Skip to content

Al lo konteni

Reziste ‘lespri lemonn’

Reziste ‘lespri lemonn’

Reziste ‘lespri lemonn’

“Nou pa’n ganny Lespri . . . lemonn, me nou’n ganny Lespri ki sorti kot Bondye.”—1 KOR. 2:12.

1, 2. (a) Akoz dan lepase Langleter, bann pti zwazo ti ganny mete dan bann min? (b) Ki danze bann Kretyen i fer fas avek?

DAN lannen 1911 lotorite Langleter ti aprouv en lalwa avek bi pour sov lavi bann miner. Dan sak min ti bezwen annan de pti zwazo ki apel canaries. Pour ki rezon? Si dife ti pran dan sa min, bann ki vin sov lavi sa bann miner ti pou anmenn sa bann zwazo avek zot pli ba dan sa min. Gaz anpwazonnen i annan en gran lefe lo sa bann pti zwazo. Si ler ti ganny kontaminen, reaksyon sa bann zwazo ti pou montre ki ti annan en problenm e menm zot ti pou sorti lo zot pti baton e tonm ater. Sa siny lavertisman ti vreman enportan. Parmi bann gaz anpwazonnen i annan enn ki napa kouler, ni loder e i ­kapab koz lanmor en dimoun par anpes globil rouz transport loksizenn dan son lekor. Si bann ki ti vin sov sa bann miner pa ti’n ganny averti kont sa danze, zot ti kapab tonm san konnesans e apre mor san realize ki zot in respir ler anpwazonnen.

2 Dan en sans spirityel, bann Kretyen i fer fas avek menm sityasyon ki bann miner. Ki mannyer? Kan Zezi ti demann son bann disip pour pres sa bon nouvel dan lemonn antye i ti konnen ki i ti pe anvoy zot dan en lanvironnman danzere, enn ki ganny dominen par Satan ek lespri lemonn. (Mat. 10:16; 1 Zan 5:19) Zezi ti sitan konsernen avek son bann disip ki sa zour swar avan son lanmor i ti priy son Papa an dizan: “Mon pa demann ou pour tir zot dan lemonn, me mon demann ou, pour prezerv zot kont sa enn ki apel Malen.”—Zan 17:15.

3, 4. Ki lavertisman Zezi ti donn son bann disip e akoz sa i devret enteres nou?

3 Zezi ti averti son bann disip konsernan sa danze ki kapab fer zot mor spirityelman. Son parol i annan en sinifikasyon spesyal pour nou ki pe viv diran konklizyon sa sistenm. I ti ankouraz son bann disip: “Veye . . . pour zot ganny lafors pour pas atraver tou sa bann keksoz ki pou arive, e ki zot ava tenir debout devan Fis-de-Lonm.” (Lik 21:34-36) Me erezman, Zezi ti osi promet ki son Papa ti pou donn bann disip lespri sen pour fer zot rapel sa ki zot ti’n aprann, pour ed zot reste vizilan e for.—Zan 14:26.

4 Ki nou pou dir ozordi? Eski i posib pour nou kapab ganny led sa menm lespri sen ozordi? Si wi, ki nou bezwen fer pour resevwar li? Ki si sa lespri lemonn e konman i evidan? E ki mannyer nou kapab reisi reziste lespri lemonn?—Lir 1 Korentyen 2:12.

Lespri sen oubyen lespri lemonn?

5, 6. Ki mannyer lespri sen i kapab ed nou, me ki nou merit fer pour resevwar sa lespri sen?

5 Lespri sen pa ti en provizyon zis dan premye syek. Ozordi osi lespri sen i disponib, i kapab donn nou lafors pour fer sa ki byen e an menm tan akonplir nou servis avek lenerzi. (Rom. 12:11; Fili. 4:13) I kapab osi ed nou pour devlop bann kalite tel parey lanmour ek labonte. Sa bann kalite i bann laspe “fri lespri” ki fer nou vin bann dimoun dous. (Gal. 5:22, 23) Parkont, Zeova pa donn son lespri sen avek bann dimoun ki pa anvi.

6 Alors, i ti pou rezonnab pour nou demann nou lekor, ‘Ki mon kapab fer pour resevwar lespri sen?’ Labib i montre ki i annan plizyer keksoz ki nou kapab fer. En letap senp me enportan, i ki nou demann Bondye pour donn nou lespri sen. (Lir Lik 11:13.) En lot letap enportan, i ki nou etidye e aplik konsey dan Parol Bondye ki ganny enspire par son lespri sen. (2 Tim. 3:16) Byensir, i pa senpleman akoz en dimoun i lir Labib ki i pou resevwar lespri sen Bondye. Me ler en Kretyen ki senser i etidye Parol Bondye, i kapab konpran byen bann santiman ek pwennvi ki ganny revele dan Labib. I osi tre enportan ki nou aksepte ki Zeova in apwent Zezi konman Son reprezantan e ki Bondye i donn son lespri sen atraver li. (Kol. 2:6) Alors, nou devret swiv legzanp Zezi e viv nou lavi dapre son bann lansennyman. (1 Pyer 2:21) Pli nou fer bokou zefor pour imit Kris, pli nou pou resevwar lespri sen.

7. Ki mannyer lespri lemonn i enfliyans bann dimoun?

7 Parkont, lespri lemonn i enfliyans dimoun pour reflekte personnalite Satan. (Lir Efezyen 2:1-3.) Lespri lemonn i travay dan plizyer fason. Parey nou kapab vwar otour nou ozordi, i ankouraz dimoun pour rezet standar Bondye. I promot “dezir natir imen, dezir atraver nou lizye ek lorgey dan lavi toulezour.” (1 Zan 2:16) I prodwir bann travay ki napa naryen pour fer avek sa ki Bondye i demann nou, tel parey aksyon imoral, ladorasyon zidol, siperstisyon, zalouzi, lakoler ek soulezon. (Gal. 5:19-21) I osi ankouraz bann propagann ki parey sa ki bann aposta i fer ki sali sa ki sen. (2 Tim. 2:14-18) Definitivman, pli en dimoun i les li ganny enfliyanse par lespri lemonn pli i pou reflekte personnalite Satan.

8. Ki swa, ki nou tou nou annan pour fer?

8 I pa posib pour nou evit tou bann lenfliyans ki dan sa lemonn. Sak dimoun i bezwen swazir si i pou les son lavi ganny enfliyanse par lespri sen oubyen lespri lemonn. Bann ki aprezan pe ganny dirize par lespri lemonn i kapab sorti anba son lenfliyans e les lespri sen gid zot lavi. Me lekontrer i osi posib. Bann ki en serten letan in les zot ganny gide par lespri sen i kapab ganny atire par lespri lemonn. (Fili. 3:18, 19) Annou vwar konman nou kapab reziste lespri lemonn.

Remark siny lavertisman byen boner

9-11. Ki serten siny ki averti nou ki nou kapab pe ganny enfliyanse par lespri lemonn?

9 Bann miner Langleter, ki’n ganny mansyonnen pli boner ti servi bann pti zwazo ki ti averti zot byen boner si ti annan en gaz anpwazonnen ki ti pe propaze dan ler. Si en miner ti vwar enn sa pti zwazo sorti anler lo son pti baton e tonm ater, i ti konnen ki i ti bezwen azir vitman pour sov son lavi. Dan en sans spirityel, ki serten siny ki averti nou byen boner ki nou pe ganny enfliyanse par lespri lemonn?

10 Premye fwa ki nou ti aprann konsernan laverite dan Parol Bondye e answit dedye nou lavi avek Zeova, i tre probab ki nou ti lir Labib avek lantouzyasm. Petet nou ti souvan fer bann lapriyer profon. I ti en plezir pour nou asiste bann renyon e nou ti vwar sak renyon konman en mwayen pour ganny ankouraze spirityelman, zis parey en zonm ki swaf i santi ler i ariv dan en landrwa kot i annan delo. Byensir, sa semen ki nou’n swazir in ed nou pour sorti e rezet lenfliyans leta lespri sa lemonn.

11 Eski nou ankor fer zefor pour lir Labib sak zour? (Ps. 1:2) Eski nou priy regilyerman e eksprim sa ki o fon nou leker? Eski nou kontan nou bann renyon e asiste tou renyon sak semenn? (Ps. 84:10) Oubyen eski nou’n perdi serten sa bann bon labitid? I vre ki nou annan plizyer responsabilite ki pran nou letan ek lenerzi e i kapab en defi pour gard en bon labitid pour fer bann aktivite spirityel. Me si avek letan nou’n perdi serten nou bann bon labitid, eski sa i kapab akoz nou pe ganny enfliyanse par lespri lemonn? Eski aprezan nou pou fer en gran zefor pour reganny sa bann bon labitid ki nou ti deza annan?

‘Pa les zot vizilans ganny detournen’

12. Konsernan lekel ki Zezi ti demann son bann disip pour “fer atansyon” e akoz?

12 Ki nou kapab fer ankor pour reziste lespri lemonn? Ler Zezi ti konsey son bann disip pour kontinyen “veye,” i ti’n fek averti zot konsernan serten danze spesifik. I ti dir: “Fer byen atansyon zot menm, pangar zot vizilans i ganny detournen avek festen, labwason ek traka lavi. Fer atansyon sa zour i sirprann zot parey en pyez.”—Lik 21:34.

13, 14. Ki kestyon i ti pou apropriye pour nou demann nou lekor an rapor avek manze ek bwar?

13 Reflesir lo sa lavertisman. Eski Zezi ti dir ki i mal pour en dimoun apresye manze ek bwar? Non! Zezi ti konn byen sa ki Salomon ti dir: “Mon’n aprann ki napa nanryen pli byen pour zot ki pour rezwir e fer sa ki byen diran zot lavi; e osi ki tou zonm i devret manze, bwar e vwar rezilta akoz i’n travay dir. Sa i en kado sorti kot Bondye.” (Ekle. 3:12, 13) Me, Zezi ti konnen ki lespri lemonn pa ankouraz dimoun pour annan kontrol lo zot lekor an rapor avek manze ek bwar.

14 Ki mannyer nou kapab asire ki lespri lemonn pa’n anpwazonn nou an sa ki konsern danze pour bwar e manz tro bokou? Nou kapab demann nou lekor sa bann kestyon: ‘Ki mannyer mon reakte ler mon lir en konsey dan Labib oubyen dan bann piblikasyon konsernan manz tro bokou? Eski mon annan sa tandans pour rezet sa konsey e mazinen ki i pa apropriye oubyen i tro egzazere? Eski petet osi mon trouv bann leskiz ouswa rezon pour mon fason azir? * Ki swa mon bwar oubyen non, ki pwennvi mon annan konsernan sa konsey pour bwar avek moderasyon e evit net bann “parti bwar”? Eski mon negliz sa konsey akoz mon santi ki pour en serten rezon i pa aplik pour mwan? Si lezot i eksprim zot konsern pour mwan an rapor avek lakantite lalkol ki mon bwar, eski mon esey defann mon lekor ouswa ankoler avek zot? Eski mon ankouraz lezot pour pa pran sa konsey Labib o serye?’ Wi, latitid ki en dimoun i annan i endike si i pe les li ganny enfliyanse par lespri lemonn.—Konpar Romen 13:11-14.

Pa les lenkyetid kontrol nou

15. Ki tandans ki imen i annan, ki Zezi ti averti son bann disip pour rezete?

15 En lot letap enportan pour reziste lespri lemonn i annan pour fer avek fason ki nou kontrol lenkyetid. Zezi ti konnen ki konman bann imen enparfe nou annan sa tandans pour enkyet konsernan sa ki nou bezwen sak zour. Avek lanmour i ti dir avek son bann disip: ‘Aret trakase.’ (Mat. 6:25) I normal ki nou enkyet konsernan bann keksoz enportan tel parey fer plezir Bondye, desarz nou bann responsabilite Kretyen e donn nou fanmir sa ki zot bezwen dan lavi. (1 Kor. 7:32-34) Alors, ki nou kapab aprann atraver sa lavertisman ki Zezi ti donnen?

16. Ki lefe lespri lemonn i annan lo bokou dimoun?

16 Lespri lemonn ki met lanfaz lo nesesite pour en dimoun fer letalaz akoz sa ki i annan i anmenn lenkyetid ki afekte lasante en kantite dimoun. Sa lemonn ti pou kontan ki nou krwar ki larzan i anmenn sekirite e ki valer en dimoun pa depan lo son bann kalite spirityel me lo lakantite ek kalite keksoz materyel ki i annan. Bann dimoun ki les zot ganny anbete par sa kalite propagann pou rente pour ganny larises e souvan zot enpasyan pour ganny bann nouvo keksoz ki pli gro ek sa ki pli modern. (Prov. 18:11) En move pwennvi koumsa lo keksoz materyel i prodwir lenkyetid ki kapab anpes en dimoun progrese spirityelman.—Lir Matye 13:18, 22.

17. Ki mannyer nou kapab evite les lenkyetid kontrol nou?

17 Nou kapab evite les lenkyetid kontrol nou si nou obeir lord Zezi: “Rod plito Rwayonm Bondye ek son lazistis.” Zezi i asir nou ki si nou fer sa, i pou donn nou bann keksoz ki nou vreman bezwen. (Mat. 6:33) Ki mannyer nou kapab demontre ki nou krwar dan sa promes? En fason i pour rod lazistis Bondye an premye, par swiv son bann standar lo sa ki byen an rapor avek larzan. Par egzanp, nou pa devret fer fo deklarasyon ler nou pe ranpli sa form konsernan taks ki nou drwa oubyen menm dir bann “pti” mansonz ler nou pe fer nou bann tranzaksyon biznes. Nou fer tou sa ki nou kapab pour azir an armoni avek laranzman ki nou’n fer konsernan bann tranzaksyon larzan e ki nou “Wi . . . i Wi” ler in ariv ler pour pey nou det. (Mat. 5:37; Ps. 37:21) I kapab ki en tel lonnekte pa fer en dimoun vin ris, me i fer li ganny laprouvasyon Bondye, en konsyans kler e redwir lenkyetid.

18. Ki bon legzanp Zezi in kite pour nou e ki byenfe nou gannyen ler nou imit li?

18 Rod plito Rwayonm i enplik konnen kwa ki devret pli enportan dan nou lavi. Annou egzamin legzanp Zezi. Parler i ti met en lenz ki ti ganny fer avek en bon kalite latwal. (Zan 19:23) Avek bann bon zanmi i ti apresye manze ek diven. (Mat. 11:18, 19) Bann keksoz materyel ek divertisman ti zis parey en zepis dan son lavi me pa sa manze li menm. Pour Zezi, son nouritir ti pour fer lavolonte Zeova. (Zan 4:34-36) Pa lavi i vreman gou ler nou imit legzanp Zezi! Nou annan sa lazwa pour ed bann dimoun ki ganny meprize pour ganny rekonfor atraver Lekritir. Nou ganny lanmour ek sipor kongregasyon e nou rezwir leker Zeova. Ler nou konnen kwa ki pli enportan dan nou lavi, bann keksoz materyel ek plezir pa vin nou met. Plito, zot nou serviter oubyen zouti ki ed nou pour ador Zeova. Pli nou partisip dan sa travay pour siport Rwayonm Bondye, i annan mwens sans pour nou ganny enfliyanse par lespri lemonn.

Kontinyen ‘preokip nou avek lespri’

19-21. Ki mannyer nou kapab kontinyen ‘preokip nou avek lespri’ e akoz nou devret fer sa?

19 Panse i vin avan aksyon. Sa ki bokou dimoun i dir i bann aksyon ki ganny fer san reflesir i souvan bann aksyon ki ganny motive par rezonnman ki pa spirityel. Alors, zapot Pol i rapel nou sa nesesite pour vey sa ki nou panse. I ti ekrir: “Bann ki viv selon zot prop natir, zot sel preokipasyon i sa ki zot natir i demann zot, me bann ki viv selon Lespri zot preokipasyon i ganny kontrole par sa ki Lespri i demande.”—Rom. 8:5.

20 Ki mannyer nou kapab evite ki nou panse ek nou aksyon i ganny dominen par lespri lemonn? Nou bezwen protez nou lespri par kontrol sa ki nou panse e fer bokou zefor pour anpes propagann sa lemonn penetre dan nou lespri otan ki posib. Par egzanp, ler nou pe swazir en divertisman, nou pa pou les nou lespri ganny sali par bann progranm ki ankouraz limoralite seksyel oubyen vyolans. Nou realize ki lespri sen Bondye ki pir pa pou reste dan en lespri ki sal. (Ps. 11:5; 2 Kor. 6:15-18) Deplis, nou les nou ganny gide par lespri sen Bondye ler nou fer nou lektir Labib regilyerman, ler nou priye, medite e asiste renyon. Nou ganny led lespri sen ler nou regilyerman partisip dan sa travay predikasyon.

21 Definitivman, nou bezwen reziste lespri sa lemonn avek son bann dezir natir imen. Me i pou vo lapenn fer sa zefor akoz zapot Pol i dir: “Les nou preokipasyon ganny kontrole par natir imen i anmenn lanmor, me si nou les nou lespri ganny kontrole par Lespri, sa i anmenn lavi ek lape.”—Rom. 8:6.

[Not anba lo paz 27]

^ par. 14 Manz tro bokou i en leta lespri kot en dimoun i voras oubyen i oule tro satisfer sa dezir. Alors, manz tro bokou pa ganny determinen par groser en dimoun me par son latitid anver manze. En dimoun i kapab annan en groser normal oubyen menm meg e pourtan i en dimoun ki manz tro bokou. De lot kote, dan serten ka en dimoun i kapab tro gro akoz en problenm lasante oubyen akoz i’n erit sa dan son fanmir. Sa ki enportan i pa groser en dimoun me plito sa dezir ki i annan pour manz tro bokou.—Vwar “Kestyon lekter” dan Latour Veyer le 1 Novanm 2004.

Eski ou rapel?

• Ki nou devret fer pour resevwar lespri sen?

• Dan ki fason lespri lemonn i kapab afekte nou?

• Ki mannyer nou kapab reziste lespri sa lemonn?

[Kestyon]

[Portre lo paz 25]

Avan al travay oubyen lekol, priye pour ganny lespri sen

[Portre lo paz 26]

Nou bezwen pa sali nou lespri, azir avek lonnekte dan tranzaksyon biznes e annan kontrol lo nou bann labitid