1. Što je bio Božji naum za ljude?

BOLEST i smrt nisu bile dio prvobitnog nauma koji je Jehova Bog imao kad je stvarao ljude. On je Adama i Evu smjestio u predivan edenski vrt kako bi ga “obrađivali i brinuli se o njemu”, ali ne samo 70 ili 80 godina nego vječno (1. Mojs. 2:8, 15; Psal. 90:10). Da su ti prvi ljudi ostali vjerni Jehovi i da su se iz ljubavi podložili njegovoj vlasti, nikada ne bi iskusili loše zdravlje, fizičku nemoć niti smrt.

2, 3. (a) Kako se u Propovjedniku opisuje starost? (b) Tko je odgovoran za smrt koju smo naslijedili od Adama i kako će ona biti uklonjena?

² U 12. poglavlju Propovjednika nalazi se slikovit opis “zlih dana” koji u starosti snalaze sve nesavršene ljude. (Pročitaj Propovjednika 12:1-7.) Sijeda kosa uspoređena je s “bademom u cvatu”. Noge su uspoređene s “junacima” koji su se pognuli i teturaju. Žene koje gledaju kroz prozor da bi vidjele svjetlo, ali vide samo tamu, zorna su slika oslabjela vida. Budući da u starosti čovjek gubi zube, “prestanu mu raditi mlinarice jer ih je malo”.

³ Bog nipošto nije htio da ljudi jednog dana počnu teško hodati, da im oslabi vid i da izgube zube. Osim toga, smrt koju smo naslijedili od Adama jedno je od “djela Đavlovih” koja će Božji Sin ukloniti putem svog Mesijanskog Kraljevstva. Apostol Ivan je napisao: “Zato je došao Sin Božji, da uništi djela Đavlova” (1. Ivan. 3:8).

4. Zašto Jehovini sluge u razumnoj mjeri vode računa o svom zdravlju, no koje su činjenice svjesni?

⁴ U današnje vrijeme neki Jehovini sluge suočavaju se s problemima koje uzrokuje loše zdravlje ili starost, što je uobičajeno za nesavršene ljude. U takvim okolnostima prirodno je, a i korisno, u razumnoj mjeri voditi računa o svom zdravlju. Uostalom, svi mi želimo služiti Jehovi “svom snagom svojom” (Mar. 12:30). Međutim, premda nastojimo ostati koliko-toliko zdravi, trebali bismo biti realni i prihvatiti činjenicu da zapravo ne možemo učiniti gotovo ništa kako bismo usporili starenje ili izbjegli sve bolesti.

5. Što možemo naučiti od vjernih Božjih slugu koji su se borili s bolešću?

⁵ Mnogi vjerni Jehovini sluge morali su se boriti sa zdravstvenim problemima. Jedan od njih bio je Epafrodit (Filip. 2:25-27). Timotej, vjerni suradnik apostola Pavla, imao je česte želučane tegobe, za što mu je Pavao preporučio da uzima “malo vina” (1. Tim. 5:23). A Pavao je pak morao trpjeti “trn u tijelu”, što se možda odnosi na neku očnu  ili drugu bolest za koju u ono doba nije bilo lijeka (2. Kor. 12:7; Gal. 4:15; 6:11). Pavao je usrdno molio Jehovu da mu ukloni taj “trn u tijelu”. (Pročitaj 2. Korinćanima 12:8-10.) Bog mu ga nije čudom uklonio. Međutim, dao mu je snage da ga može podnositi. Tako se na Pavlovoj slabosti pokazala Jehovina snaga. I mi možemo nešto naučiti iz tog primjera.

6, 7. Zašto ne bismo smjeli dozvoliti da nas briga za zdravlje previše zaokupi?

⁶ Kao što znaš, mi Jehovini svjedoci prihvaćamo liječničku pomoć i različite vrste liječenja. U našem časopisu Probudite se! često izlaze članci koji govore o zdravlju. I premda ne zastupamo nijedan način liječenja, mi cijenimo pomoć i suradnju liječnika i drugih zdravstvenih radnika. Naravno, svjesni smo toga da savršeno zdravlje još uvijek nije moguće imati. Zato znamo da ne bi bilo dobro da postanemo opsjednuti brigom za zdravlje odnosno da nam to postane glavna preokupacija u životu. Naš se stav mora razlikovati od stava ljudi koji su “bez nade”, koji smatraju da je ovaj život sve što imaju, pa su spremni pribjeći bilo kojoj vrsti liječenja ne bi li ozdravili (Efež. 2:2, 12). U nastojanju da spasimo svoj sadašnji život, mi ne želimo učiniti nešto što Jehova ne odobrava, jer smo uvjereni da ćemo, ako ostanemo vjerni Bogu, “osvojiti pravi život” — vječni život u novom svijetu koji nam je on obećao (1. Tim. 6:12, 19; 2. Petr. 3:13).

⁷ Postoji još jedan razlog zašto ne bismo smjeli biti pretjerano zaokupljeni svojim zdravljem. Ako bi nam zdravlje bilo glavna preokupacija u životu, mogli bismo postati egocentrični. Pavao je upozorio na tu opasnost kad je potaknuo Filipljane da “ne gledaju samo na vlastitu korist nego i na korist drugih” (Filip. 2:4). Dobro je da se u razumnoj mjeri brinemo za sebe, no budemo li se iskreno zanimali za našu braću i za ljude kojima donosimo “dobru vijest o kraljevstvu”, to će nam pomoći da ne budemo pretjerano zaokupljeni svojim zdravljem (Mat. 24:14).

8. Na što bi nas mogla navesti pretjerana briga za zdravlje?

⁸ Postoji opasnost da kršćanin dozvoli da mu zdravstveni problemi potisnu službu Jehovi u drugi plan. Zaokupljenost zdravljem mogla bi nas također navesti da drugima namećemo svoje mišljenje o vrijednosti nekog načina ishrane, liječenja ili uzimanja preparata koji se koriste kao dodaci ishrani, kao što su vitamini i minerali. U vezi s time, razmisli o načelu koje sadrže ove Pavlove riječi: “Prosudite što je najvažnije, kako biste bili neporočni i kako ne biste drugima bili na spoticanje sve do dana Kristova” (Filip. 1:10).

9. Što ćemo činiti ako znamo prosuditi što je najvažnije i zašto je važno da to činimo?

⁹ Ako znamo prosuditi što je najvažnije, revno ćemo činiti ono što ljudima pomaže da budu duhovno izliječeni. To činimo tako što im propovijedamo i poučavamo ih o Božjoj Riječi. Ta radosna služba koristi i nama i onima koje poučavamo (Izr. 17:22; 1. Tim. 4:15, 16). U časopisima Stražarska kula i Probudite se! s vremena na vrijeme objavljuju se članci koji govore o našoj braći i sestrama u vjeri koji imaju ozbiljnih zdravstvenih problema. U nekima od njih nalaze se iskustva koja pokazuju da se oni uspijevaju nositi sa svojim zdravstvenim problemima ili čak nakratko zaboraviti na njih tako što pomažu drugima da upoznaju Jehovu i njegova divna obećanja. *

10. Zašto je važno kakvu ćemo vrstu liječenja odabrati?

 ¹⁰ Kad se suoči s nekim zdravstvenim problemom, svaki odrasli kršćanin mora “nositi svoj teret” odgovornosti za odabir načina liječenja (Gal. 6:5). No, moramo imati na umu da je Jehovi važno kakvu ćemo odluku o tome donijeti. Kao što nas poštovanje prema biblijskim načelima potiče da se ‘uzdržavamo od krvi’, tako bi nas i duboko cijenjenje prema Božjoj Riječi trebalo potaknuti da ne odabiremo način liječenja koji bi nam mogao naštetiti u duhovnom pogledu ili razoriti naš odnos s Jehovom (Djela 15:20). Neke metode dijagnosticiranja i liječenja uvelike nalikuju spiritističkim postupcima. Jehova je osudio otpadničke Izraelce koji su se služili “vračanjem”, odnosno spiritističkim postupcima. Rekao im je: “Prestanite donositi bezvrijedne žrtve žitne! Kâd mi je odvratan. Vi držite mlađake i dane počinka, i zborove sazivate — ne podnosim kad se na svečanostima okupljate, pa onda vračate” (Iza. 1:13). Kad smo bolesni, nipošto ne bismo smjeli učiniti ništa što bi moglo zapriječiti naše molitve Bogu ili ugroziti naš odnos s njim (Tuž. 3:44).

11, 12. Zašto je važno biti razborit prilikom odabira načina liječenja?

¹¹ Kad smo bolesni, ne možemo očekivati da Jehova učini čudo i izliječi nas, no možemo ga moliti da nam pomogne mudro odabrati vrstu liječenja koja bi za nas bila najprikladnija. Prilikom donošenja odluke trebala bi nas voditi biblijska načela i razboritost. Kad se radi o ozbiljnoj bolesti, bilo bi dobro, ako je to moguće, potražiti više stručnih mišljenja. To je u skladu s onim što kažu Mudre izreke 15:22: “Namjere propadaju gdje nema povjerljivog razgovora, a uspjeh leži u mnoštvu savjetnika.” Apostol Pavao potaknuo je svoje suvjernike da “razborito, pravedno i odano Bogu žive usred ovog sadašnjeg svijeta” (Titu 2:12).

¹² Mnogi se ljudi nalaze u sličnoj situaciji u kakvoj se nalazila bolesna žena u Isusovo vrijeme. U Marku 5:25, 26 čitamo: “Neka je žena dvanaest godina patila od krvarenja i mnogo je pretrpjela od mnogih liječnika i potrošila sve što je imala i ništa joj nije koristilo, nego joj je bilo sve gore.” Isus je izliječio tu ženu i suosjećajno se ophodio s njom (Mar. 5:27-34). Neki su kršćani u očaju došli u iskušenje da isprobaju neke metode dijagnosticiranja ili liječenja koje nisu u skladu s Jehovinim načelima.

13, 14. (a) Kako bi nas Sotona mogao navesti da iznevjerimo Boga prilikom odabira liječenja? (b) Zašto bismo se morali čuvati svega što je imalo povezano s okultizmom?

¹³ Sotona ne bira sredstva u nastojanju da nas odvrati od služenja pravom Bogu. Neke nastoji navesti na grijeh služeći se spolnim nemoralom i materijalizmom. Druge pak  pokušava navesti da iznevjere Jehovu tako da posegnu za sumnjivim metodama liječenja koje bi lako mogle biti povezane s okultnim silama i spiritizmom. Mi se molimo Jehovi da nas izbavi “od Zloga” i “od svakoga bezakonja”. Stoga se ne bismo smjeli izlagati Sotoninom utjecaju upuštajući se u bilo što što bi moglo biti povezano sa spiritizmom i okultnim silama (Mat. 6:13; Titu 2:14).

¹⁴ Jehova je Izraelcima zabranio da se bave vračanjem i magijom (5. Mojs. 18:10-12). Pavao je “vračanje” ubrojio među “djela tijela” (Gal. 5:19, 20). Isto tako, “vračarima” neće biti mjesta u Jehovinom novom svijetu (Otkr. 21:8). Dakle, sve što ima ikakve veze sa spiritizmom odvratno je Jehovi.

15, 16. Zašto nam je potrebna mudrost prilikom odabira liječenja i koji je mudar savjet dalo vodeće tijelo iz prvog stoljeća?

¹⁵ S obzirom na sve što smo dosad naveli, ako imamo bilo kakve sumnje u vezi s nekom metodom dijagnosticiranja ili liječenja, bilo bi mudro da je ne koristimo. Naravno, ako mi osobno ne razumijemo u potpunosti neku metodu liječenja, to samo po sebi ne znači da je ona povezana s nekim oblikom spiritizma. Da bismo zadržali biblijsko gledište o brizi za zdravlje, potrebna nam je Božja mudrost, a isto tako i razboritost. U 3. poglavlju Mudrih izreka nalazimo sljedeći savjet: “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim i ne oslanjaj se na vlastiti razum. Na svim putevima svojim imaj ga na umu i on će ispraviti staze tvoje. (...) Sačuvaj mudrost i sposobnost prosuđivanja, i one će biti život duši tvojoj” (Izr. 3:5, 6, 21, 22).

¹⁶ Dakle, iako se trudimo paziti na svoje zdravlje, moramo biti oprezni kako ne bismo izgubili Božju naklonost dok se borimo s bolešću ili tegobama koje donosi starost. Kad je u pitanju briga za zdravlje, trebali bismo, kao i u ostalim područjima života, postupati po biblijskim načelima kako bi ‘naša razumnost bila poznata svim ljudima’ (Filip. 4:5). Vodeće tijelo iz prvog stoljeća u jednom vrlo važnom pismu dalo je uputu kršćanima da se uzdržavaju od idolopoklonstva, krvi i bluda. U tom je pismu bilo i sljedeće obećanje: “Budete li se čuvali toga, bit će vam dobro” (Djela 15:28, 29). U kom smislu?

17. Kako to što se držimo biblijskih načela koristi našem zdravlju?

¹⁷ Svatko od nas trebao bi se upitati: ‘Jesam li svjestan toga koliko mi koristi to što se čvrsto držim biblijskih načela o krvi i bludu?’ Razmisli i o koristima koje nam donosi to što se trudimo biti “čisti od svake prljavštine tijela i duha” (2. Kor. 7:1). Budući da se držimo biblijskih mjerila o osobnoj higijeni, pošteđeni smo mnogih bolesti. Na dobrobit nam služi i to što ne zloupotrebljavamo duhan i drogu, kako se ne bismo okaljali u fizičkom i duhovnom pogledu. Zdravlju nam koristi i to što smo umjereni u jelu i piću. (Pročitaj Mudre izreke 23:20;  Titu 2:2, 3.) Premda odmor, tjelesna aktivnost i neke druge stvari mogu pospješiti naše zdravlje, u fizičkom i duhovnom pogledu najviše nam koristi to što primjenjujemo biblijske savjete.

18. (a) Što bismo prvenstveno trebali činiti? (b) Koje će se radosno proročanstvo u budućnosti ispuniti?

¹⁸ Iznad svega, trebali bismo čuvati svoje duhovno zdravlje i jačati svoj dragocjeni odnos s našim nebeskim Ocem koji je izvor našeg ‘sadašnjeg života, a i onog budućeg’ koji ćemo dobiti u novom svijetu što ga je Bog obećao (1. Tim. 4:8; Psal. 36:9). U tom novom svijetu bit ćemo u potpunosti izliječeni i fizički i duhovno jer će nam na temelju Isusove otkupne žrtve biti oprošteni grijesi. Janje Božje, Isus Krist, vodit će nas na “izvore voda života”, a Bog će obrisati svaku suzu s naših očiju (Otkr. 7:14-17; 22:1, 2). Tada ćemo doživjeti i ispunjenje ovog radosnog proročanstva: “Nitko od stanovnika neće reći: ‘Bolestan sam’” (Iza. 33:24).

19. U što možemo biti sigurni dok u razumnoj mjeri vodimo računa o svom zdravlju?

¹⁹ Mi smo uvjereni da je naše izbavljenje blizu i s radošću iščekujemo dan kada će Jehova odstraniti bolest i smrt. No, dok se to ne ostvari, sigurni smo da će nam naš Otac koji nas ljubi pomagati da nosimo teret svojih bolesti, jer “on se brine za nas” (1. Petr. 5:7). Stoga, vodimo računa o svom zdravlju, ali pritom se uvijek držimo jasnih uputa koje nalazimo u Božjoj nadahnutoj riječi!