Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha te tahi mau pure e ore ai e pahonohia?

No te aha te tahi mau pure e ore ai e pahonohia?

Uiraa a te feia taio

No te aha te tahi mau pure e ore ai e pahonohia?

Mea ohie roa ia haafatata ˈtu i te Atua. Mai te hoê papa î i te here o te oaoa ia paraparau noa ˈtu ta ˈna mau tamarii ia ˈna, e farii popou te Atua ra o Iehova i ta tatou mau pure. Mai te hoê papa paari atoa râ, e tumu papu ta te Atua no te ore e pahono i te tahi mau aniraa. Mea taa ore anei ta ˈna mau tumu, aore ra te faaite ra anei o ˈna i te tahi mea no nia i te reira i roto i te Bibilia?

Te tatara ra te aposetolo Ioane: “Teie taua taiâ ore no tatou i noaa ia ˈna ra, ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa i au ia ˈna ra, te faaroo maira ïa oia ia tatou.” (Ioane 1, 5:14) E mea tia ia au ta tatou mau aniraa i te Atua. E pure vetahi no te mau mea aita roa ˈtu e au ra i te Atua—te tanoraa i te taviriraa, ei hiˈoraa, aore ra te manuïaraa te hoê parie. E pure te tahi atu ma te mau manaˈo turai tano ore. Te faaara ra te pǐpǐ Iakobo no nia i te faaohipa-hape-raa i te pure, ma te parau e: “Te ani ra hoi outou, e aore a outou i noaa, no te mea te hapa na ta outou aniraa, ia pau i te puhurahia e outou i to outou hinaaro tia ore ra.”—Iakobo 4:3.

A feruri na, ei hiˈoraa, e e pure na pǔpǔ e piti atoa o te hoê tueraa popo ia upootia ratou. Eita e tano ia manaˈo e e pahono te Atua i taua mau pure tuati ore ra. Oia atoa ia pure na pae e piti ia upootia ratou i roto i te hoê tamaˈi i teie tau. E pure iho â te mau omonie i na pae e piti atoa i te Atua no te upootiaraa.

Mea faufaa ore te pure a te feia o te haavahavaha i te ture a te Atua. I parau roa na Iehova i te feia haamori haavarevare e: “Ia pinepine noa ta outou pure, e ore au e faar[oo] atu; ua îî hoi to outou rima i te toto.” (Isaia 1:15) Te na ô ra te Bibilia e: “O tei fariu ê i to ˈna tariˈa eiaha ia ite i te ture, e riro ta ˈna pure ei mea faufau.”—Maseli 28:9.

I te tahi aˈe pae, e faaroo noa Iehova i te mau pure haavare ore a te feia haamori o te tutava roa ra i te tavini ia ˈna ia au i to ˈna hinaaro. Te auraa anei râ e e faatia oia i ta ratou mau aniraa atoa? Eita. A hiˈo na i te tahi mau hiˈoraa bibilia.

Mea piri roa ino te taairaa o Mose e te Atua; ua titauhia râ ia ani o ˈna atoa i te mau mea ‘i au i te Atua.’ Taa ê roa i te opuaraa papu a te Atua, ua ani Mose i te parau faatia e tomo i te fenua o Kanaana: “E tuu aˈe na oe ia ˈu i tera pae, ta ˈu ïa parau ia oe, ia ite na vau i tena na fenua maitai i tera pae Ioridana.” Na mua ˈtu hoi, no to ˈna hararaa, ua parauhia ia Mose e eita oia e tomo i taua fenua ra. Aita Iehova i faatia i ta Mose aniraa, ua na ô atu râ e: “Atira na; eiaha oe e parau faahou mai ia ˈu i tena.”—Deuteronomi 3:25, 26; 32:51.

Ua pure te aposetolo Paulo ia tamǎrûhia oia no ‘te hoê tara i roto i to ˈna tino nei.’ (Korinetia 2, 12:7) E maˈi mata tamau paha taua “tara” ra aore ra o te faatihaehaeraa tamau a te feia patoi e a “te mau taeae haavare.” (Korinetia 2, 11:26; Galatia 4:14, 15) Ua papai Paulo e: “E toru hoi a ˈu aniraa ˈtu i te Fatu i taua mea ra, ia faataa-ê-hia ia ˈu.” Ua ite râ te Atua e mai te peu e e tamau Paulo i te poro noa ˈtu teie “tara” mauiui tamau ‘i roto i to ˈna tino nei,’ e haapapu maitai ïa te reira i te mana o te Atua e i te tiaturi taatoa o Paulo ia ˈNa. No reira, aita te Atua i faatia i ta Paulo aniraa, ua parau atu râ e: “Ei te paruparu e taa maitai roa ˈi to ˈu puai.”—Korinetia 2, 12:8, 9.

Oia, mea ite aˈe te Atua ia tatou afea tatou e maitai roa ˈi ia faatia oia i te tahi mau aniraa. E pahono noa mai Iehova no to tatou maitai, ia au i ta ˈna mau opuaraa hamani maitai tei papaihia i roto i te Bibilia.