Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

Aiseā na taugatā ai le suāuu na faaaogā e Maria?

I nai aso a o leʻi maliu Iesu, na alu ane ai Maria le tuafafine o Lasalo, “ma se fagu suāuu manogi o le nato maoʻi, e sili ona taugatā,” ma liligi i le ao o Iesu. (Mareko 14:3-5; Mataio 26:6, 7; Ioane 12:3-5) O faamatalaga na tusia e Mareko ma Ioane o loo faapea mai, o lenā suāuu manogi e tusa lona tau ma le 300 tenari—pe tusa lea o le totogi o se tagata e faigaluega leipa i le tausaga atoa.

O fea na maua mai ai lenei suāuu manogi taugatā? O le nato po o le uu manogi o loo taʻua i le Tusi Paia, e fai mai i se tamaʻi laau manogi (Nardostachys jatamansi) e maua i atumauga o le Himalaya. O le uu nato taugatā lenei, e masani lava ona faafefiloi ma isi mea manogi taugofie, po o isi foʻi suāuu e talitutusa o latou manogi ma le nato. Ae ui i lea, na faaaogā e Mareko ma Ioane le faaupuga “nato maoʻi.” Ona o le taugatā tele o le suāuu manogi lenei, e foliga mai atonu na aumai mai Initia.

Aiseā ua faamatala ai i tusitusiga a Mareko faapea na “tataʻe le fagu suāuu” e Maria? O le faiga o le fagu alapasa e masani lava ona lauiti le vaega e lata i le gutu lea e matuā faamautinoa ai e lē alu ese se manogi o lenei suāuu tāua. Ua faapea mai Alan Millard i lana tusi, Discoveries From the Time of Jesus: “E faigofie lava ona iloa le fiafia tele o le fafine ma tataʻe le [vaega o le fagu lea e lata i le gutu], ma alu ese uma ai le manogi i le taimi lava e tasi, ae ua lē faatali seʻi aveese muamua le tapuni.” O le māfuaaga lea na “sasala ai le manogi o le suāuu i le fale atoa.” (Ioane 12:3) Ioe, o se meaalofa e matuā taugatā, ae ua matuā talafeagai lava. Aiseā? Na lagona e Maria le lotofaafetai ona na vaai o toe faatūina e Iesu lona tuagane pele o Lasalo, i se taimi e leʻi leva atu.—Ioane 11:32-45.

Ieriko—e tasi pe lua ni aai?

Sa taufai tusia uma e Mataio, Mareko, ma Luka ni faamatalaga e uiga i faamālōlōga faavavega na faia e latalata i Ieriko. (Mataio 20:29-34; Mareko 10:46-52; Luka 18:35-43) E tutusa faamatalaga a Mataio ma Mareko faapea na fai e Iesu le vavega lea ina ua ia “tuua” Ieriko. Ae peitaʻi, na faapea mai le faamatalaga a Luka, na tupu ina “ua latalata” Iesu i Ieriko.

I aso o Iesu, pe sa na o le tasi pe lua ni aai e igoa iā Ieriko na iai? O loo tali le tusi, Bible Then & Now: “O le taimi a o soifua Iesu na toe fausia ai Ieriko pe tusa o le maila (1.6 km) i le itu i saute o le aai tuai. Na fausia e Herota le Sili, se fale mo le taumālūlū i inā.” O loo faamautinoa lenā manatu i le tusi Archaeology and Bible History, lea na faapea mai: “O Ieriko i le taimi o Iesu e lua ona aai sa iai. . . . O le aai tuai o Iutaia sa iai pe tusa o le maila (1.6 km) lona mamao ese mai le aai o Roma.”

Atonu na faia e Iesu le vavega a o tuua e ia le aai o Iutaia ma a o latalata atu i le aai o Roma. Pe atonu foʻi ina ua latalata atu i le aai o Iutaia ina ua ia tuua le aai o Roma. E manino mai la, o le malamalama i tulaga o mea na iai i le taimi na tusia ai faamatalaga, e fesoasoani e faamanino ai se mea e foliga mai e feteenaʻi ni faaupuga o loo iai.

[Ata i le itulau 31]

Fagu alapasa manogi

[Ē Ana le Ata]

© Réunion des Musées Nationaux/Art Resource, NY