Skip to content

Skip to table of contents

Anga hẽ Ove o Kuetele Usumba Ava va Fa?

Anga hẽ Ove o Kuetele Usumba Ava va Fa?

Anga hẽ Ove o Kuetele Usumba Ava va Fa?

OMANU valua va tambulula hati, “Sio. Momo lie ndi kuatela usumba ava va fa?” Ovo va tava okuti omunu wa fa, wa fa muẽle. Pole vakuavo va sima okuti eci omunu a fa, ocilelembia caye camamako lomuenyo konepa yimue yiñi.

Kofeka yo Benin, vocifuka co Afrika, valua va sima okuti eci omunu a fa, o pongoloka ocilũlu ci pondola oku ponda vangandiaye va kasi lomuenyo. Kuenje omo liusumba waco, omanu va siata oku landisa ovina viavo ale va likapa volofuka oco va lande ovinyama vioku lumba ponambi ya vangandiavo va fa. Vamue va siata oku tãha omo lioku sima okuti eci omunu a fa, vetimba liaye mu tunda ocilelembia camamako lomuenyo, ci pondola oku vangula lava va kasi komuenyo. Vakuavo va sima okuti ovina vimue va siata oku mola, vi lingiwa laspiritu ava va fa.

Umue pokati kavo okuti wa liyaka locitangi caco, ulume umue o tukuiwa hati, Agboola o kasi pongave yofeka yo Nigeria kuenda yo Benin. Eye wa popia hati: “Umbanda wa siata calua vofeka yetu. Omanu va kuete ocituwa coku sukula ovivimbi loku sima okuti vi enda kocitumãlo cimue ka ci letiwe. Va ndi tumaile oku tenga onjapão lamẽla amue. Pana okuti ya tengiwa, nda enda oku yi laña kuta wange wonjevo, kuenda oku tukula ocinyama ndi yongola oku ponda. Ovihilahila ndevi via siata calua kuenda omanu va sima okuti vi kuatisa. Pole, ovina viatiamẽla kumbanda via siata oku lingiwa locimãho coku saluisa omanu.”

“Eci omãla vange vavali va fa vonjanja yimosi, nda simile okuti kuli umue wa va lova. Oco ndi kũlĩhe u wa ci linga, nda endele oku ka tãha kukulu umue wa kemãla calua. Eye wa ndi lomboluila hati, omãla vange va kasi oku lavoka olofa viomunu wa va ponda, oco va linge apika vaye. Ukulu waco wa ndi sapuila okuti omõlange watatu wa laikelevo oku fa. Noke yoloneke vimue, wa fa muẽle ocili.”

Eci pa pita oloneke vimue, ulume umue wo ko Nigeria o tukuiwa hati John, haeye Ombangi ya Yehova, wa sapela la Agboola. John wo lekisa eci Embimbiliya li longisa catiamẽla kuava va fa. Elomboluilo liaco lia pongolola omuenyo wa Agboola. Ocili Cembimbiliya, ci pondolavo oku pongolola omuenyo wove.

Nye ci Pita Lava va Fa?

Helie o pondola oku eca etambululo lia suapo kepulilo eli? Ndaño muẽle ukulu una wa kemãla calua, ka tẽla oku eca etambululo lia suapo. Pole, Yehova, Ululiki wovina “viosi viokilu, levi vioposi, evi vi muiwa, levi ka vi muiwa,” eye lika o tẽla oku eca etambululo lia suapo. (Va Kolosai 1:​16) Eye wa lulika ovangelo oco va kale kilu kuenda omanu lovinyama palo posi. (Osamo 104:​4, 23, 24) Oviluvo viosi via pangiwa Laye. (Esituluilo 4:​11) Tu konomuisi eci Ondaka ya Suku, Embimbiliya, li popia catiamẽla kolofa.

Yehova eye tete wa tukula olofa. Eye wa lungula Adama la Heva okuti, va ponduile oku fa nda ka va pokuile kokuaye. (Efetikilo 2:​17) Olondaka evi vi lomboloka nye? Yehova wa va lomboluila hati: “Ove ukueve, keve haiko o tiukila.” (Efetikilo 3:​19) Eci omunu a fa etimba liaye li nyõleha, kuenje li tiukila posi. Omuenyo wimuha.

Omo okuti Adama la Heva va linga ekandu ocipango, ekangiso liavo olofa. Pole, havoko va fa tete. U wa fa tete, omõlavo Havele. Eye wa pondiwa la huvaye, Kaini. (Efetikilo 4:⁠8) Kaini ka kuatele usumba wokuti Havele oka fetuluinya olofa viaye. Pole, Kaini wa yokokelele lika vana va kala lomuenyo.​—⁠Efetikilo 4:​10-16.

Noke yanyamo alua, Soma Herode wa sakalalele omo vakuakutanga olombungululu vo sapuila okuti “soma ya va Yudea” o citiwa koloneke viaye. Kuenje, Herode wa tuma oku ponda omãla vosi valume va kala lanyamo avali vimbo lio Beteleme. Pole ungelo wa lungula Yosefe oku ambata Yesu la Maria ha va “tilila ke Egito.”​—⁠Mateo 2:​1-16.

Pana okuti Herode wa fa, ungelo wa sapuila Yosefe oco va tiukile ko Isareli, “momo ava va yonguile omuenyo wokamõla va fa.” (Mateo 2:​19, 20) Ungelo wa kũlĩhĩle okuti Herode ka ponduile vali oku linga lãvi Yesu. Omo okuti Soma Herode wa file ale, Yosefe ko kuatelele vali usumba. Eye, wa yokokelele Arkelau, omõla a Herode. Omo liaco, Yosefe wa enda lepata liaye ko Galilea oco a kale ocipãla la Arkelau.​—⁠Mateo 2:⁠22.

Ovolandu ava, a tu kuatisa oku limbuka okuti ava va fa, ka va kuete vali unene woku linga cimue. Oco hẽ tu lombolola ndati eci ca pita la Agboola lomanu vakuavo?

“Olondele,” Ale Ovangelo Vãvi

Eci Yesu a linga ukulu, wa tamalãla lovangelo vãvi. Ovo va pokola ku Yesu kuenda vo tukula okuti “Mõla a Suku.” Yesu layevo wa kũlĩhĩle ovangelo vaco. Ovo ka va kaile ovilũlu viomanu va fa. Pole Yesu wa va tukula hati “olondele” ale ovangelo vãvi.​—⁠Mateo 8:​29-31, NW; 10:8; Marko 5:⁠8.

Embimbiliya li popia eci catiamẽla kovangelo va pokola ku Suku kuenda vana vo sinĩla. Elivulu Liefetikilo li lekisa okuti, eci Adama la Heva va sinĩla Yehova, va tundisiwa vocumbo Cedene kuenje, konjila yaco wa kapako ovangelo oco va lave ombundi yaco. (Efetikilo 3:​24) Citava okuti, eyi oyo onjanja yatete omanu va mola ovangelo.

Noke yokatembo kamue, onepa yimue yovangelo ya lokila palo posi kuenda va li pongolola omanu. Yehova ka va tumĩle oku linga upange umue palo posi. Pole, ovo va siapo ‘ocitumãlo cavo’ kilu. (Yuda 6) Ovo va vetiyiwa lonjongole yavo muẽle. Va likuela lakãi kuenje va cita omãla va tukuiwa okuti Ovindululu. Ovindululu lolonjali viavo vieyukisa ilu lieve lungangala kuenda ũvi. (Efetikilo 6:​1-5) Yehova wa potolola ocitangi caco poku nena Etande koloneke via Noha. Etande lia kundula olondingaĩvi viosi, alume lakãi kuenda ovindululu. Oco hẽ nye ca pita lovangelo vaco?

Eci Etande lieya ovo va siapo atimba ositu, kuenje va tiukila kilu. Pole Yehova ka ecelele okuti va tiukila ‘kocitumãlo cavo catete.’ (Yuda 6) Embimbiliya li popia hati: “Suku ka ecelele ovangelo va linga akandu, puãi wa va imba vonjembo, kuenje wa va kapa vovitunyu viowelema ha va talamela ekanga.”​—⁠2 Petulu 2:⁠4.

Onjembo ya tukuiwa ndeti, hacitumãlo cimueko ci letiwe lovaso, pole ekalo limue li kasi ndokayike okuti ava va kasimo ka va pondola oku linga upange laumue. Ndaño okuti olondele ka vi pondola vali oku li pongolola, ovio vi kuete unene woku vetiya ovisimĩlo lekalo liomanu. Vi pondola oku kala vomanu ale vovinyama. (Mateo 12:​43-45; Luka 8:​27-​33) Ovio vi pondola oku kemba omanu oku sima okuti va kuete ocilelembia. Momo lie? Va ci lingila, oku tateka omanu oku fendela Yehova lonjila yu sanjuisa, loku kuata atatahãi atiamẽla kekalo liava va fa.

Ndomo tu Yula Usumba

Agboola wa limbuka okuti eci Embimbiliya li popia catiamẽla kolofa kuenda kovangelo vãvi ca sunguluka. Eye wa limbuka okuti wa sukilile oku lilongisa ovina vialua. Noke, John wa fetika oku linga laye elilongiso Liembimbiliya. Eci Agboola a lilongisa okuti omãla vaye va fa ka va kasi kilu, oco va linge apika vomunu wa va ponda, co sanjuisa calua.​—⁠Yoano 11:​11-13.

Agboola wa limbuka okuti wa sukilile oku siapo ovina viosi viatiamẽla kumbanda. Eye wa timĩha oviteka viaye viosi. (Ovilinga 19:​19) Omanu vovimbo liaye vo sapuila okuti ovilũlu vi ko kuama kuama. Pole Agboola ka yokokele. Eye wa kapako onumbi yi sangiwa kelivulu lia va Efeso 6:​11, 12, yokuti: ‘Malehi ovimaleho viosi via Suku . . . Momo tu kasi loku yaka . . . lolohoka viovangelo vãvi vokilu.’ Vovimalẽho viaco mua kongela ocili, esunga, olondaka viwa viombembua, ekolelo kuenda osipata yespiritu, okuti, Ondaka ya Suku. Ovimalẽho viaco vi tunda ku Suku kuenda vi kuete unene walua!

Eci Agboola a siapo ovina viatiamẽla kumbanda, akamba kuenda vangandiaye vo sepula. Pole eye wa sanga akamba vokaliye Vonjango Yusoma Yolombangi Via Yehova, vana va tava kueci Embimbiliya lilongisa.

Kaliye, Agboola wa kũlĩha okuti Yehova oka mãlako ũvi wosi u kasi kilu lieve, kuenda olondele ka vika kuata vali unene woku yapuisa omanu. Yehova o ka vi kundula muẽle pe. (Esituluilo 20:​1, 2, 10) Suku oka pindula “vosi va kasi vayambo.” (Yoano 5:​28, 29) Vepinduko liaco mua kongela Havele, omãla vana va pondiwa la Soma Herode kuenda olohuluwa viomanu vakuavo. Agboola wa kolela okuti omãla vaye vatatu vaka pinduiwa. Vangandiove vana va fa, vaka pinduiwavo. Vosi vaka pinduiwa, vaka eca uvangi wokuti omunu wa fa lacimue a kũlĩha​—⁠momo onjivaluko yaye ya imũha.

Ove ku sukila oku kuatela usumba ava va fa. Pole, kolela okuti vangandiove va fa, oka lisanga vali lavo. Osimbu otembo yaco ka ya pitĩlilepo, momo lie ku lilongisila Embimbiliya oco o pamise ekolelo liove? Kuata ukamba la vana va tava kueci Embimbiliya li longisa. Nda wa siata oku linga ovina viatiamẽla kumbanda, liwekapo. Kuata “ovimaleho viosi via Suku” vi ku kuatisa oku tamãlala lolondele. (Va Efeso 6:​11) Olombangi Via Yehova vika ku kuatisa oku ci linga. Ovio via siata oku lilongisa Embimbiliya lomanu kolonjo viavo, lelivulu Embimbiliya Li Longisa Nye? *

Cilo, Agboola ka kuetele vali usumba ava va fa, kuenda wa lilongisa oku tamãlala lolondele. Eye wa popia hati: “Sia kũlĩhĩle u wa ponda omãla vange vatatu. Pole, tunde eci nda fetika oku vumba Yehova, ñuete omãla epanduvali. Ka kuli ondele layimue yi pondola oku va linga lãvi.”

[Atosi pombuelo yamẽla]

^ Ovinimbu 25 Lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

[Elitalatu kemẽla 27]

Kaini ka kuatele usumba wokuti manjaye wa fa o ko fetuluinya

[Etosi Liavelapo kemẽla 28]

Agboola ka kuete vali usumba lava va fa, kuenda wa lilongisa oku tamãlala lolondele