Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nyɔŋmɔ Ena Mi Mɔbɔ

Nyɔŋmɔ Ena Mi Mɔbɔ

Nyɔŋmɔ Ena Mi Mɔbɔ

Taakɛ Bolfenk Moc̆nik gba

“Feemɔ ekãa agbɛnɛ.” Enɛ ji wiemɔi ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli ni woɔ mɔ hewalɛ ni Awo kɛ mi wie beni efuaa mi lɛ. Asraafoi lɛ gbala wɔmli, ni abɔi sane lɛ yeli. Yɛ naagbee lɛ, abua sane lɛ akɛ: abaawo mi tsuŋ afii enumɔ. Ekolɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ baaha mɛi pii ahao. Shi yɛ anɔkwale mli lɛ, enɛ ha mitoiŋ jɔ mi babaoo. Ha magba bo nɔ hewɔ.

SAJI ni miwie he kɛtsɔ hiɛ nɛɛ ba mli yɛ afi 1952 mli, yɛ Slovenia. * Shi misane lɛ diɛŋtsɛ je shishi yɛ afi 1930, ni ji afii 20 kɛ sɛɛ ni tsɔ afi 1952 hiɛ lɛ. Nakai afi lɛ ji be klɛŋklɛŋ kwraa ni Biblia Kaselɔi, taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi yɛ nakai beaŋ lɛ baptisi mɛi babaoo shikome yɛ mimaŋ lɛ mli. Berta kɛ Franz Moc̆nik ni ji mifɔlɔi lɛ fata mɛi ni abaptisi amɛ lɛ ahe. No mli lɛ, miye afii ekpaa, ni minyɛmi yoo Majda eye afii ejwɛ. No mli lɛ, Kristofoi fɔɔ amɛhenaabuamɔ yɛ wɔshĩa ni yɔɔ Maribor lɛ mli.

Adolf Hitler bɔi nɔyeli yɛ Germany yɛ afi 1933 mli, ni ebɔi Odasefoi lɛ ayiwaa. Germany Odasefoi lɛ ateŋ mɛi babaoo fã kɛtee Yugoslavia koni amɛyaye amɛbua kɛtsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. Mifɔlɔi nyaa he waa akɛ amɛaafɔ̃ anɔkwafoi nɛɛ nine kɛba wɔshĩa lɛ mli ni amɛfee amɛ gbɔ. Mɛi ni mifɔlɔi fee amɛ gbɔ lɛ ateŋ mɔ kome ni mikaiɔ lɛ waa ji Martin Poetzinger, ní sɛɛ mli lɛ eyaye afii nɛɛhu yɛ Nazi yiwalɛ ŋsarai amli lɛ. Sɛɛ mli kwraa lɛ, kɛjɛ afi 1977 kɛyashi egbo yɛ afi 1988 mli lɛ, esɔmɔ akɛ Yehowa Odasefoi a-Nɔyeli Kuu lɛ mlinyo.

Be fɛɛ be ni Martin baaba ebasara wɔ lɛ, ewɔɔ misaatso lɛ nɔ, ni mi kɛ minyɛmi yoo lɛ yafataa wɔfɔlɔi lɛ ahe yɛ pia lɛ mli. Eyɛ ɛnsaiklopedia bibioo fɛfɛo ko ni akɛwoɔ kotoku mli, ni ákɛ gbekɛ lɛ wolo nɛɛ ha mifee nibii babaoo ahe mfoniri yɛ mijwɛŋmɔŋ. Misumɔɔ akɛ makwɛ nakai wolo lɛ mli.

Wɔkɛ Kaai ni Naa Wawai Kpe

Yɛ afi 1936 mli beni Hitler hewalɛ lɛ yaa nɔ efaa lɛ, mifɔlɔi tee majimaji ateŋ kpee ko ni he hiaa waa yɛ Lucerne, yɛ Switzerland. Akɛni Ataa gbee ŋɔɔ hewɔ lɛ, beni amɛyɔɔ kpee lɛ shishi lɛ, ahala lɛ akɛ ekane Biblia mli shiɛmɔ wiemɔi koni amɔmɔ awo kpãi anɔ, ni sɛɛ mli lɛ atswa aha mɛi fɛɛ ni akɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ yɛ Slovenia maŋ lɛŋ fɛɛ. Beni afee kpee ni sa kadimɔ nɛɛ agbe naa sɛɛ etsɛɛɛ nɔŋŋ kɛkɛ ni abɔi Odasefoi ni yɔɔ Europa lɛ ayi waa gbeyeigbeyei. Awa amɛteŋ mɛi babaoo ayi ni amɛgboi yɛ Nazi yiwalɛ ŋsarai amli.

Jeŋ Ta II lɛ fɛ yɛ September 1939, ni beni shɛɔ April 1941 lɛ, Germany asraafoi lɛ eŋɔ Yugoslavia hei komɛi. Aŋamɔ Slovenia skul srɔtoi lɛ fɛɛ anaa. Agu wɔ akɛ wɔkawie wɔjakumaŋ wiemɔ yɛ maŋ-te-lɛŋ. Akɛni Yehowa Odasefoi kɛ amɛhe wooo maŋkwramɔŋ saji amli kwraa hewɔ lɛ, amɛkpoo akɛ amɛkɛ amɛhe aaawo tawuu lɛ mli. * Enɛ hewɔ lɛ, amɔmɔ amɛteŋ mɛi pii, ni agbe amɛteaŋ mɛi komɛi—ni oblanyo Franc Drozg ni mile lɛ jogbaŋŋ lɛ fata he. He ni Nazi asraafoi lɛ tswiaa mɛi atu yɛ lɛ kɛ wɔshĩa lɛ teŋ jɛkɛmɔ aaafee abasaŋ oha. Mifeɔ Awo ni ekɛ mama etsimɔ etoi koni ekanu tui lɛ agbɛɛmɔ lɛ he mfoniri yɛ mijwɛŋmɔŋ lolo. Wolo ni Franc ŋma enaanyo kpaakpa lɛ mli naagbee wiemɔ ji, “Wɔbaakpe yɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ mli.”

Mikɔ Gbɛ ko ni Mishwa Mihe Waa yɛ He

No mli lɛ miye afii 19. Eyɛ mli akɛ minya shiŋŋfeemɔ shidaamɔ ni Franc kɔ lɛ he moŋ, shi ŋmiŋmi mɔ mi. Ani abaagbe mi hu? Mihemɔkɛyeli lɛ mli waaa, ni mikɛ Yehowa Nyɔŋmɔ teŋ wekukpãa lɛ hu bɛ gbagbalii. Kɛkɛ ni afɔ̃ mi nine kɛha asraafoi anitsumɔ. Migbeyeishemɔ lɛ da fe mihemɔkɛyeli, no hewɔ lɛ mihere ninefɔ̃ɔ lɛ nɔ.

Akɛ mi yafata asraafoi ni wuɔ shiɔ Russia lɛ ahe. Etsɛɛɛ ni minanemɛi asraafoi lɛ bɔi gboimɔ. Ta lɛ mli wa ni eyɛ gbeyei. Mihenilee yi mi waa diɛŋtsɛ. Mikpa Yehowa fai koni ekɛ mihe eshai ake mi, ni eha mi hewalɛ ni mikɛba mijeŋ jogbaŋŋ. Beni abatutua wɔ waa be ko lɛ, eha wɔsraafoi akuu lɛ gbɛ, ni miŋɔ hegbɛ nɛɛ kɛjo foi.

Mile akɛ kɛ́ amɔ mi lɛ, abaagbe mi. Miyatee mihe yɛ hei srɔtoi nyɔji kpawo sɔŋŋ. Mibɔ mɔdɛŋ po miŋma wolo ko kɛmaje Majda, ni wiemɔi ni yɔɔ mli nɛ: “Mikpa nitsumɔ ni mitsuɔ lɛ ni amrɔ nɛɛ miitsu nii yɛ he kroko.” Nɔ ni mitsɔɔ ji akɛ, amrɔ nɛɛ mikpɛ miyiŋ akɛ matsu nii maha Nyɔŋmɔ, shi ehe mi be saŋŋ dani minyɛ mifee nakai.

Yɛ August 1945, ni ji nyɔji etɛ sɛɛ beni Maji ni kɛ Germany wuɔ ta lɛ eye Germany nɔ kunim lɛ sɛɛ lɛ, minyɛ miku misɛɛ kɛtee Maribor. Nɔ ni sa kadimɔ waa ji akɛ, wɔ fɛɛ—mitsɛ, mimami, kɛ minyɛmi yoo lɛ—wɔyi ná wala yɛ ta gbeyeigbeyei nɛɛ mli. Shi yɛ nakai beaŋ lɛ, Komunistbii lɛ ji mɛi ni yeɔ nɔ, ni no mli lɛ amɛmiiwa Yehowa Odasefoi lɛ ayi waa. Amɛgu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, shi Odasefoi lɛ tee nɔ amɛshiɛ yɛ gbɛ̀i nigii anɔ.

Yɛ February 1947 mli lɛ, abu Odasefoi anɔkwafoi etɛ—Rudolf Kalle, Dus̆an Mikić, kɛ Edmund Stropnik—gbele fɔ. Shi sɛɛ mli lɛ, atsake gbele fɔbuu kojomɔ lɛ, ni afee lɛ afii 20 tsuŋwoo. Atswa enɛ he adafi babaoo yɛ adafitswaa woji amli, ni enɛ ha mɛi babaoo ná le bɔ ni awaa Odasefoi ayi yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ. Beni mikane adafitswaa nɛɛ lɛ, mishwa mihe waa. Mina nɔ ni esa akɛ mafee.

Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛ Ha Miná Ekãa

Mile jogbaŋŋ akɛ esa akɛ mafi Biblia mli anɔkwalei lɛ asɛɛ, no hewɔ lɛ, mimia mihiɛ waa koni manyɛ mashɛ taomɔ nii kɛha wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni atsuɔ yɛ gbɛ̀i nigii anɔ lɛ ahe. Akɛni mikɛ hiɛdɔɔ kane Biblia lɛ hewɔ lɛ, Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ ye ebua mi ni miná ekãa kɛkpa nifeemɔi ni he tseee, tamɔ tawa shɛremɔ nɛkɛ.

Yɛ afi 1951 mli lɛ, abaptisi mi ni mikɛfee mihenɔ ni mijɔɔ miha Nyɔŋmɔ lɛ he okadi, ni misaa mibakɔ shihilɛ gbɛ ni mikwa aaafee afii nyɔŋma ni tsɔ hiɛ lɛ ekoŋŋ. Agbɛnɛ, Yehowa batsɔ mi-Tsɛ diɛŋtsɛ, ni mina akɛ eji Tsɛ ni yeɔ anɔkwa ni kpaaa yɛ mɔ sɛɛ, ni esuɔmɔ lɛ sɛɛ efooo. Eyɛ mli akɛ mikpɛ yiŋ ni ejaaa beni miji oblanyo lɛ moŋ, shi tsuiwoo ni Biblia lɛ kɛhaa akɛ Nyɔŋmɔ kɛ eshai faa lɛ ta mitsuiŋ waa. Ákɛ Tsɛ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ “suɔmɔ taŋkpeei” gbalaa mi daa.—Hoshea 11:4.

Yɛ nakai jaramɔ bei lɛ amli lɛ, wɔfeɔ Kristofoi akpeei yɛ teemɔŋ yɛ Odasefoi srɔtoi ashĩai amli, ni wɔtsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ gbɛ̀i nigii anɔ. Beni abaptisi mi sɛɛ lɛ, eshɛɛɛ afi kome ni amɔ mi. Mimami kɛ mi bagba sane be kukuoo ko dani abɔi misane lɛ yeli. Taakɛ mitsĩ tã yɛ sane nɛɛ shishijee mli lɛ, efua mi waa ni ewo mi hewalɛ akɛ: “Feemɔ ekãa agbɛnɛ.” Beni abua sane lɛ akɛ abaawo mi tsuŋ afii enumɔ lɛ, mitsui efãaa ni mitswa mifai shi akɛ mahiɛ mihemɔkɛyeli lɛ mli kpɛŋŋ.

Awo mi kɛ mɛi etɛ krokomɛi kpabuŋ yɛ tsu bibioo ko mli, no hewɔ lɛ mishiɛ Biblia mli anɔkwalei lɛ mitsɔɔ hii nɛɛ ni ekolɛ nine nyɛŋ ashɛ amɛnɔ ni ashiɛ atsɔɔ amɛ lɛ. Eyɛ mli akɛ no mli lɛ mihiɛɛɛ Biblia loo Biblia kasemɔ wolo ko moŋ, shi efee mi naakpɛɛ akɛ minyɛ mikai ŋmalɛi kɛ amɛmligbalamɔi ni mikɛ ŋmɛlɛtswai abɔ kase yɛ mi diɛŋtsɛ mi-Biblia mli nikasemɔ mli lɛ. Mikɛɔ mɛi ni mikɛyɔɔ kpabuŋ lɛ akɛ, kɛ́ akɛɛ miya nɔ mihi tsuŋwoohe nɛɛ afii enumɔ ekoŋŋ lɛ, Yehowa baaha mi hewalɛ koni manyɛ mafee nakai. Shi kɛlɛ, ebaanyɛ egbele gbɛ eha mi mra. Mikɛɛ amɛ akɛ, kɛ́ efee nakai lɛ, namɔ baanyɛ atsĩ naa?

Sɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ yɛ Toiŋjɔlɛ Beaŋ

Yɛ November 1953 mli lɛ, nɔyeli lɛ fã ni aŋmɛɛ gboklɛfoi ahe; aŋmɛɛ Yehowa Odasefoi ni awo amɛ tsuŋ lɛ fɛɛ ahe. Miná mile yɛ nakai beaŋ akɛ, asomoaŋ aaafee nyɔji enyɔ ni eho lɛ, ajie naatsii ni akɛfɔ̃ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ lɛ. Amrɔ nɔŋŋ kɛkɛ ni wɔbɔi asafoi lɛ kɛ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ ahe gbɛjianɔtoo. Wɔkɛ tsu ko ni yɔɔ Maribor maŋ-te-lɛŋ lɛ shishi tsu lɛ fee wɔkpeehe. Wɔfee tao kɛkpɛtɛ gbogbo lɛ he ni wɔŋma yɛ nɔ akɛ: “Yehowa Odasefoi—Maribor Asafo.” Wɔtsuiiaŋ yimɔ obɔbɔ kɛ hiɛsɔɔ babaoo akɛni wɔná hegbɛ akɛ wɔkɛ miishɛɛ aaasɔmɔ Yehowa yɛ toiŋjɔlɛ mli lɛ hewɔ.

Yɛ afi 1961 shishijee gbɛ lɛ, mikɛ mihe wo be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli akɛ gbɛgbalɔ. Aaafee nyɔji ekpaa sɛɛ lɛ, afɔ̃ mi nine akɛ mibasɔmɔ yɛ Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ni yɔɔ Yugoslavia lɛ. No mli lɛ eyɛ Zagreb yɛ Croatia. Yɛ nakai beaŋ lɛ, tsu bibioo ko ji nɔ ni akɛtsuɔ nii akɛ nitsumɔhe nine lɛ, ni hii etɛ ji mɛi ni tsuɔ nii yɛ jɛmɛ. Nanemɛi Kristofoi ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ bayeɔ amɛbuaa kɛkalaa Buu-Mɔɔ woji tɛtrɛbii lɛ yɛ Yugoslavia wiemɔi lɛ amli.

Odasefoi ni ji yei ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ hu bayeɔ amɛbuaa kɛtsuɔ nitsumɔ nɛɛ. Nibii ni amɛfeɔ lɛ eko ji akɛ, amɛkpɛɔ woji tɛtrɛbii lɛ baafai lɛ kɛtsaraa. Mitsu nitsumɔi srɔtoi, ni ekomɛi ji niŋmai amli kwɛmɔ kɛ emli tɔmɔi lɛ jajemɔ, wiemɔ shishitsɔɔmɔ, woji ni aŋmala kɛ nibii krokomɛi ajaramɔ loo amɛkɛmajemɔ, kɛ gbɔmɛi kɛ nibii krokomɛi ahe saji anaabuamɔ.

Atsake Minitsumɔ Lɛ

Yɛ afi 1964 mli lɛ, aha mi nitsumɔ akɛ misɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ, ni enɛ biɔ ni masara Odasefoi asafoi abɔ ko daa kɛwo amɛhemɔkɛyeli lɛ mli hewalɛ. Miná nɛkɛ nitsumɔ nɛɛ he miishɛɛ naakpa. Bei pii lɛ, mikɛ bɔɔs loo oketeke fãa gbɛ kɛyasaraa asafoi srɔtoi lɛ. Bɔni afee ni manyɛ mayasara Odasefoi ni yɔɔ akrowai bibii amli lɛ, bei pii lɛ, mitswaa nantu kɛtsɔɔ ŋmɔtɔ ni shɛɔ minanetalɔ lɛ he lɛ mli loo mikɛ okɔokpe fãa gbɛ nɛɛ.

Bei komɛi hu lɛ, wɔkɛ shihilɛi ni woɔ mɔ naa ŋmɔlɔ kpeɔ. Be ko lɛ, nyɛmi nuu Kristofonyo ko kɛ mi ta trɔke ko ni okpɔŋɔ gbalaa nɔ koni mikɛya asafo ni eshɛ amɛnɔ ni mayasara amɛ lɛ ŋɔɔ. Beni wɔnyiɛ gbɛjegbɛ ni awoko nɔ kootaa lɛ nɔ lɛ, trɔke lɛ tai lɛ ekome mli gbɔjɔ ni efã. Mi kɛ lɛ fɛɛ gbee shi. Beni wɔta gbɛ lɛ nɔ ni wɔkwɛɔ okpɔŋɔ lɛ, ekwɛ wɔ gãa tamɔ nɔ ni enaa ekpɛ ehe. Afii komɛi asɛɛ po lɛ, kɛ́ wɔkai enɛ lɛ efeɔ wɔ ŋmɔlɔ. Suɔmɔ ni osato bɛ mli ni nyɛmimɛi ni yɔɔ akrowai nɛɛ amli lɛ jie lɛ kpo lɛ ha miná miishɛɛ waa, ni mihiɛ kpaŋ enɛ nɔ kɔkɔɔkɔ.

Mikɛ Marika ni miisɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ lɛ kpe yɛ Novi Sad maŋ lɛŋ. Minya suɔmɔ ni eyɔɔ kɛha Biblia mli anɔkwalei lɛ kɛ ekãa ni ekɛtsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he waa aahu akɛ, mibasumɔ ni mikɛ lɛ abote gbalashihilɛ mli. Beni wɔbote gbalashihilɛ mli sɛɛ lɛ, ekɛ mi fee ekome yɛ gbɛfãa nitsumɔ nɛɛ mli ni wɔkɛsara asafoi lɛ.

Beni agu wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ, mifɔlɔi kɛ minyɛmi yoo lɛ hu tsɔmɔ shihilɛi ni mli wawai amli. Afolɔ mitsɛ naa akɛ ekɛ henyɛlɔi lɛ fee ekome beni awuɔ ta lɛ, ni no ha enitsumɔ je edɛŋ. Ebɔ mɔdɛŋ shii abɔ koni enine ashɛ enitsumɔ lɛ nɔ ekoŋŋ shi eyayeee omanye, ni no ha enijiaŋ je wui. Enɛ ha ehemɔkɛyeli lɛ mli bagbɔjɔ be fioo ko, shi emli wa ekoŋŋ dani egbo. Dani eeegbo yɛ afi 1984 mli lɛ, no mli lɛ ekɛ ekãa miisɔmɔ yɛ esafo lɛ mli. Mimami ni ji anɔkwafo ni baa ehe shi lɛ gbo mra yɛ afi 1965 mli. Majda kã he eesɔmɔ yɛ asafo ni yɔɔ Maribor lɛ mli.

Wɔsɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ yɛ Austria

Yɛ afi 1972 mli lɛ, akɛfɔ̃ mi kɛ Marika hiɛ akɛ wɔya Austria ni wɔyashiɛ wɔha Yugoslaviabii babaoo ni efã gbɛ kɛtee jɛmɛ kɛha nitsumɔ lɛ. Beni wɔshɛ Austria maŋtiase ni ji Vienna lɛ mli lɛ, wɔleee akɛ jɛmɛ ji he ni wɔbaaye wɔwala bei ni eshwɛ lɛ fɛɛ yɛ, yɛ wɔsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Beni be shwie mli lɛ, atotoi asafoi heei kɛ kui srɔtoi ni wieɔ Yugoslaviabii awiemɔi yɛ Austria fɛɛ.

Yɛ be ko sɛɛ lɛ, mibɔi sɔɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ, ni miyasara asafoi kɛ kui nɛɛ ni miiya nɔ amɛmiifa lɛ yɛ maŋ lɛŋ fɛɛ. Sɛɛ mli lɛ, akɛɛ wɔ koni wɔyasara asafoi ni wieɔ Yugoslaviabii awiemɔi ni atotoi yɛ Germany kɛ Switzerland lɛ hu. Minyɛ miye mibua kɛto kpeei bibii kɛ kpeei wuji ahe gbɛjianɔ yɛ maji nɛɛ anɔ.

Bei komɛi lɛ, Nɔyeli Kuu lɛ mli bii lɛ ekomɛi baa kpeei wuji nɛɛ ekomɛi ashishi, ni no ha mikɛ Martin Poetzinger kpe ekoŋŋ. Wɔkɛ miishɛɛ gba nibii ni tee nɔ aaafee afii 40 ni eho, be mli ni wɔfɔɔ lɛ gbɔfeemɔ yɛ wɔshĩa lɛ mli lɛ he sane. Mibi lɛ akɛ, “Ani okaiɔ akɛ misumɔɔ waa akɛ makwɛ ɛnsaiklopedia ni akɛwoɔ kotoku mli ni ohiɛɔ kɛbaa lɛ mli?”

Eha mi hetoo akɛ, “Mɛɛ dã,” ni eshi tsu lɛ mli. Beni eku esɛɛ lɛ, ehiɛ wolo lɛ yɛ edɛŋ ni ekɛha mi. Ekɛɛ akɛ: “Hemɔ enɛ akɛ nikeenii ni jɛ onaanyo ko dɛŋ.” Wolo nɛɛ kã he eji woji ni misumɔɔ waa ni yɔɔ miwojiatoohe lɛ ateŋ ekome.

Mibɛ Hewalɛ—Shi Miyɛ Ekãa Lolo

Yɛ afi 1983 mli lɛ, ana akɛ miiye kansa. No sɛɛ etsɛɛɛ ni akɛɛ mi akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ kansa nɛɛ baagbe mi. Enɛ hao wɔ waa, titri lɛ Marika, shi akɛni ejɛ suɔmɔ mli ekwɛ mi ni nyɛmimɛi Kristofoi lɛ babaoo hu ye amɛbua mi yɛ gbɛ̀i kpakpai anɔ hewɔ lɛ, minyɛɔ mifeɔ nibii babaoo yɛ shihilɛ mli, ni miyɛ miishɛɛ lolo.

Mikɛ Marika kã he wɔmiisɔmɔ akɛ be-fɛɛ sɔɔlɔi yɛ Vienna. Bei pii lɛ, mijɛɔ shĩa kɛyaa wɔnitsumɔhe nine lɛ ni miyatsɔɔ wiemɔ shishi leebi, ni Marika hu kɛ ekãa tsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ maŋtiase lɛ mli. Kɛ́ mikwɛ bɔ ni kuu fioo ni ji Yugoslaviabii ni fã kɛyahi Austria ni amɛbatsɔmɔ Odasefoi lɛ ayi efa fe mɛi 1,300 lɛ, ehaa mináa miishɛɛ naakpa. Mikɛ Marika ená hegbɛ kpele akɛ wɔye wɔbua amɛteŋ mɛi babaoo ni amɛkase Biblia mli anɔkwalei lɛ.

Yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, miná gbɛfaŋnɔ yɛ nitsumɔhe niji komɛi atsũi lɛ anɔjɔɔmɔ mli yɛ tsutsu Yugoslavia maji lɛ amli—mitee ekome yɛ Croatia yɛ afi 1999 mli kɛ ekroko hu yɛ Slovenia yɛ afi 2006 mli. Mifata mɛi ni etsɛ waa yɛ asafo lɛ mli lɛ ni abibii amɛ saji koni amɛgba bɔ ni atsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ aha yɛ shishijee mli yɛ maji nɛɛ amli aaafee afii 70 ni eho nɛ lɛ ahe.

Hɛɛ, Yehowa ji Tsɛ ni yɔɔ suɔmɔ ni kɛ wɔhe eshai kɛ tɔmɔi faa wɔ babaoo. Midaa lɛ shi waa akɛ ediii nishaianii asɛɛ! (Lala 130:3) Yɛ anɔkwale mli lɛ, ejie mlihilɛ kɛ mɔbɔnalɛ kpo etsɔɔ mi. *

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 4 No mli lɛ, maji ekpaa ni Slovenia fata he lɛ ji nɔ ni feɔ Yugoslavia.

^ kk. 9 Kɛ́ ootao Ŋmalɛ naa yiŋtoi ahewɔ ni Yehowa Odasefoi eyaaa ta lɛ, kwɛmɔ sane ni ji “Saji ni Mɛi ni Kaneɔ lɛ Biɔ” ni yɔɔ wolo tɛtrɛɛ nɛɛ baafa 22 lɛ.

^ kk. 39 Bolfenk Moc̆nik tsɔ esɛɛ yɛ April 11, 2008 mli, be mli ni aheɔ agbe sane nɛɛ ŋmaa naa lɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 27]

Kɛjɛ abɛkugbɛ kɛmiiya ninejurɔgbɛ: Mifɔlɔi, Berta kɛ Franz Moc̆nik, Majda, kɛ mi, yɛ Maribor, yɛ Slovenia, afi 1940 afii lɛ amli

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]

Mi kɛ miŋa Marika