Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Gidhi Nyime ‘Luwo Bang’ Nyarombo’

Gidhi Nyime ‘Luwo Bang’ Nyarombo’

Gidhi Nyime ‘Luwo Bang’ Nyarombo’

“Gin e ma giluwo bang’ Nyarombo kuonde duto ma odhiye.”​—⁠FWE. 14:4.

1. Jopuonjre madier mag Yesu ne nigi paro mane kuom wach luwe?

CHIEGNI higini ariyo gi nus kama bang’ chako tije mar lendo, Yesu ‘ne nie sunagogi kopuonjo e Kapernaum.’ Nikech ne ginwang’o ka wechene tek winjo, “ji mang’eny kuom jopuonjrene nodok chien, mi ne ok giwuotho kode kendo.” Kane Yesu openjo jootene 12 ka gin bende ne gidwaro dhi, Simon Petro nodwoko niya: “Ruoth, wadhi ir ng’a? In gi weche mag ngima mochwere. Kendo wan waseyie, kendo wang’eyo ni in e Jaler mar Nyasaye.” (Joh. 6:⁠48, 59, 60, 66-​69) Jopuonjre madier mag Yesu ne ok oweyo luwe. Bang’ kane roho maler osewalogi, ne gidhi nyime winjo Yesu kendo luwo kaka otayogi.—Tich 16:⁠7-​10.

2. (a) “Jatichno mogen, kendo mariek,” kata “jaritno mogen” en ng’a? (b) Ere kaka jatichno oseketo ranyisi maber mar luwo “bang’ Nyarombo”?

2 En ang’o minyalo wach kuom Jokristo mowal ma ndalogi? Kuom wach ma nokoro e wi “ranyis mar bedoe [mare], kendo mar kinde giko mar ndalo,” Yesu ne noluongo kweth mar jolupne mowal kuom roho ni, “jatichno mogen, kendo mariek,” kata “jaritno mogen.” (Math. 24:⁠3, 45; Luka 12:42; NW) Ka gin kaka kweth, giseketo ranyisi maber ka “giluwo bang’ Nyarombo kuonde duto ma odhiye.” (Som Fweny 14:⁠4, 5.) Jokanyo mag kwethno ok osechidore gi mon, tiende ni ok gisechidore gi puonj koda timbe ‘Babulon Maduong’,’ ma en nying’ mochung’ne dinde duto mag miriambo. (Fwe. 17:5) Puonj moro amora mar “miriambo ne ok oa e dhogi,” kendo gisiko ka “gionge gi mbala moro chuth” moa e piny ma Satan oteloeni. (Joh. 15:19) E ndalo mabiro, jo mowal modong’ e piny, ‘biro luwo’ Nyarombo mi giriwre kode e polo.—Joh. 13:36.

3. Ang’o momiyo dwarore ahinya mondo wagen kweth mar jatichno?

3 Yesu oseketo kweth mar jatichno mogen kendo mariek e wi “joode,” tiende ni, e wi ng’ato ka ng’ato ma gin jokanyo mag kwethno, mondo “opognigi chiemo e kinde makare.” Bende oseketo kweth mar jatichno e wi “gige duto.” (Math. 24:⁠45-​47) ‘Gigo’ oriwo “oganda mang’ongo” mar ‘rombe mamoko’ ma kwan-gi dhi ka medore. (Fwe. 7:9; Joh. 10:16) Donge dwarore ni jokanyo duto mag kweth mar Jokristo mowal kaachiel gi ‘rombe mamoko,’ obed gi geno kuom jatichno ma oket e wigi? Nitie gik mang’eny momiyo onego wayie kendo wabed gi geno kuom kweth mar jatichno. Ariyo madongo kuomgi gin: (1) Jehova geno kweth mar jatichno. (2) Yesu bende geno kweth mar jatichno. We wanon ane gik manyiso ni Jehova Nyasaye kod Yesu Kristo nikod geno chuth kuom kweth mar jatichno mogen kendo mariek.

Jehova Geno Jatichno

4. Ang’o momiyo wanyalo bedo gadier kuom puonj mimiyowa gi jatichno mogen kendo mariek?

4 Par ane kuom gino mamiyo jatichno mogen kendo mariek bedo gi nyalo mar chiwo chiemb chuny mabeyo e kinde mowinjore. Jehova wacho kama: “Anapuonji kendo nyisi yo ma nidhiye.” Omedo wacho ni: “Nang’adni rieko ka wang’a oneni.” (Zab. 32:8) Ee, Jehova chiko kendo tayo jatichno. Kuom mano, wanyalo bedo gadier chuth kuom rieko koda puonj matut mag Ndiko mwayudo koa kuom jatichno.

5. Ang’o manyiso ni roho mar Nyasaye konyo kweth mar jatichno?

5 Jehova bende gwedho kweth mar jatichno gi roho mare maler. Kata obedo ni wang’ dhano ok nyal neno roho mar Jehova, jomoko nyalo neno gigo ma rohono timo. Par ane kuom gigo ma jatichno mogen kendo mariek osetimo e konyo ji ng’eyo Jehova Nyasaye, Wuode, koda Pinyruoth. Jogo malamo Jehova tiyo matek e lando wach Pinyruoth e pinje makalo 230. Donge mano nyiso maler ni roho mar Nyasaye konyo kweth mar jatichno? (Som Tich Joote 1:8.) Mondo omi ochiw chiemb chuny ne oganda Jehova e piny mangima, kweth mar jatichno nyaka ng’ad paro kuom weche mang’eny. Sama ging’ado kendo chopo parogo, jatichno timo kamano gi hera, muolo, koda kido mamoko mag nyak mar roho.—Gal. 5:⁠22, 23.

6, 7. Jehova geno kweth mar jatichno e okang’ marom nade?

6 Mondo wang’e okang’ ma Jehova ogenogo kweth mar jatichno, par ane gik ma osesingo ne jokanyo mag kwethno. Jaote Paulo nondiko ni: “Tung’ biro ywak, kendo jo motho nochiergi gi ringruok ma ok tow, mi wan bende nolokwa. Nikech mani ma tow, onego orwakre gi mano ma ok tow, kendo mani ma tho, onego orwakre gi mano ma ok tho.” (1 Kor. 15:⁠52, 53) Jolup Kristo mowal kuom roho, mochung’ motegno e tiyo ne Nyasaye to kae to tho e ringruok ma tow, ichiero e ngima mochwere maloyo mano mar chwech mamoko mag polo. Imiyogi ringruok mano ma ok tho—maonge giko kendo maok dikethi. E wi mano, giyudo ringruok maok tow, ma en ringruok ma nigi ngima maok otenore kuom gimachielo. Fweny 4:4 wacho ni joma ichierogi, obet e kombe ruodhi ka gin gi osimbe mag dhahabu e wigi. Duong’ mar bedo jood pinyruoth orito Jokristo mowal kuom roho. To podi nitie gik mamoko manyiso ni Jehova genogi.

7 Fweny 19:⁠7, 8 wacho niya: “Kend mar Nyarombo osechopo. Chiege oseikore, kendo oseyiene mondo orwakre gi nanga mayom, maler kendo mapichni. Nimar nanga mayom en tim makare mag jo maler.” Jehova oseyiero Jokristo mowal mondo gibi gibed chi Wuode. Mano kaka jogi yudo gweth mabeyo ahinya, ma gin kaka bedo gi ringruok maok tow, maok tho, bedo jood pinyruoth, koda donjo e “kend mar Nyarombo”! Magi duto nyiso kaka Jehova nigi geno kuom Jokristo mowal, ma gin joma luwo “bang’ Nyarombo kuonde duto ma odhiye.”

Yesu Geno Jatichno

8. Ere kaka Yesu nyiso ni ogeno jolupne mowal kuom roho?

8 Ang’o manyiso ni Yesu geno chuth kuom jolupne mowal kuom roho? E otieno mare mogik e piny ka, Yesu ne otimo singo ne joote 11 ma nochung’ kode motegno. Ne owachonegi kama: “Un e jo mosesiko koda e temruok maga; kendo asingonu pinyruoth, kaka Wuora nosingona, mondo uchiem kendo umethi e mesana e pinyruodha, kendo ubed e kombe ruodhi kung’ado bura ni ogendini apar gariyo mag Israel.” (Luka 22:⁠28-​30) Singruok ma Yesu notimo gi joote 11, omako koda Jokristo mowal duto ma kwan-gi romo 144,000. (Luka 12:32; Fwe. 5:⁠9, 10; 14:⁠1) Be dine Yesu otimo singruok mar locho kodgi e Pinyruoth, ka ok ogenogi?

9. Moko kuom “gige [Kristo] duto” gin mage?

9 E wi mano, Yesu Kristo oseketo kweth mar jatichno mogen kendo mariek e wi “gige duto”—tiende ni e wi mwandu koda weche duto motudore gi wach Pinyruoth e piny. (Math. 24:47) Moko kuom mwandugo gin kaka ute koda gik mitiyogo e ofis maduong’ mar Joneno mag Jehova, e ofise matindo e pinje mopogore opogore, e Ute Romo mag alwora koda mag kanyakla e piny mangima. Magi oriwo koda tij lando wach Pinyruoth kod timo ji jopuonjre. Be ng’ato nyalo keto ng’at ma oonge gi geno kuome, mondo oritne mwandune?

10. Ang’o manyiso ni Yesu Kristo tayo jolupne mowal kuom roho?

10 Matin nono kapok odhi e polo, Yesu ma ne koro osechier, ne ofwenyore ne jopuonjrene ma nochung’ motegno, mi osengonegi niya: ‘Neuru! An kodu ndalo duto nyaka giko mar ndalo.’ (Math. 28:20) Be Yesu osechopo singono? Kuom higini 15 mosekalo, kwan mar kanyakla mag Joneno mag Jehova osemedore, wuok 70,000 kama, to koro gisekalo 100,000—mani en medruok makalo pasent 40 kama. To nade kwan mag jopuonjre manyien? Kuom higini 15 mosekalo, ne obatis chiegni jopuonjre milion 4 gi nus—tiende ni ibatiso chiegni jopuonjre 800 e odiechieng’ kodiechieng’. Medruokgi duto gin gik manyiso ni Kristo tayo jolupne mowal kuom roho, e chokruogegi mag kanyakla kendo e tij timo ji jopuonjre.

Jatichno En Migeno Kendo Oriek

11, 12. Ere kaka jatichno osenyiso owuon ni inyalo gene kendo ni oriek?

11 Ka Jehova Nyasaye kod Yesu Kristo geno chuth kweth mar jatichno mogen kendo mariek, donge wan bende onego watim kamano? Bende, jatichno osenyiso ni inyalo gene e tiyo tich momiye. Kuom ranyisi, osego gaset mar Ohinga mar Jarito kuom higini 130 nyaka chop sani. Chokruoge mag kanyakla, alwora, koda mag distrikt mitimo gi Joneno mag Jehova medo gero yiewa.

12 Jatichno mogen bende riek nimar onyiso dimbruok maok otim gimoro kapok Jehova ochike, kendo ok otamore luwo dwaro mag Nyasaye ma osefwenyore ayanga. Kuom ranyisi, sama jotend dinde mag miriambo yie gi timbe maricho mag jopiny, kweth mar jatichno chiwo siem kuom timbe maricho mag piny marach ma Satan oteloeni. Jatichno chiwo siem mariek e kinde mowinjore nimar Jehova Nyasaye koda Yesu Kristo gwedho kwethno. Kuom mano, owinjore wagen chuth jatichno. Kata kamano, ere kaka wanyalo nyiso ni wageno kuom jatichno mogen kendo mariek?

‘Dhi Kod’ Jokristo Mowal ka Giluwo Nyarombo

13. Kaluwore gi weche ma Zekaria nokoro, ere kaka wanyalo nyiso ni wageno jatichno mogen kendo mariek?

13 Bug Zekaria ei Muma wuoyo kuom “ji apar” ma dhi ir ‘ng’a ma Ja-Yahudi’ ka giwacho ni: “Wanadhi kodu.” (Som Zekaria 8:⁠23.) To nikech iwuoyo kuom ‘ng’a ma Ja-Yahudi’ kiwacho ni wanadhi “kodu,” mano nyiso ni ng’ano ochung’ ne kweth mar ji. E kindewagi, ng’atno ochung’ne Jokristo mowal mapod odong’ e piny—ma gin jokanyo mag “Israel mar Nyasaye.” (Gal. 6:⁠16) “Ji apar moa kuom dhumbe duto mag ogendini” ochung’ne oganda mang’ongo mar rombe mamoko. Mana kaka Jokristo mowal kuom roho luwo Yesu kuonde duto modhiye, oganda mang’ongo bende ‘dhi kod’ jatichno mogen kendo mariek ka giriwore kodgi. Jogo manie oganda mang’ongo wigi ok onego okuodi ngang’ kuom bedo ni gitiyo kanyachiel gi ‘jogo ma nigi luong moa kuom Nyasaye.’ (Hib. 3:1) Wi Yesu ok kuodi luongo Jokristo mowal ni “owetene.”—Hib. 2:⁠11.

14. Ere kaka inyalo chiw kony ne owete Kristo?

14 Yesu Kristo neno jogo makonyo owetene kaka joma konye en owuon. (Som Mathayo 25:40.) To kare jogo ma nigi geno mar yudo ngima e piny nyalo konyo nade owete Kristo mowal kuom roho? Yo maduong’ ahinya en konyogi e tij lando wach Pinyruoth. (Math. 24:14; Joh. 14:12) Kata obedo ni kwan mar Jokristo mowal osebedo kadok chien kuom higini pieche mosekalo, kwan mar rombe mamoko to osebedo kamedore. Sama jogo ma nigi geno mar yudo ngima e piny timo tij lendo, to ka ginyalo to gibedo jolendo matimo kamano gi thuologi duto, mano nyiso ni gikonyo Jokristo mowal kuom roho e chopo migawo margi mar timo ji jopuonjre. (Math. 28:⁠19, 20) Yo machielo ma wiwa ok diwilgo en riwo lwedo tijni kuom golo chiwo mar pesa e yore mopogore opogore.

15. Ng’ato ka ng’ato kuom Jokristo onego one nade puonj mwayudo kuom jatichno e kinde makare, koda paro ma jatichno ng’ado kuom weche mamulo riwruokwa?

15 Onego wapenjre waduto kaka Jokristo ni, ere kaka waneno puonj ma jatichno mogen kendo mariek chiwo e yor buge mawuoyo kuom Muma koda kokalo kuom chokruoge mag Jokristo? Be wasomo kendo puonjore wechego, ka waikore mar tiyo kodgi e ngimawa? Waneno nade paro ma jatichno ng’ado kuom weche mamulo riwruok mar oganda Jehova? Bedo gi chuny moikore winjo weche miwachonwa en gima nyiso ni wayie gi chenro mag Jehova.—Jak. 3:⁠17.

16. Ang’o momiyo Jokristo duto onego owinj owete Kristo?

16 Yesu nowacho niya: “Romba winjo dwonda, kendo an ang’eyogi, kendo giluwa.” (Joh. 10:27) Mano en adier kuom Jokristo mowal. To nade kuom jogo ‘madhi’ kodgi? Joma kamago nyaka winj Yesu. Nyaka giwinj bende owete Yesu. Ber ng’eyo ni, owete Yesu ema osemi ting’ maduong’ mar pidho kendo rito oganda Nyasaye. Winjo dwond owete Kristo oriwo timo ang’o?

17. Winjo kweth mar jatichno oriwo timo ang’o?

17 E ndalogi, kweth mar jatichno mogen kendo mariek tiyo gi Bura Maduong’ e tayo kendo chano tij lando wach Pinyruoth e piny mangima. Jokanyo mag Bura Maduong’ gin jodongo molony mowal kuom roho. Kendo gin e jo miluongo ni, “jogo matayo” e kindwa. (Hib. 13:⁠7, NW) Ka girito joland wach Pinyruoth ma kwan-gi chiegni romo 7,000,000 e kanyakla makalo 100,000, jorit mowal kuom rohogi nigi gik “mang’eny monego gitim e tij Ruoth.” (1 Kor. 15:⁠58, NW) Winjo kweth mar jatichno en gima dwaro ni wawinj chuth Bura Maduong’ motiyogo e chikowa.

Jogo Mawinjo Jatichno Gin Jo Mogwedhi

18, 19. (a) Ere kaka igwedho jogo mawinjo kweth mar jatichno mogen kendo mariek? (b) Onego wang’ad mar timo ang’o?

18 Nyaka a ne kete, jatichno mogen kendo mariek osebedo ka ‘loko chuny ji mang’eny mondo gitim kare.’ (Dan. 12:3) Jogi oriwo koda jogo ma nigi geno mar tony e kinde kethruok mar piny marachni. To mano kaka bedo gi nying’ maber e nyim Nyasaye en gweth maduong’ ndi!

19 E kinde mabiro, e kinde ma ‘dala malerno, Jerusalem Manyien [magin ji 144,000] noa e polo ka Nyasaye, koikore kaka miaha ikore ne chwore,’ ang’o ma notimore ne jogo mosebedo ka winjo kweth mar jatichno? Muma wacho niya: “Nyasaye wuon nobed kodgi. Kendo Nyasaye noywe pi wang’ duto e wengegi; tho ok nobedie kendo, kata ywak, kata nduru, kata rem ok nobedie, nikech gik machon osekadho.” (Fwe. 21:⁠2-4) Kuom mano, watemuru kar nyalowa duto mondo wawinj Kristo koda owetene mogeno mowal kuom roho.

Ang’o Misepuonjri?

• Ang’o manyiso ni Jehova geno jatichno mogen kendo mariek?

• Ang’o manyiso ni Yesu Kristo geno chuth kweth mar jatichno?

• Ang’o momiyo dwarore ni wagen jaritno mogen?

• Ere kaka wanyalo nyiso ni wageno jatichno?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 19]

Be ing’eyo joma Jehova oseyiero mondo obi obed kaka miaha ne Wuode?

[Piche manie ite mar 20]

Yesu Kristo oseketo jatichno mogen kendo mariek e wi “gige”

[Picha manie ite mar 21]

Sama watiyo tij lendo, wariwo lwedo Jokristo mowal kuom roho