Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jeova—‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’ Blong Yumi

Jeova—‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’ Blong Yumi

Jeova—‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’ Blong Yumi

“[Jeova] i stap halpem olgeta, i stap [“wokem rod blong oli sef,” NW].”—SAM 37:40.

1, 2. ?Wanem stamba trutok long saed blong Jeova i leftemap tingting blong yumi mo i givim paoa long yumi?

OL SADO blong wan tri i no stap sem mak oltaem. Ol sado oli kamaot from san nao i saen long wan tri no wan samting. Ale taem wol i stap muv, ol sado oli stap muv mo oli jenisim ples blong olgeta. Be Man we i Wokem wol mo san i no jenis. (Mal. 3:6) Baebol i talem se: “Hem i no save jenis olsem sado we i stap muv mo jenis oltaem.” (Jem. 1:17, NW) Nambawan trutok ya long saed blong Jeova i leftemap tingting mo i givim paoa long yumi, speseli taem yumi fesem ol hadtaem mo trabol long laef. ?From wanem yumi talem olsem?

2 Olsem yumi luk long laswan stadi, Jeova i pruvum se hem i ‘Man blong Wokem rod blong sef’ blong ol man long taem we oli raetem Baebol. (Sam 70:5, NW) Hem i neva jenisim toktok blong hem mo oltaem hem i mekem samting we hem i talem. From samting ya, ol man blong hem tede oli gat evri risen blong trastem hem blong i “halpem olgeta, i stap [“wokem rod blong oli sef,” NW].” (Sam 37:40) ?Olsem wanem Jeova i wokem rod blong sevem ol man blong hem long taem blong yumi? ?Olsem wanem hem i save wokem rod blong sevem yumi wanwan?

Sevem Yumi Long Ol Enemi Blong Yumi

3. ?From wanem yumi save sua se ol man blong agens bambae oli no save stopem ol man blong Jeova blong oli no moa talemaot gud nius?

3 Nomata se Setan i yusum plante rod blong agensem ol Witnes blong Jeova, neva bambae hem i save stopem ol Witnes long wosip we oli mekem long Jeova nomo. Tok blong God i mekem promes ya long yumi se: “Eni tul blong faet we bambae ol man oli stanemap agensem yu bambae oli no save win, mo ol tok we ol man bambae oli talemaot agensem yu long jajmen bambae yu winim olgeta.” (Aes. 54:17, NW) Ol man blong agens oli traem blong stopem wok blong talemaot gud nius we ol man blong God oli mekem, be oli no win nating. Tingbaot tu eksampol.

4, 5. ?Ol man blong Jeova oli fesem wanem fasin agens long 1918 mo wanem frut i kamaot?

4 Long 1918, ol man blong Jeova oli kasem plante fasin agens we i kamaot long ol lida blong skul. Ol lida ya oli traem blong stopem wok blong prij blong ol man blong Jeova. Long Mei 7, gavman i saenem pepa blong givim raet long polis blong holem J. F. Rutherford we hem i stap lukaot long wok blong prij long fulwol, mo blong oli holem sam narafala brata we oli stap long hedkwota long taem ya. Klosap tu manis biaen, kot i jajem Brata Rutherford mo ol fren blong hem long fasin we i no stret. Kot i talemaot se oli stap girap agensem gavman mo bambae oli mas kalabus blong plante yia. ?Ol enemi ya we oli yusum ol kot blong mekem jajmen ya, oli stopem fulwan wok blong prij? !No nogat!

5 Tingbaot promes blong Jeova: “Eni tul blong faet we bambae ol man oli stanemap agensem yu bambae oli no save win.” Long Maj 26, 1919, ol samting oli jenis wantaem. Hemia naen manis afta we Brata Rutherford mo ol fren blong hem oli go kalabus. Yes, ol brata ya oli fri. Bitim wan yia biaen, long Mei 5, 1920, gavman i talem se i no moa gat poen agens long olgeta. Ol brata oli yusum fridom blong olgeta blong wok strong long wok blong Kingdom. ?Wanem frut i kamaot? Stat long taem ya, namba blong ol man blong Jeova i stap kam antap bigwan. Hemia from we ‘Man blong Wokem rod blong sef’ i stap givhan long ol man blong hem.—1 Kor. 3:7.

6, 7. (a) ?Wanem nogud samting i hapen long ol Witnes blong Jeova, long taem blong Nasi gavman mo wanem frut i kamaot? (b) ?Ol samting we oli kamaot long ol Witnes blong Jeova long ol yia we oli jes pas, i pruvum wanem long saed blong Jeova?

6 Naoia tingbaot namba tu eksampol. Long 1934, Hitler i promes blong finisim olgeta Witnes blong Jeova long Jemani. Hemia i no wan toktok we hem i talemaot nomo blong mekem man i fraet be i tekem aksen tu. Afta we hem i talemaot promes ya blong hem, hem i holem mo putum plante man long kalabus. Plante taosen long ol man ya hemia ol Witnes blong Jeova we oli spolem nogud olgeta; oli kilim i ded plante handred Witnes long ol rabis kalabus. ?Olsem wanem? ?Hitler i win mo promes blong hem blong finisim olgeta Witnes long Jemani i kamtru? ?Hem i stopem wok blong talemaot gud nius long Jemani? !Nogat! Long taem ya blong trabol, ol brata oli gohed blong prij long fasin we i haed. Afta we gavman blong Nasi i foldaon, ol brata oli yusum fridom blong olgeta blong gohed blong prij. Tede, i gat bitim 165,000 pablisa blong Kingdom long Jemani. Bakegen, ‘Man blong Wokem rod blong sef,’ i mekem samting we hem i talem, hemia se: “Eni tul blong faet we bambae ol man oli stanemap agensem yu bambae oli no save win.”

7 Ol samting we oli kamaot long ol Witnes blong Jeova long taem blong yumi, i pruvum se Jeova bambae i neva letem kampani blong ol man blong hem long wol i lus. (Sam 116:15) ?Be olsem wanem? ?Jeova i save protektem yumi wanwan? ?Olsem wanem hem i save wokem rod blong sevem yumi wanwan?

Blokem Yumi Long Ol Sik Mo Ol Narafala Samting We Oli Save Spolem Bodi

8, 9. (a) ?Olsem wanem yumi save se maet Jeova bambae i no blokem ol sik mo narafala samting we oli save spolem bodi blong yumi? (b) ?Yumi mas luksave wanem samting?

8 Yumi save se Jeova i no promes blong mekem wan merikel blong protektem yumi long saed blong bodi. Yumi mas gat tingting olsem trifala Hibru ya we oli no wantem bodaon long pija ya we King Nebukadnesa i wokem long gol. Trifala ya oli fraetgud long God mo oli no gat tingting ya se Jeova bambae i mekem wan merikel blong protektem olgeta blong oli no kasem kil long bodi blong olgeta. (Ridim Daniel 3:17, 18.) Samting we i kamaot se Jeova i sevem trifala, oli no bon long bigfala faea. (Dan. 3:21-27) Be long taem blong Baebol, i no oltaem we Jeova i mekem ol merikel blong sevem ol man blong hem, hem i wanwan taem nomo. Plante gudfala man blong Jeova oli ded from ol man we oli agensem olgeta bigwan.—Hib. 11:35-37.

9 ?Olsem wanem tede? Jeova we i ‘Man blong Wokem rod blong sef,’ i save sevem ol man long ol hadtaem we i kasem olgeta. Be yumi no save talem se Jeova bambae i tekem aksen blong givhan long wan man blong hem long wan traem be long wan narafala traem nogat. Nating se i olsem, maet wan man we i winim wan bigfala trabol i harem se Jeova i bin givhan long hem. I no stret blong ol narafala oli toktok from we oli no agri wetem tingting blong man ya. Long semtaem, yumi mas luksave se plante Kristin oli ded from ol man we oli ronem mo kilim olgeta, olsem we i bin hapen long taem blong Nasi gavman. Sam narafala oli ded from ol narafala nogud trabol bakegen. (Prij. 9:11, NW) Maet yumi askem se: ‘?Olsem wanem? ?Jeova i no save wokem rod blong sef blong ol man ya blong hem we oli ded from sik, man i kilim olgeta oli ded, no narafala samting olsem?’ Si hem i save sevem olgeta.

10, 11. ?Wanem samting we ol man oli no save mekem long saed blong ded, be Jeova i save mekem wanem long ded?

10 Tingbaot samting ya: Man i no save blokem ded blong i no kasem hem, from we “i no gat man i save ronwe long beregraon.” (Sam 89:48) ?Be olsem wanem long Jeova? Wan sista we i bin laef long nogud taem ya blong Nasi gavman, i storebaot wanem we mama blong hem i bin talem long hem long taem ya. Mama blong hem i wan Witnes. From we ol gudfala fren blong tufala oli ded insaed long ol rabis kalabus, wan taem, mama blong sista ya i talem wan toktok blong leftemap tingting blong hem, i se: “Sipos ded i blong olwe, i olsem we hem i strong moa long God.” !Yes, ded i no gat paoa olsem Man ya we i Stamba blong Laef! (Sam 36:9) Olgeta man we oli stap long Seol, no Hades, we i minim beregraon, oli stap long tingting blong Jeova, mo Hem bambae i sevem olgeta evriwan.—Luk 20:37, 38; Rev. 20:11-14.

11 Go kasem we taem ya i kamtru, Jeova i stap givhan long ol man we oli stap tru long hem. Bambae yumi tokbaot tri rod we i soemaot se Jeova i ‘Man blong Wokem rod blong sef’ blong yumi.

Jeova i Protektem Fasin Fren Blong Yumi Wetem Hem

12, 13. ?From wanem i impoten moa we Jeova i protektem fasin fren blong yumi wetem Hem, mo olsem wanem hem i mekem samting ya?

12 Jeova i protektem fasin fren blong yumi wetem hem. Hemia samting we i moa impoten. Yumi kasem save se blong stap olsem wan trufala Kristin, i gat wan samting we i sas moa i bitim laef blong yumi. Samting we i impoten tumas long yumi hemia fasin fren we yumi gat wetem Jeova. (Sam 25:14; 63:3) Sipos yumi no gat fasin fren ya, laef blong yumi i no gat mining long hem mo bambae yumi no gat wan hop long fiuja.

13 Be yumi glad se Jeova i givim olgeta samting we yumi nidim blong holemstrong fasin fren we yumi gat wetem hem. Yumi gat Tok blong hem Baebol, tabu spirit blong hem mo kongregesen blong hem long fulwol we oli stap blong halpem yumi. ?Olsem wanem yumi save yusumgud ol samting ya we Jeova i givim long yumi? Taem yumi stadigud oltaem long Tok blong hem, bambae bilif blong yumi i kam strong mo hop blong yumi long fiuja i suagud. (Rom 15:4) Mo tu, taem yumi prea from tabu spirit, Jeova bambae i halpem yumi blong yumi no mekem wan samting we i save spolem fasin fren we yumi gat wetem hem. (Luk 11:13) Mo taem yumi folem ol advaes we slef we i stret mo waes i givim long ol magasin mo buk we oli stanap long Baebol, long ol miting mo long ol asembli, bambae yumi kakae gud ol kakae ya long saed blong spirit we oli kamaot “long stret taem.” (Mat. 24:45) Ol gudfala samting ya oli protektem fasin fren blong yumi wetem Jeova mo oli halpem yumi blong stap klosap long Hem.—Jem. 4:8.

14. Talem wan stori we i soemaot se Jeova i lukaotgud long yumi long saed blong spirit.

14 Tingbaot papa mo mama ya we yumi tokbaot long stat blong laswan stadi. Eksampol blong tufala i soemaot olsem wanem Jeova i protektem fasin fren blong yumi wetem hem. Sam dei afta we tufala i kasem nius se gel blong tufala Theresa i lus, tufala i kasem wan nogud nius olgeta, hemia se: Wan woman i kilim hem i ded. * Papa blong Theresa i talem se: “Mi bin askem long Jeova blong i lukaot long Theresa, from se klosap nao bambae hem i karem pikinini. Taem oli faenem se wan woman i kilim hem i ded, mi talem stret se fastaem mi no kasem save from wanem Jeova i no ansa long prea blong mi. Mi save se Jeova i no promes blong mekem wan merikel blong lukaot long yumi wanwan. Be mi gohed blong prea se Jeova bambae i mekem bisnes ya i kam klia long mi. Naoia mi kasem save se Jeova i stap lukaot gud long ol man blong hem long saed blong bilif, hemia se, hem i stap givim ol samting we yumi nidim blong gohed blong fren wetem hem oltaem. I impoten moa we hem i lukaot gud long yumi olsem, from we samting ya bambae i givim laef blong olwe long yumi. Long fasin ya, Jeova i bin lukaot gud long Theresa. Hem i mekem wok blong God go kasem we hem i ded. Tingting blong mi i stap kwaet naoia from we mi save se laef blong hem long fiuja i stap long han blong Jeova we i gat bigfala lav.”

Jeova i Givhan Taem Yumi Sik

15. ?Long wanem rod Jeova i halpem yumi taem yumi harem nogud from we yumi sik?

15 Jeova i save givhan long yumi ‘taem yumi sik,’ olsem Hem i bin mekem long Deved. (Sam 41:3) Nating se tede Jeova i no stap mekem ol merikel blong hilim yumi, be hem i stap halpem yumi yet. ?Olsem wanem hem i halpem yumi? Ol rul we oli stap long Tok blong hem Baebol i save givhan long yumi blong yumi mekem ol waes desisen long saed blong wanem meresin bambae yumi tekem mo long saed blong ol narafala samting tu. (Prov. 2:6) Maet yumi save kasem sam advaes mo sam save we i kamaot long ol Wajtaoa mo Wekap! we oli tokbaot stret sik ya we i kasem yumi. Jeova i save yusum spirit blong hem blong givim ‘paoa ya we i bigwan tumas i blong God,’ blong bambae yumi save winim ol trabol mo blong yumi holemstrong long Jeova nomata wanem i hapen long yumi. (2 Kor. 4:7) Taem yumi kasem help ya long Jeova, yumi save blokem filing ya blong harem nogud tumas from sik blong yumi, nao yumi no putum tingting blong yumi i stap long ol samting long saed blong spirit.

16. ?Olsem wanem wan brata i save laef wetem sik blong hem?

16 Tingbaot yangfala brata we yumi tokbaot hem long stat blong laswan stadi. Long 1998, hem i kasem sik ya ALS (amyotrophic lateral sclerosis), we i mekem se hem i handikap fulwan. * ?Olsem wanem hem i save laef wetem sik ya? Hem i eksplenem se: “Samtaem, from we bodi blong mi i soa tumas mo mi harem nogud tumas, mi harem olsem se ded nomo bambae i finisim soa ya we mi harem. Taem mi stap harem nogud bitim mak, mi prea long Jeova blong i givim tri samting long mi, hemia kwaet tingting, longfala tingting mo strong tingting. Mi harem se Jeova i ansa long ol prea blong mi. Taem tingting blong mi i kwaet, mi save tingtingbak long ol gudfala samting we oli leftemap tingting blong mi, olsem, laef bambae i olsem wanem long niufala wol taem mi save wokbaot bakegen, mi save haremgud long ol defren tes blong kakae mo toktok wetem famle blong mi bakegen. Longfala tingting i halpem mi blong no wari tumas long ol trabol we mi kasem from mi handikap. Strong tingting i mekem se mi stap tru long Jeova mo i givhan long mi blong blokem ol samting we oli save spolem fasin fren blong mi wetem Jeova. Mi save talem semfala tok olsem man blong raetem Sam hemia Deved, from we mi harem save se Jeova i stap givhan long mi long sik blong mi.”—Aes. 35:5, 6.

Jeova i Givim Samting We Yumi Nidim Long Laef

17. ?Jeova i promes blong mekem wanem blong yumi mo promes ya i minim wanem?

17 Jeova i promes se bambae hem i givim ol samting we yumi nidim blong stap laef. (Ridim Matiu 6:33, 34 mo Hibrus 13:5, 6.) Hemia i no minim se bambae yumi wet blong Jeova i mekem wan merikel blong givim samting we yumi nidim no se yumi no nid blong wok. (2 Tes. 3:10) Promes ya i minim se: Sipos yumi lukaot Kingdom blong God fastaem mo yumi wantem blong wok blong kasem samting we yumi nidim long laef, yumi save trastem Jeova se bambae hem i halpem yumi blong kasem ol samting ya we yumi nidim. (1 Tes. 4:11, 12; 1 Tim. 5:8) Jeova i save givim samting we yumi nidim long sam rod we yumi no tingbaot. Maet hemia tru long wan brata no sista we oli givim ol samting we yumi nidim long laef no maet oli faenem wan wok blong yumi.

18. Tokbaot wan stori we i soemaot se Jeova i save givim ol samting long yumi long taem we yumi nidim.

18 Tingbaot mama ya we hem wan nomo i lukaot long pikinini blong hem, we yumi bin tokbaot long stat blong laswan stadi. Taem hem mo yangfala gel blong hem oli muv i go stap long wan narafala ples, mama ya i traehad blong faenem wan wok. Hem i eksplenem se: “Long moning, mi go long wok blong prij mo mi spenem ful aftenun blong lukaot wok. Mi rimemba, wan dei taem mi go long stoa blong pem melek, mi stanap mo mi stap lukluk ol ligim, be mi no gat inaf mane blong pem wan long ol ligim ya. Tingting blong mi i foldaon bigwan long taem ya i bitim eni narafala taem. Long dei ya, taem mi gobak long haos, afta we mi pem melek, mi luk sam plastik i stap long vranda blong mi we i fulap long ol defdefren ligim. Hemia inaf kakae blong mitufala blong sam manis. Taem mi luk ol samting ya, mi krae mo mi talem tangkiu long Jeova.” Smoltaem biaen, sista ya i faenemaot se wan brata long kongregesen nao i bin kam putum ol plastik ya long haos blong hem. Ol ligim ya, brata i bin karem long garen blong hem. Ale, sista ya i raet i go long brata ya mo i talem se: “Nomata se mi tangkiu plante taem long yu long dei ya, be mi tangkiu tumas long Jeova tu blong yusum kaen fasin blong yu blong mekem mi tingbaot bakegen lav we hem i gat long yumi.”—Prov. 19:17.

19. Long taem blong bigfala trabol, ol man blong Jeova bambae oli sua long wanem samting, mo yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem naoia?

19 I klia se wanem we Jeova i bin mekem long taem we oli raetem Baebol mo long taem blong yumi, i givim plante pruf se yumi save trastem hem olsem Man blong Halpem yumi. I no longtaem, bambae bigfala trabol i kasem wol ya blong Setan, mo long taem ya, bambae yumi nidim help blong Jeova moa i bitim eni narafala taem bifo. Yes, ol man blong Jeova bambae oli save lukluk i go long Jeova mo oli trastem hem fulwan. Bambae oli save leftemap hed blong olgeta, oli glad from oli save se klosap nao bambae hem i sevem olgeta. (Luk 21:28) Go kasem taem ya, nomata yumi kasem wanem kaen trabol, i gud yumi gat strong tingting blong trastem Jeova mo yumi sua fulwan se God ya blong yumi bambae i ‘Man blong Wokem rod blong sef’ blong yumi.

[Ol futnot]

^ par. 14 Lukluk haf ya “Winim Wan Bigfala Trabol Bitim Mak,” long Wekap! blong Jenuware-Maj, 2002, pej 23-27.

^ par. 16 Luk haf ya “Sustained by My Faith—Living With ALS,” long Wekap! blong Jenuware 2006, pej 25-29, Franis mo Inglis.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?Olsem wanem Jeova i save wokem rod blong sef blong ol man ya blong hem we oli ded from sik, man i kilim olgeta oli ded, no narafala samting olsem?

• ?From wanem i moa impoten we Jeova i protektem fasin fren blong yumi wetem hem?

• ?Promes blong Jeova blong givim ol samting we yumi nidim blong stap laef, i minim wanem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

Long 1918, gavman i holem Brata Rutherford mo ol fren blong hem. Biaen oli gofri mo gavman i no moa talemaot ol poen agens long olgeta

[Tok blong pija long pej 17]

Jeova i save givhan long yumi ‘taem yumi sik’