Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Znate li?

Znate li?

Kojim je jezikom govorio Isus?

Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome kojim je jezikom Isus govorio. Međutim, na temelju nekih činjenica može se zaključiti da je Isus, dok je kao čovjek živio na Zemlji, govorio jednim oblikom hebrejskog jezika i jednim narječjem aramejskog jezika. Kad je došao u galilejski grad Nazaret i ušao u tamošnju sinagogu, pročitao je ulomak iz proročanstva Izaije, koje je, kao što je poznato, napisano na hebrejskom jeziku. Biblija ne kaže da je Isus preveo taj ulomak na aramejski (Luka 4:16-21).

U vezi s jezicima kojima se govorilo u Palestini u vrijeme kad je Isus Krist bio na Zemlji profesor Ernest Wright kaže: “Običan je narod očito govorio grčki i aramejski. (...) Rimske vojnike i službenike moglo se čuti kako razgovaraju na latinskom, dok su ortodoksni Židovi vjerojatno među sobom razgovarali na onovremenom hebrejskom.” Stoga je razumljivo zašto je Pilat na Isusov mučenički stup stavio natpis na tri jezika — hebrejskom, latinskom i grčkom (Ivan 19:20).

Alan Millard, stručnjak za stare semitske jezike, u svojoj knjizi Discoveries From the Time of Jesus kaže: “Izvršavajući svoje svakodnevne obaveze rimski upravitelji nedvojbeno su govorili grčki, pa je stoga i Isus na svom suđenju na Pilatova pitanja odgovarao grčkim jezikom.” Premda Biblija ne otkriva je li to doista bilo tako, zanimljivo je da ne kaže da se taj razgovor vodio preko prevoditelja (Ivan 18:28-40).

Profesor Wright je rekao da “ne možemo sa sigurnošću znati je li [Isus] govorio grčki ili latinski, no dok je poučavao ljude, obično se služio bilo aramejskim bilo pučkim hebrejskim koji je bio pod snažnim utjecajem aramejskog” (Biblical Archaeology, 1962, stranica 243).

Koliki su bili kameni blokovi od kojih je bio sagrađen hram u Jeruzalemu?

Kad su jednom prilikom razgovarali s Isusom, učenici su mu u vezi s jeruzalemskim hramom rekli: “Učitelju, gledaj! Kakvog li kamenja, kakvog li zdanja!” (Marko 13:1). Koliko su bili veliki neki od tih kamenih blokova?

Do Isusovog vremena kralj Herod je veličinu hramskog kompleksa na Hramskom brdu udvostručio u odnosu na onu iz Salamunovog vremena. Bio je to najveći umjetni plato drevnog svijeta, veličine otprilike 480 puta 280 metara. Neki tesani kameni blokovi navodno su bili dugi 11 metara, široki 5, a visoki 3 metra. Pojedini blokovi težili su više od 50 tona. Jedan je težio gotovo 400 tona te je prema riječima jednog znanstvenika “po svojoj veličini bio bez premca u cijelom starom svijetu”.

Reagirajući na primjedbu svojih učenika Isus je jednome od njih rekao: “Vidiš li ove veličanstvene građevine? Neće se ovdje ostaviti ni kamen na kamenu, sve će se porušiti” (Marko 13:2). Mnogi od tih ogromnih kamenih blokova još uvijek leže na mjestu na koje su pali nakon što su ih rimski vojnici 70. n. e. odvalili i gurnuli s brda.

[Slika na stranici 26]

Hramski blokovi razbacani podno hramskog brda u Jeruzalemu