Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

Pe tutusa le lepela o loo taʻua i le Tusi Paia ma le lepela i le taimi nei?

O le maʻi ua taʻu o le “lepela” i aso nei, o loo faatatau i se maʻi e māfua mai i se siama. O le 1873 na malamalama ai i le siama e māfua ai le lepela, e ala i saʻiliʻiliga a Dr. G. A. Hansen. Ua iloa e tagata suʻesuʻe, e oo i le iva aso o ola le siama i le isupē ua fogi ese o se tagata lepela. Ma na iloa ai foʻi, e mafai ona pisia ai tagata e mau faatasi ma tagata lepela e ala i lavalava. E tusa ma le lipoti i le 2007 mai le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi, e sili ma le 220,000 le aofaʻi o tagata fou ua maua i le lepela.

E mautinoa lava na iai i Sasaʻe Tutotonu tagata na mamaʻi lepela i le taimi o le Tusi Paia, ma na faatonuina e le Tulafono a Mose nei tagata ia nonofo ese mai isi tagata. (Levitiko 13:4, 5) Peitaʻi ane, o le upu Eperu ua faaliliu mai ai le upu “lepela,” e lē na o le maʻi e faatatau i ai. Ae o loo faatatau foʻi i ila po o lega e tutupu i lavalava ma fale. E mafai ona tutupu i ʻie e fai i vulu ma lino po o mea e faia i paʻumanu. Ae e mafai ona faamamā ese pe a tatā pe fufulu mea ua tutupu ai, ae afai e lanu “faasamasama, po o faamūmū le ila” i le ofu po o le paʻumanu, ua tatau loa ona susunu. (Levitiko 13:47-52) E iloa ua tutupu ila i fale ona o “mea omoomo faasamasama, po o faamūmū” i puipui. O maa ma panisina o le fale na aafia ai, na aveesea ma lafoina i tua o le aai. Ae a toe tupu le ila i le fale, ona lepeti loa lea o le fale ma ave e faatamaʻia. (Levitiko 14:33-45) O le manatu o nisi e faapea o le ila po o le lepela ua tutupu i lavalava po o fale, atonu e tutusa lea ma le lega po o le taetaepalaloa o lavalava. Ae e lē o mautinoa.

Aiseā na ala ai ona vāvāō tagata fai mea siliva ona o le talaʻiga a le aposetolo o Paulo i Efeso?

Sa tamaoaiga tagata fai mea siliva o Efeso i le faia o “tamaʻi malumalu ario o Atemisa,” o sē na latou manatu i ai e na te puipuia tagata Efeso, o se atua fafine o le tuliga manu, e uluola ai mea totō ma meaola, ma e faamanuia mai ina ia maua ai ni fanau. (Galuega 19:24) Ua faapea mai nisi tagata o lona faatusa na paʻū “mai le lagi,” ma sa tuu i le malumalu o Atemisa i Efeso. (Galuega 19:35) Sa manatu i lenei malumalu o se tasi o mataaga ofoofogia e fitu sa iai i aso anamua. O le toʻatele o tagata faimalaga na lolofi atu i Efeso iā Mati ma Aperila i tausaga taʻitasi, ina ia auai i tausamiga e faamamaluina ai Atemisa. Ona o le toʻatele o tagata asiasi atu, na iʻu ai ina manaʻomia ni mea e faaaogā mo mea faalelotu, lea sa faaaogā a lē o ni mea e fai ma faamanatu, o mea e puipuia ai mai agaga leaga, po o taulaga i atua fafine, ia pe faaaogā foʻi mo tapuaʻiga a le aiga pe a toe taliu atu tagata faimalaga i o latou nuu. O loo taʻua i tusitusiga anamua mai Efeso le gaosiaina o faatusa auro ma faatusa siliva o Atemisa, ma o loo taʻua patino mai i isi tusitusiga se asosi a le ʻautufuga fai mea siliva.

Na aʻoaʻo e Paulo e faapea o faatusa ‘ua faia i lima e lē o ni atua.’ (Galuega 19:26) O lea la, ina ua iloa e tagata fai mea siliva o le a faalētonu a latou pisinisi e ola ai, ona latou faatupuina lea o se vevesi ina ia tetee atu ai i le talaʻiga a Paulo. Na taaofaʻi e Temetiu, o se tasi o tagata fai mea siliva, lo latou popolega i le taʻua e faapea: “Ua iai foʻi le lamatiaga auā o le a faaleagaina la tatou galuega, ma faalēaogāina foʻi le malumalu o le atua fafine sili o Atemisa. O le a faalēaogāina lona mamalu, lea o loo tapuaʻia e le itumalo atoa o Asia ma le lalolagi atoa.”—Galuega 19:27.