anɔ lɛ mli. Efɔɔ kaa akɛ mɛi futuɔ nardo mu ni jara wa waa lɛ mli, ni mɛi komɛi po feɔ mu ko ni tamɔ no pɛpɛɛpɛ. Shi kɛlɛ, Marko kɛ wiemɔ ni ji “nardo mu ŋmiiŋmi” tsu nii, ni Yohane hu kɛ wiemɔ ni ji “nardo-mu krɔŋŋ” tsu nii. Anɔkwale ni eji akɛ, mu ni jeɔ ŋma nɛɛ jara wa waa lɛ tsɔɔ akɛ ekolɛ aná kɛjɛ India.

Mɛni hewɔ Marko amaniɛbɔɔ lɛ wie Maria he akɛ “ejwa alabastro-tɔ lɛ”? Bei pii lɛ, afeɔ alabastro tɔ lɛ kuɛ leleoo bɔni afee ni anyɛ aŋa naa jogbaŋŋ koni eŋma krɔŋŋ lɛ akaho. Alan Millard ŋma yɛ ewolo ni ji Discoveries From the Time of Jesus lɛ mli akɛ: “Ewaaa akɛ wɔɔna bɔ ni yoo ni mii eshɛ ehe waa nɛɛ baajwa [tɔ lɛ kuɛ] ni egbele naa, ni efɔse mu lɛ fɛɛ eshwie shi shikome.” Enɛ tsɔɔ nɔ hewɔ “ni mu lɛ ŋma yi shĩa lɛ tɔ” lɛ. (Yohane 12:3) Yɛ anɔkwale mli lɛ, eji nikeenii ni jara wa, shi esa jogbaŋŋ. Mɛni hewɔ? Etsɛko tsɔ ni Yesu tée yoo nɛɛ nyɛmi nuu ni esumɔɔ lɛ waa ni ji Lazaro lɛ shi, ni no hewɔ lɛ ekɛ nifeemɔ nɛɛ tsɔɔ akɛ ehiɛ esɔ nɔ ni Yesu fee lɛ.—Yohane 11:32-45.

Yeriko—ani eji maŋ kome loo maji enyɔ?

Mateo, Marko, kɛ Luka fɛɛ bɔ amaniɛ ni kɔɔ mɔ ko ni atsá lɛ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ yɛ heko ni bɛŋkɛ Yeriko lɛ he. (Mateo 20:29-34; Marko 10:46-52; Luka 18:35-43) Mateo kɛ Marko fɛɛ wie akɛ Yesu fee naakpɛɛ nii nɛɛ beni “ejeɔ kpo” kɛjɛɔ Yeriko maŋ lɛ mli lɛ. Shi, Luka bɔ amaniɛ akɛ nifeemɔ nɛɛ tee nɔ beni Yesu “heɔ abɛŋkɛ” Yeriko lɛ.

Yɛ Yesu gbii lɛ amli lɛ, ani maŋ kome pɛ yɔɔ ni atsɛɔ lɛ Yeriko aloo maji enyɔ? Wolo ni ji Bible Then & Now lɛ haa hetoo akɛ: “Yɛ Yesu beaŋ lɛ, no mli lɛ ato Yeriko maŋ lɛ ama shi ekoŋŋ yɛ maŋ momo lɛ wuoyigbɛ, aaafee (kilomitai 1.6) jɛkɛmɔ. No mli lɛ Herode Kpeteŋkple lɛ eto maŋtsɛwe yɛ jɛmɛ.” Wolo ni ji Archaeology and Bible History lɛ ma sane nɛɛ nɔ mi akɛ: “Yɛ Yesu gbii lɛ amli lɛ, Yeriko ji maji enyɔ. . . . Yudafoi amaŋ momo lɛ kɛ Romabii amaŋtiase lɛ teŋ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 1.6.”

No hewɔ lɛ, ekolɛ Yesu fee naakpɛɛ nii lɛ beni eshiɔ Yudafoi amaŋtiase lɛ ni ebɛŋkɛɔ Roma maŋtiase lɛ, loo efee nakpɛɛ nii lɛ beni eshiɔ Roma maŋtiase lɛ ni ebɛŋkɛɔ Yudafoi amaŋtiase lɛ. Eyɛ faŋŋ akɛ, nilee ni ayɔɔ yɛ shihilɛi ni yaa nɔ be mli ni aŋma sane nɛɛ he lɛ yeɔ buaa kɛgbalaa saji ni tamɔ nɔ ni kɛ amɛhe kpãaa gbee nɛɛ mli.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Alabastro Mu Ni Jeɔ Ŋma Tɔ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

© Réunion des Musées Nationaux/Art Resource, NY