Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani iā i Latou ua Sē Ese Mai le Lafu a le Atua

Fesoasoani iā i Latou ua Sē Ese Mai le Lafu a le Atua

Fesoasoani iā i Latou ua Sē Ese Mai le Lafu a le Atua

“Ia tatou olioli faatasi ma aʻu, auā ua ou maua laʻu mamoe na leiloa.”—LUKA 15:6.

1. Ua faapefea ona faamaonia le avea o Iesu ma leoleo mamoe alofa?

UA TAʻUA le Alo pele e toʻatasi o Ieova, o Iesu Keriso, o le “leoleo mamoe sili o mamoe.” (Epe. 13:20) Sa valoia e le Tusi Paia lona afio mai, ma faaalia ai o ia lava le Leoleo Mamoe sa saʻilia ‘mamoe ua leiloloa.’ (Mata. 2:1-6; 15:24) E lē gata i lea, e ono manaʻomia ona faataulagaina le ola o se leoleo mamoe i le puipuia o ana mamoe, sa maliu Iesu o se taulaga togiola mo i latou e pei o ni mamoe, o ē o le a faaavanoa atu i latou ia maua aogā mai lana taulaga.—Ioa. 10:11, 15; 1 Ioa. 2:1, 2.

2. O ā māfuaaga atonu ua ala ai ona lē toe talaʻi nisi Kerisiano?

2 E faanoanoa lava, ona o nisi sa foliga mai e talisapaia le taulaga togiola a Iesu ma tuuina atu o latou ola i le Atua, ua lē o toe avea o ni sui maelega o le faapotopotoga. E ono avea le lotovaivai, faalētonu o le soifua mālōlōina, po o nisi lava māfuaaga ua faaitiitia ai lo latou maelega ma lē toe talaʻi ai. Peitaʻi, seʻiloga lava e avea i latou ma vaega o le lafu a le Atua, faatoʻā latou maua lea o le toʻafimālie ma le olioli lea na taʻua e Tavita i lana Salamo e 23. O se faataʻitaʻiga, na ia pese faapea: “O Ieova, o loʻu leoleo mamoe o ia; e leai se mea ou te mativa ai.” (Sala. 23:1) E lē matitiva faaleagaga i latou ua i ai i le lafu a le Atua, ae e lē o le tulaga lenā e iai mamoe ua sē ese mai le lafu. O ai e mafai ona fesoasoani iā i latou? E faapefea ona tuuina atu lenā fesoasoani? E lē gata i lea, o ā mea patino e mafai ona fai e fesoasoani ai iā i latou e toe foʻi mai ai i le lafu?

O Ai e Mafai Ona Fesoasoani Atu?

3. Na faapefea ona faaalia mai e Iesu le mea e manaʻomia e laveaʻia ai mamoe ua leiloloa o le lafu a le Atua?

3 E manaʻomia ni taumafaiga malolosi e laveaʻia ai nei mamoe ua leiloloa o le lafu a le Atua. (Sala. 100:3) Sa faataʻitaʻia mai e Iesu lenei tulaga ina ua ia fetalai: “Afai e iai ni mamoe e selau a se tagata ma ua sē le tasi, pe na te lē tuua ea le iva sefulu ma le iva i le mauga, ae alu atu e saʻili mai le tasi ua sē? A oo ina maua, ou te fai atu iā te outou, e sili atu lona olioli i lea mamoe, nai lo le isi iva sefulu ma le iva e leʻi sē. E faapena foʻi loʻu Tamā o i le lagi, e lē finagalo e faaumatia se tasi o ē itiiti.” (Mata. 18:12-14) O ai e mafai ona fesoasoani iā i latou e pei o ni mamoe ua sē ese mai le lafu?

4, 5. O ā uiga e tatau ona i ai i toeaina agaʻi i le lafu mamoe a le Atua?

4 Afai e mananaʻo toeaina e fesoasoani i mamoe ua taasē, e tatau ona latou manatua o le lafu a le Atua o le faapotopotoga o tagata ua tuuina atu o latou ola iā Ieova, ioe, ‘o le lafu mamoe’ faapelepeleina a le Atua. (Sala. 79:13) E manaʻomia e na mamoe faapelepeleina se tausiga alofa, o lona uiga e tatau i leoleo mamoe alolofa ona naunau totino i na tagata. E tele aogā o asiasiga faaleoleo mamoe e faia i se uiga faaleuō. O faalaeiauga alofa e tuuina atu e se leoleo mamoe iā i latou, e ono atiaʻe ai lo latou faatuatua ma faateleina ai lo latou faanaunauga e toe foʻi i le lafu.—1 Kori. 8:1.

5 O le matafaioi a leoleo mamoe o le lafu a le Atua, o le saʻilia lea o mamoe ua taasē ma taumafai e fesoasoani iā i latou. Sa faamanatu atu e le aposetolo o Paulo i toeaina Kerisiano i Efeso anamua, lo latou tiute tauave o le leoleoina o mamoe, i lona faapea atu: “Ia outou uaʻi iā te outou lava, ma le lafu mamoe uma, o ē ua tofia i ai outou e le agaga paia e fai ma taʻimua, ina ia leoleo le faapotopotoga a le Atua, lea ua ia faatauina mai i le toto o lona lava Alo.” (Galu. 20:28) E faapena foʻi le timaʻiga na tuuina atu e le aposetolo o Peteru i tane matutua faauuina: “Ia leoleo i le lafu mamoe a le Atua o loo outou tausia, aua le manatu i ai o se avega mamafa, ae ia faia ma le lotomalie; aua le faia ona o le fia maua o mea i se auala faapiʻopiʻo, ae ia faia ma le lotonaunau; aua foʻi le fia pule i tagata o le Atua, a ia avea ma faaaʻoaʻoga lelei i le lafu mamoe.”—1 Pete. 5:1-3.

6. Aiseā e matuā manaʻomia ai lava e mamoe a le Atua le tausiga a leoleo mamoe i aso nei?

6 E manaʻomia ona faaaʻoaʻo leoleo mamoe Kerisiano i le “leoleo mamoe lelei,” o Iesu. (Ioa. 10:11) Sa ia matuā naunau lava i mamoe a le Atua, ma faamamafa mai le tāua o le tausia o i latou ina ua ia fetalai atu iā Simona Peteru ‘ia leoleo i aʻu tamaʻi mamoe.’ (Faitau le Ioane 21:15-17.) Ua matuā manaʻomia lava e mamoe i aso nei se tausiga faapena, auā ua faamalosia atili osofaʻiga a le Tiapolo i ana taumafaiga e aveesea le faamaoni o i latou ua tuuina atu i le Atua. E faaaogā e Satani vaivaiga o le tino ma le lalolagi, ina ia taumafai e tataʻi mamoe a Ieova i le faia o le agasala. (1 Ioa. 2:15-17; 5:19) Ua sili atu ona aafia gofie i latou ua lē o toe talaʻi, ma latou manaʻomia se fesoasoani e faatatauina ai le fautuaga e ‘savavali ma le agaga.’ (Kala. 5:16-21, 25) Ina ia fesoasoani i na mamoe, e manaʻomia ona faalagolago i le Atua e ala i le tatalo, le taʻitaʻiga a lona agaga, ma le faaaogā ma le faautauta o lana Afioga.—Faata. 3:5, 6; Luka 11:13; Epe. 4:12.

7. O le ā le tāua o le leoleoina e toeaina o i latou ua pei ni mamoe o loo latou tausia?

7 Sa faaaogā e se leoleo mamoe i Isaraelu anamua se tootoo umī e taʻitaʻia ai lana lafu. A o ulu atu pe alu ese foʻi se mamoe mai le lotoā, e latou te “ui ane i lalo o le tootoo” ma mafai ai ona faitauina e le leoleo mamoe. (Levi. 27:32; Mika 2:12; 7:14) E faapena foʻi ona manaʻomia e se leoleo mamoe Kerisiano, ona iloa ma mātauina le lafu mamoe a le Atua o loo ia tausia. (Faatusatusa i le Faataoto 27:23.) O lea la, o le leoleoina o le lafu, o se tasi lea o mataupu tāua e iloiloina e toeaina. E aofia i lenei mea le faia o ni fuafuaga e fesoasoani i mamoe ua taasē. Na fetalai Ieova lava ia, o le a ia suʻeina ana mamoe ma tuuina atu le tausiga latou te manaʻomia. (Eseki. 34:11) E faafiafiaina foʻi le Atua pe a gaoioi ma taumafai toeaina e fesoasoani i mamoe ua taasē e toe foʻi mai le lafu.

8. O ā auala e mafai ona uaʻi patino atu ai toeaina i mamoe?

8 Pe a maʻi i le itū faaletino se aumea talitonu, e mafai ona avea le asiasiga a se leoleo mamoe o le lafu a le Atua ma puna o faalaeiauga ma le fiafia. E faapena foʻi se mamoe ua vaivai ma maʻi faaleagaga ae ia mauaina se fesoasoani patino. E ono faitau faatasi e toeaina ma lē ua lē toe talaʻi ni mau, toe autalu se mataupu, talanoaina ni manatu tāua sa talanoaina i sauniga, tatalo ma lē ua lē o toe talaʻi, ma le tele o isi mea. E mafai ona faapea atu, o loo naunau mai sui o le faapotopotoga pe a vaavaai mai ua e toe alu atu i sauniga a le faapotopotoga. (2 Kori. 1:3-7; Iako. 5:13-15) E tele aogā o le asiasi i ai, telefoni atu, po o se tusi foʻi! O le tuuina atu o se fesoasoani patino i se mamoe ua leiloa mai le lafu, o le a mafai ai ona faateleina le olioli o se leoleo mamoe Kerisiano agaalofa.

Se Fesoasoani e Fai Faatasi

9, 10. Aiseā e te faapea mai ai e lē na o toeaina e ao ona faaalia le naunau i mamoe ua leiloloa?

9 O loo tatou ola i aso faigatā ma le pisi, o lea atonu tatou te lē iloa ai o loo tafetafea ese atu se uso talitonu mai le faapotopotoga. (Epe. 2:1) Ae ui i lea, e pele mamoe a Ieova i lana silafaga. E tāua uma sui taʻitasi, e pei ona tāua vaega uma o le tino o le tagata. O lea la, e manaʻomia ona naunau i o tatou uso ma fetausiaʻi ma le faamaoni ma i latou. (1 Kori. 12:25) Po o iā te oe se uiga faapena?

10 E ui e taulamua toeaina i le saʻilia ma le tuuina atu o le fesoasoani i mamoe ua taasē, ae o le manatu mamafa mo i latou nei, e lē o se tiute tauave e patino na o ovasia Kerisiano. E mafai foʻi e isi ona lagolago i nei leoleo mamoe. E mafai ma e tatau ona tatou ofo atu faalaeiauga ma fesoasoani faaleagaga i o tatou uso ma tuafafine o ē manaʻomia le fesoasoani e toe foʻi mai ai i le lafu. E faapefea ona tuuina atu lenā fesoasoani?

11, 12. E faapefea ona e ono maua le faaeaga e fesoasoani iā i latou e manaʻomia le fesoasoani faaleagaga?

11 I nisi taimi, e mafai e toeaina ona faatulaga se tagata talaʻi o le Malo ua iai le poto masani e na te faia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia a le tagata ua lē o toe talaʻi, pe a faailoa mai lona manaʻomia o se fesoasoani. O le fuafuaga o nei taumafaiga ina ia toe faaolaola ai “le uluaʻi alofa sa iā [i latou].” (Faaa. 2:1, 4) E mafai ona atiina aʻe ma faamalosia faaleagaga nei aumea talitonu, e ala i le iloiloina o mataupu na latou misia ina ua lē toe faatasitasi ma le faapotopotoga.

12 Pe a valaaulia oe e toeaina e lua te suʻesuʻe ma se aumea talitonu o loo manaʻomia se fesoasoani faaleagaga, ia tatalo iā Ieova e faatonutonu ma faamanuia au taumafaiga. O lea la, “Ia e tuuina atu iā Ieova o au galuega; ona faamauina ai lea o ou manatunatuga.” (Faata. 16:3) Ia manatunatu loloto i mau o le Tusi Paia ma manatu e faamalosia ai le faatuatua e mafai ona e faaaogā i suʻesuʻega ma i latou e manaʻomia le fesoasoani faaleagaga. Ia toe tomānatu i le faaaʻoaʻoga mataʻina a le aposetolo o Paulo. (Faitau le Roma 1:11, 12.) Sa moomoo Paulo e feiloaʻi ma Kerisiano i Roma, ina ia tuuina atu ni meaalofa faaleagaga e faatumauina ai i latou. Sa ia tulimataʻia foʻi le avanoa latou te fefaalaeiauaʻi ai. Pe lē o se mea lelei ea le iai iā i tatou o lenā agaga pe a tatou mananaʻo e fesoasoani i mamoe ua sē ese mai le lafu a le Atua?

13. O ā mea lua te ono talanoaina ma le tagata ua lē o toe talaʻi?

13 A o faagasolo le lua suʻesuʻega, e te ono fesili atu, “Na faapefea ona e aʻoaʻoina le upu moni?” Ia toe faamanatu taimi matagofie a o ia auauna iā Ieova, faalaeiau le tagata ua lē o toe talaʻi e faamatala mai mea mataʻina a o ia auai atu i sauniga, le talaʻiga, ma tauaofiaga. Faamatala taimi fiafia na oulua auauna faatasi ai iā Ieova. Faamatala i ai lou olioli a o e faalatalata atu iā Ieova. (Iako. 4:8) Ia faaali atu lou lotofaafetai i le auala o loo tausia ai e le Atua i tatou o ona tagata, aemaise lona tuuina mai o faamāfanafanaga ma le faamoemoe i o tatou puapuaga.—Roma 15:4; 2 Kori. 1:3, 4.

14, 15. O ā faamanuiaga atonu e aogā ona faamanatu i tagata ua lē o toe talaʻi ia na latou olioli ai?

14 Atonu i nisi taimi, e aogā pe a faamanatu i le tagata ua lē o toe talaʻi nisi o faamanuiaga sa ia olioli ai, a o avea o se sui maelega o le faapotopotoga. O se faataʻitaʻiga, o le faamanuiaga o le tuputupu pea o lona poto i le Afioga a le Atua ma ana fuafuaga. (Faata. 4:18) A o ia ‘savali i le agaga,’ e mautinoa lava sa faigofie ona ia tetee atu i le faia o le agasala. (Kala. 5:22-26) E lē gata i lea, o se lotofuatiaifo mamā sa mafai ai ona ia faalatalata iā Ieova i le tatalo ma fiafia i le ‘leoleoina o tatou loto ma mafaufau i le filemu mai le Atua, lea e silisili i mea uma lava e manatu i ai.’ (Fili. 4:6, 7) Ia manatua nei manatu, ia faaali atu le naunau moni, ma ia faia mea uma e avatu ai ni faalaeiauga alofa i lou uso po o lou tuafafine faaleagaga ina ia toe foʻi mai i le lafu.—Faitau le Filipi 2:4.

15 Seʻi faapea o oe o se toeaina o loo faia se asiasiga faaleoleo mamoe. E te ono faalaeiauina se ulugalii faaipoipo ua lē o toe talaʻi e toe mafaufau i le uluaʻi taimi na la aʻoaʻoina ai le mea moni mai le Afioga a le Atua. Maʻeu le matagofie, talafeagai, faamalie loto, ma faasaʻolotoina faaleagaga ona o le upu moni! (Ioa. 8:32) Sa faatumulia o la loto i le talisapaia mo mea na la aʻoaʻoina e faatatau iā Ieova, lona alofa, ma ana fuafuaga matagofie! (Faatusatusa i le Luka 24:32.) Faamanatu iā i laʻua le faiā vavalalata ma Ieova, ma le faaeaga mataʻina o le tatalo lea ua olioli ai Kerisiano tuuina atu. Ia taumafai e faalaeiau tagata ua lē o toe talaʻi e toe talia le “tala lelei mamalu a le Atua fiafia,” o Ieova.—1 Timo. 1:11.

Faaauau Ona Faaali Atu le Alofa iā i Latou

16. Faamatala mai se faataʻitaʻiga e faaalia ai le aogā o taumafaiga e saunia le fesoasoani faaleagaga.

16 Pe aogā ea nei fautuaga? Ioe. O se faataʻitaʻiga, o se talavou na avea ma se tagata talaʻi o le Malo i le 12 o ona tausaga, ae na lē toe talaʻi ina ua 15 ona tausaga. Mulimuli ane, na toe avea o ia ma tagata talaʻi, ma ua sili atu i le 30 tausaga o loo iai pea i le auaunaga faataimi atoa. O le pogai autū o le toe faafoʻisia i lona malosi faaleagaga, ona o le fesoasoani na ia maua mai se toeaina Kerisiano. Sa ia matuā talisapaia lenā fesoasoani faaleagaga!

17, 18. O ā uiga o le a aogā iā te oe ia fesoasoani ai i se tasi ua sē ese mai le lafu a le Atua?

17 O le alofa e uunaʻia Kerisiano e fesoasoani iā i latou ua lē o toe talaʻi e toe foʻi mai le faapotopotoga. I le talanoa atu i ona soo, na fetalai Iesu: “Ua ou tuuina atu iā te outou le poloaʻiga fou, ina ia outou fealofani, e pei ona ou alofa atu iā te outou, ia fealofani foʻi outou. O le mea lea e iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou, pe afai tou te fealofani.” (Ioa. 13:34, 35) Ioe, e iloa Kerisiano moni i le alofa. Pe ua lē talafeagai ea le faaali atu o lenā alofa i Kerisiano papatiso o ē ua lē o toe talaʻi? E matuā talafeagai lava! Peitaʻi o le saunia o lenā fesoasoani, e manaʻomia ai ona faaalia uiga faa-Kerisiano.

18 Pe afai o le a e fesoasoani i se tagata ua taasē mai le lafu a le Atua, o ā ni uiga e manaʻomia ona e faaalia? E ese mai le alofa, atonu e manaʻomia foʻi ona e faaalia le tigā alofa, agalelei, agamalu, ma le onosai. E fuafua lava i tulaga o mea, atonu e manaʻomia foʻi ona e loto faamagalo. Na tusi Paulo: “Ia oofu outou i le alofa mutimutivale, le agalelei, lotomaulalo, agamalu ma le faapalepale. Ia faaauau ona onosai le tasi i le isi, ma ia fefaamagaloaʻi ma le lotoatoa pe afai ua faia e se tasi se mea e tigā ai le isi. E pei ona finagalo malie Ieova e faamagalo iā te outou, ia faapea foʻi ona outou faia. Peitaʻi, e iai foʻi se isi mea e manaʻomia, ia oofu outou i le alofa, auā o le fusi lea e atoatoa ona autasi ai.”—Kolo. 3:12-14.

19. Aiseā e aogā ai le fai o taumafaiga e fesoasoani iā i latou pei ni mamoe e toe foʻi mai i le lotoā o iai Kerisiano?

19 O le mataupu mo le suʻesuʻega o loo sosoo mai, o le a iloilo ai māfuaaga ua taasē ai nisi mai le lafu a le Atua. O le a faailoa mai ai le auala e faatalitali ai i latou pe toe foʻi mai. A o e suʻesuʻeina lenā mataupu ma manatunatu i le mataupu lenei, ia e mautinoa e matuā aogā lava so o se taumafaiga e te faia ma le faamoemoe e fesoasoani iā i latou e pei ni mamoe e toe foʻi mai le lotoā o iai Kerisiano. I lenei faiga o mea, e toʻatele e faaalu o latou olaga atoa i le faaputuina o le ʻoa faaletino, ae e sili atu ona tautele le ola e tasi nai lo tupe uma o le lalolagi. Sa faamamafa e Iesu lenā manatu i lana talafaatusa i le mamoe na leiloa. (Mata. 18:12-14) Ia e manatua lenā manatu a o e faia ni taumafaiga filigā ma le faanatinati, e fesoasoani iā i latou e pei ni mamoe e pele iā Ieova ua taasē ia toe foʻi mai i le lafu.

O le ā Lau Tali?

• O le ā le tiute tauave o leoleo mamoe Kerisiano e fai iā i latou e pei ni mamoe ua sē ese mai le lafu?

• E faapefea ona e fesoasoani iā i latou ua lē o toe auaufaatasi ma le faapotopotoga?

• O ā uiga e mafai ona aogā iā te oe e fesoasoani ai iā i latou ua sē ese mai le lafu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

E taumafai ma le alofa leoleo mamoe Kerisiano e fesoasoani iā i latou ua sē ese mai le lafu a le Atua