Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai i Tusi a Ioane ma Iuta

Manatu Tāua Mai i Tusi a Ioane ma Iuta

O Loo Ola Le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai i Tusi a Ioane ma Iuta

O TUSI e tolu a le aposetolo o Ioane, atonu na tusia i le 98 T.A. i Efeso, o nisi na o tusi mulimuli o loo faia aʻe ai le Tusi Paia. O loo faalaeiauina Kerisiano i tusi muamua e lua, e faaauau ona savavali i le malamalama ma tetee atu i ē ua fulitua i le upu moni. I le tusi lona tolu, e lē gata o loo tautala Ioane i le savavali i le upu moni, ae na ia faalaeiauina foʻi Kerisiano ina ia felagolagomaʻi le tasi i le isi.

I lana tusi lea na tusia mai Palesitina, atonu i le 65 T.A., sa lapataʻi atu ai le ʻafa uso o Iesu o Iuta i uso Kerisiano e faatatau i ē amioleaga ua sao atu i totonu o le faapotopotoga, ma tuuina atu fautuaga i le auala e teena ai na taaʻiga leaga. O le uaʻi atu i feʻau o tusi e tolu a Ioane ma le tusi a Iuta, o le a fesoasoani e faatumauina ai le malosi o lo tatou faatuatua e ui i toʻatugā.—Epe. 4:12.

IA FAAAUAU ONA SAVAVALI I LE MALAMALAMA MA LE ALOFA MA LE FAATUATUA

(1 Ioa. 1:1–5:21)

Na tusia le tusi a Ioane mo le faapotopotoga atoa, mo i latou o loo autasi ma Keriso, ma o le tusi muamua a Ioane o loo aumaia ai fautuaga aogā, lea na fuafua e fesoasoani i Kerisiano e tetee atu i ē ua fulitua i le upu moni ma faaauau ona tutū mausalī mo le upu moni ma le amiotonu. O loo ia faamamafa mai le tāua o le savavali i le malamalama ma le alofa, ma le faatuatua.

Na tusi Ioane: “Afai o loo tatou savavali i le malamalama e pei foʻi ona iai o ia i le malamalama, ona tatou mafuta faatasi ai lea o le tasi ma le isi.” Ona o le Atua o le Puna o le alofa, ua faapea mai ai le aposetolo: “Seʻi faaauau ona alofa le tasi i le isi.” E ui e uunaʻia i tatou e ‘le alofa i le Atua’ e “tausi i ana poloaʻiga,” ae e tatou te faatoʻilaloina le lalolagi i lo “tatou faatuatua” iā Ieova le Atua, ma lana Afioga, ma lona Alo.—1 Ioa. 1:7; 4:7; 5:3, 4.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

2:2; 4:10—E faapefea ona avea Iesu ma “taulaga o le leleiga”? O le faaleleiga o lona uiga ia “faamalieina.” Na faataulagaina e Iesu lona soifua e avea ma taulaga o le leleiga, ma o le faia faapena ua ia faamalieina, pe faataunuu ai manaʻoga mo le faamasinoga lelei atoatoa. E faavae i lenā taulaga, ua mafai ai e le Atua ona faasafua atu le alofa mutimutivale, ma mafai ai foʻi ona ia faamagaloina agasala a i latou e faatuatua iā Iesu.—Ioa. 3:16; Roma 6:23.

2:7, 8—O le ā le poloaʻiga lea na faasino atu i ai Ioane i lona faapea atu e “tuai” ae toe “fou” foʻi? O loo tautala Ioane i le poloaʻiga e faatatau i le alofa faataulaga faaleuso. (Ioa. 13:34) Sa ia faasino i ai e “tuai” ona na tuuina atu e Iesu i le silia i le 60 tausaga a o leʻi tusia le tusi faagaeeina muamua a Ioane. Peitaʻi, sa maua e tagata talitonu lea poloaʻiga “mai le amataga” o latou olaga o ni Kerisiano. E “fou” foʻi le poloaʻiga auā e malosi atu i le “alofa i lou uso a tagata e pei o oe lava,” ma e manaʻomia ai le alofa faataulagaina.—Levi. 19:18; Ioa. 15:12, 13.

3:2—O le ā le mea “e leʻi faailoa maia” i Kerisiano faauuina, ma o ai o le a vāaitino ‘lava iā te ia’? O le mea e leʻi faailoa atu iā i latou pe faapeʻī i latou pe a faatutūina i le lagi i ni tino agaga. (Fili. 3:20, 21) Peitaʻi, o le mea ua latou iloa “pe a faaali mai [le Atua], o le a pei i [latou] o ia, auā o le a [latou] vāaitino ai lava iā te ia,” o le “Agaga.”—2 Kori. 3:17, 18.

5:5-8—Na faapefea ona avea le vai, toto, ma le agaga ma molimau i le mea moni e faapea o “Iesu o le Alo lea o le Atua”? Sa fai le vai ma molimau ona i le taimi na papatiso ai Iesu i le vai, sa faaalia e Ieova Lona finagalo malie iā te ia o Lona Alo. (Mata. 3:17) O le toto o Iesu, po o lona ola, lea na tuuina atu e fai ma ‘togiola mo tagata uma,’ na faaalia ai foʻi o Iesu o le Alo o le Atua. (1 Timo. 2:5, 6) Ae na taʻutino e le agaga paia o Iesu o le Alo o le Atua ina ua alu ifo i ona luga i lona papatisoga, lea na mafai ai ona ia “maliu atu i . . . nuu ma faia galuega lelei, ma faamālōlōina i latou uma sa mafatia ona o le Tiapolo.”—Ioa. 1:29-34; Galu. 10:38.

Lesona mo i Tatou:

2:9-11; 3:15. Pe a faataga e se Kerisiano so o se mea po o se tasi e aveesea lona alofa faaleuso, ua ia savali la i le pogisa faaleagaga, ma na te lē iloa po o fea o loo alu atu i ai.

FAAAUAU ONA ‘SAVAVALI I LE UPU MONI’

(2 Ioa. 1–13)

Ua amata le tusi lona lua a Ioane i lona faapea mai: “O le toeaina . . . . i le tamaʻitaʻi ua filifilia ma lana fanau.” Ua faaalia le olioli o le toeaina ona ua ia iloa “o loo savavali nisi o [le fanau a le tamaʻitaʻi] i le upu moni.”—2 Ioa. 1, 4.

I le māeʻa ona tuuina atu o faalaeiauga e atiaʻe le alofa, na tusi Ioane: “O le alofa lenei, ia faaauau ona tatou savavali e tusa ai ma ana poloaʻiga.” O loo lapataʻi mai foʻi Ioane e faatatau i le ‘taufaasesē ma le anetikeriso.’—2 Ioa. 5-7.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

1, 13—O ai le “tamaʻitaʻi ua filifilia”? Atonu na faasino atu Ioane i se fafine e igoa iā Kyria, o le faa-Eleni mo le “tamaʻitaʻi.” Po o lona faaaogāina foʻi o se gagana faafaatusa e tusi atu ai i se faapotopotoga patino, ina ia faafenumiai ai i latou o loo sauā ane. Afai e moni le manatu lona lua, o lana fanau la, o sui o lenā faapotopotoga, ae faasino atu le “fanau a [lona] uso” i sui o se isi faapotopotoga.

7—O le ā le “afio mai” o Iesu lea o loo tautala i ai Ioane i inei, ma e faapefea ona ‘lē taʻutino’ mai e ē taufaasesē? O le “afio mai” e lē o faasino atu i le lumanaʻi, i le afio mai lē vaaia o Iesu. Nai lo lea, o loo faasino atu i lona afio mai i le tino ma le faauuina o ia e avea ma Keriso. (1 Ioa. 4:2) O ē taufaasesē, latou te lē talitonu i lona afio mai i le tino. Atonu latou te teena sa soifua Iesu, po o lo latou teena foʻi sa faauuina o ia i le agaga paia.

Lesona mo i Tatou:

2, 4. O lo tatou iloaina o “le upu moni,” po o aʻoaʻoga uma faa-Kerisiano lea ua avea ma vaega o le Tusi Paia ma utagiaina na aʻoaʻoga, e tāua tele mo lo tatou faaolataga.—3 Ioa. 3, 4.

8-11. Pe a tatou mananaʻo e maua pea “le agalelei faifua, le alofa mutimutivale, ma le filemu mai le Atua le Tamā, ma Iesu Keriso,” aemaise foʻi faiā faapelepele ma uso talitonu, e tatau ona tatou “faaeteete” i o tatou tulaga faaleagaga ma teena i latou o ē “e lē tumau i aʻoaʻoga a le Keriso.”—2 Ioa. 3.

IA “GALULUE FAATASI I LE UPU MONI”

(3 Ioa. 1–14)

Sa tusi atu le tusi lona tolu a Ioane i lana uō o Kaio. Na ia tusi e faapea, “E leai se isi mea e sili ai ona ou lotofaafetai, ina ua ou faalogo atu o loo savavali pea laʻu fanau i le upu moni.”—3 Ioa. 4.

Sa faamalō atu Ioane iā Kaio ona o le “galue faamaoni” e fesoasoani i uso asiasi. Na faapea mai le aposetolo: “E tatau . . . ona tatou talimālō i tagata faapena, ina ia tatou galulue faatasi i le upu moni.”—3 Ioa. 5-8.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

11—Aiseā e faia ai e nisi amioga leaga? O le lē malolosi faaleagaga, e lē iloa atu ai e nisi le Atua i o latou mata o le malamalama. Ona latou te lē o iloa atu o ia i o latou mata faaletino, ua latou gaoioi ai e pei e na te lē o silasila mai iā i latou.—Eseki. 9:9.

Lesona mo i Tatou:

4. E maua e i latou e matutua faaleagaga i le faapotopotoga le fiafia tele, pe a latou mātauina sui talavou “o loo savavali pea . . . i le upu moni.” E lē mafaatusalia le fiafia o mātua pe a latou taulau i le fesoasoani i a latou fanau e avea ma ē fiafia i mea faaleagaga!

5-8. O i latou o loo galulue mamafa e fai ma sui o latou uso ona o le alofa mo i latou ma Ieova, e aofia ai ovasia femalagaaʻi, misionare, o i latou o loo auauna i Peteli po o ofisa o lālā, ma i latou o loo i le auaunaga paeonia. E talafeagai le faataʻitaʻi i lo latou faatuatua, ma e tatau ona tatou lagolagoina ma le alofa i latou.

9-12. E tatau ona tatou faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga o le faamaoni o Temetiu ae lē pei o Tioterifi, o lē fai tala taufaaleaga.

“IA TUMAU OUTOU I LE ALOFA O LE ATUA”

(Iuta 1–25)

Na faamatala e Iuta i latou e ō atu faalilolilo i le faapotopotoga o ni tagata e “muimui ma faitio i o latou lava olaga, ma amioaʻi e tusa ma o latou lava tuʻinanau, ua tautatala o latou gutu i upu faasausili, ma faaviivii atu i tagata.”—Iuta 4, 16.

E mafai faapefea ona tetee atu Kerisiano i taaʻiga leaga? Na tusi Iuta, “Le ʻaupele e, ia manatua upu na muaʻi fai mai ai le ʻauaposetolo a lo tatou Alii o Iesu Keriso.” Sa ia toe faapea mai: “Ia tumau outou i le alofa o le Atua.”—Iuta 17-21.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

3, 4—Aiseā na timaʻi atu ai Iuta i Kerisiano e “finafinau mo le faatuatua”? Auā ua ‘ō atu faananā tagata faalēmataʻu i totonu o le faapotopotoga.’ Ua latou “liua le agalelei faifua o le Atua, ma māfuaaga e faia ai amioga matagā.”

20, 21—E faapefea ona tatou “tumau . . . i le alofa o le Atua”? E tolu auala e mafai ona tatou faia ai lenei mea: (1) e ala i le atiina aʻe o i tatou lava i le “faatuatua e sili ona paia” i le filigā i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ma le faia o se sao maelega i le talaʻiga; (2) e ala i le tatalo ma le “agaga paia,” po o le ogātasi ma ona aafiaga; ma le (3) faaalia o le faatuatua i le mea e manaʻomia mo le ola e faavavau, o le taulaga togiola lea a Iesu Keriso.—Ioa. 3:16, 36.

Lesona mo i Tatou:

5-7. Pe mafai ona sao mai ē e amioleaga mai le faamasinoga a Ieova? E tusa ai ma faaaʻoaʻoga o lapataʻiga e tolu na tusia e Iuta, e lē mafai ona latou sao mai le faamasinoga.

8-10. E tatau ona tatou faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga a Mekaeli le agelu sili, ma faaalia le faaaloalo mo i latou ua tuuina i ai e Ieova le pule.

12. O ē ua fulitua i le upu moni e faatagāalofa, o i latou o ni lamatiaga i lo tatou faatuatua, e pei o papa ua natia i le vai mo vaa po o tagata feʻausi. E ono foliga mai e agalelei tele aʻoaʻo pepelo, ae ua pei i latou o ao ua leai ni vai, e leai ma se poto faaleagaga o loo iā i latou. Ua latou lē fua mai, e pei o laau ua mamate i le tau e afu ai mea. O le a oo iā i latou le faaumatiaga, e pei ni laau ua suatia i luga ma aʻa. E atamai lo tatou teena o i latou ua fulitua i le upu moni.

22, 23. E ʻinoʻino Kerisiano moni i mea leaga. I taumafaiga e faasaoina “ē o iai masalosaloga” mai le afi o le faaumatiaga aʻiaʻi, o i latou e taʻumatuaina i le faapotopotoga, aemaise lava toeaina tofia, e latou te tuuina atu le fesoasoani faaleagaga.

[Ata i le itulau 28]

E molimau le vai, agaga, ma le toto, “o Iesu o le Alo lea o le Atua”