Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E taime to te mau mea atoa

E taime to te mau mea atoa

E taime to te mau mea atoa

“E tau to te mau mea atoa nei, e taime to te mau mea atoa i imihia i raro aˈe i te raˈi nei,” ta te Bibilia ïa e parau ra. Ua parau atoa te taata i papai i teie mau parau, te arii paari i tahito ra o Solomona, e e taime to te fanau e e taime to te pohe, e taime to te patu tia i nia e e taime to te vavahi i raro, e taime to te aroha e e taime to te riri. I te pae hopea, ua parau oia: “Eaha ta te rave ohipa faufaa i noaa i ta ˈna ohipa?”—Koheleta 3:1-9.

A TAIO ai vetahi i tera mau parau, te faaoti nei ratou e te haapii ra iho â te Bibilia e e taime faataa-ê-na-hia to te mau mea atoa; oia hoi te manaˈo nei ratou e te turu ra te Bibilia i te tiaturiraa o te oraraa faataahia. Tera iho â anei? Te turu ra anei te Bibilia e ua faataa-ê-na-hia te mau mea atoa i roto i te oraraa? I te mea e ‘te mau Papai atoa e mea faaurua mai ïa e te Atua,’ e mea tia ia tuea te tuhaa bibilia ta tatou e taio ra i te tahi atu tuhaa. E hiˈo anaˈe ïa eaha ta te toea o te Parau a te Atua, te Bibilia, e parau ra no nia i te reira.—Timoteo 2, 3:16.

Tau e tupuraa manaˈo-ore-hia

I roto i te Koheleta, ua papai â Solomona: “E rave rahi hoi to ˈu iteraa i te ao nei, e ore e haapaohia e tei te avae oioi te hemo e hemo ai, e tei te etaeta e riro ai te re; e tei te feia paari e noaa ˈi te maa, e tei te feia haapao maitai te taoˈa, e tei te aravihi te itehia mai.” No te aha? Ua faataa oia: “E tau e e tupuraa manaˈo-ore-hia hoi to te taata atoa ra.”—Koheleta 9:11MN.

Aita Solomona e parau ra e ua faataa-ê-na-hia te mau mea atoa i roto i te oraraa, te faaite ra râ oia e eita ta te taata e nehenehe e ite atea i te faahopearaa o ta ratou mau ohipa, “e tau e e tupuraa manaˈo-ore-hia hoi to te taata atoa ra.” E pinepine e tupu te tahi mea i nia i te hoê taata no te mea noa to reira oia a tupu ai taua ati ra.

A hiˈo na i teie parau: “E ore e haapaohia e tei te avae oioi te hemo e hemo ai.” Te haamanaˈo ra paha oe aore ra ua taio paha oe i te hororaa tuiroo, huru ê râ, a te mau vahine i nia e 3 000 metera i te atea tei tupu i te Heiva tuaro nui no 1984 i Los Angeles, Kalifonia. Ua hinaaro mau e piti vahine horo, hoê no Beretane e te tahi atu no Marite, e haru i te fetia auro. I te afaraa râ o te hororaa, ua û raua. Ua topa hoê e ua faaea i te horo e te tahi atu, ua toaruaru roa ïa e o ˈna te hitu i roto i te hororaa.

O te oraraa faataahia anei te tumu i taui ai te mau mea? E parau paha vetahi e e. Teie râ, no to raua ûraa i pau ai raua e aita hoi e taata i ite oioi i te reira. Ua faataahia anei ia û raua? E parau â paha vetahi e e. Ia au râ i te feia tatara parau, o te tataˈuraa uˈana i rotopu i na maona puai e piti i roto i te hororaa te tumu i û ai raua, a tamata ˈi raua toopiti atoa i te rave i te upoo. Te parau ra hoi te Bibilia e “e tau e e tupuraa manaˈo-ore-hia . . . to te taata atoa ra.” Noa ˈtu e e faaineine maitai te hoê taata ia ˈna, te vai noa ra iho â te tahi ohipa manaˈo-ore-hia te nehenehe e haafifi i te hoê tutavaraa, e aita roa ˈtu to te reira e tuhaa e te oraraa faataa-ê-na-hia.

Eaha râ te auraa o ta te Bibilia e parau ra “e tau to te mau mea atoa nei”? Te vai ra anei te tahi mea ta tatou e nehenehe e rave o te ohipa i nia i te faahopearaa o to tatou oraraa—to tatou oraraa no a muri aˈe?

Te taime maitai roa ˈˈe no te mau tutavaraa atoa

Aita te taata papai faaurua i te Bibilia e parau ra no te oraraa faataahia o te taata aore ra te faahopearaa o to ratou oraraa, te faahiti ra râ oia i te opuaraa a te Atua e te faahopearaa o te reira i nia i te huitaata. Mea nafea tatou i ite ai i te reira? Na te mau irava tapiri ïa e faaite mai. I muri aˈe i to Solomona faahitiraa e rave rahi mea “e tau” to te reira, ua papai oia: “Ua ite au i te mau ohipa . . . i haapaohia e te Atua na te taata nei, ia rave â ratou i te reira. Ua faanehenehe oia i te mau mea atoa i te tau mau ra.”—Koheleta 3:10, 11.

Ua horoa te Atua na te taata i e rave rahi ohipa e rave—ua faahiti Solomona vetahi. Ua horoa atoa mai te Atua i te tiamâraa e maiti i ta tatou e hinaaro e rave. Teie râ, no te mau ohipa atoa, te vai ra te taime maitai, aore ra tano, no te fanaˈo i te faahopearaa maitai roa ˈˈe. A hiˈo na i te parau a Solomona “e taime to te tanu, e taime to te iriti i tei tanuhia ra,” i roto i te Koheleta 3:2. Ua ite te feia faaapu e no te mau maa atoa, te vai ra te taime maitai no te tanu. Eaha te huru ia ore te hoê taata faaapu e tâuˈa i taua mea rii noa ra, a tanu atu ai i te maa i te hoê tau tano ore? E faahapa anei ïa o ˈna i te oraraa faataahia ia ooti oia i te maa ino, noa ˈtu e ua haa puai oia? Eita iho â ïa! Aita oia i tanu i te maa i te taime maitai. E mea maitai aˈe ïa no te taata faaapu ia pee i te tereraa natura o te mau mea ta te Atua Poiete i haamau.

Ta te Atua i haamau, e ere i te oraraa faataahia o te taata aore ra te faahopearaa o te mau tupuraa atoa, o te tahi râ mau faaueraa tumu o te faatere i te mau ohipa a te taata ia au i ta ˈna opuaraa. Ia manuïa te mau mea ta te taata e hinaaro e rave, e titauhia ia haroaroa e ia haa ratou ia au i te opuaraa a te Atua e te taime ta ˈna i faataa. Tei faataa-ê-na-hia e te ore roa e taui, e ere ïa te oraraa faataahia o te taata, o ta te Atua râ i opua e rave. Na roto i te peropheta Isaia, ua parau Iehova e: “Te parau no roto i to ˈu nei vaha; e ore e hoˈi faufaa ore noa mai ia ˈu nei, e tupu râ tei opuahia e au ra; e noaa hoi te mea i faaue atu ai au ra.”—Isaia 55:11.

Eaha ïa te “parau,” aore ra opuaraa faaitehia, a te Atua no nia i te a muri aˈe o te fenua e o te huitaata o te “tupu”?

Te taaraa i te taime a te Atua

Ua horoa mai Solomona i te hoê haamaramaramaraa. I muri aˈe i to ˈna parauraa, ‘Ua faanehenehe te Atua i te mau mea atoa i te tau mau ra,’ ua na ô â oia e, “ua tuu oia i te manaˈo [“o te tau otia ore,” MN] i roto i to ratou aau; aita râ e taata i ite i te ohipa a te Atua mai te matamua mai e tae noa ˈtu i te hopea.” Te na ô ra te tahi atu huriraa (The NIV Study Bible) e: “Ua tuu atoa oia i te mure ore i roto i te aau o te taata; eita râ ratou e taa i ta te Atua i rave mai te omuaraa e tae atu i te hopea.”—Koheleta 3:11.

Mea rahi tei papaihia no nia i teie irava. I roto roa râ i to tatou aau, i uiui na tatou paatoa i te hoê mahana eaha te auraa o te oraraa e to tatou a muri aˈe hopea. I te roaraa o te tau, mea fifi no te taata ia farii e te oraraa, o te rave-puai-noa-raa ïa i te mau mea e mea tia ia rave o te hope pauroa ia pohe tatou. E mea otahi tatou te taata nei i rotopu i te mau mea ora atoa, oia hoi eita noa tatou e feruri i to tatou oraraa i teie nei, i to tatou atoa râ oraraa a muri aˈe. Te hinaaro puai atoa nei tatou e ora e a muri noa ˈtu, ma te ore e pohe. No te aha? Mai ta te irava e faataa ra, ua ‘tuu te Atua i te mure ore i roto i te aau o te taata.’

No te haamâha i taua hinaaro puai ra, ua uiui pinepine te taata aita anei e oraraa i muri aˈe i te pohe. No vetahi, e ohipa to roto ia tatou o te ora noa i muri aˈe i to tatou poheraa. No te tahi atu, e fa faahou noa tatou i roto i te tino ê i te mau taime atoa e pohe ai tatou. E te tahi atu ra, ua faataa-ê-na-hia te mau mea atoa e te Atua e aita ta tatou e ravea no te ape i te reira. Tera noa râ, aita hoê aˈe o teie mau tatararaa i te mea mauruuru roa. No te mea na roto noa i ta ratou iho mau tutavaraa, ‘eita roa ˈtu te taata e ite i te ohipa a te Atua mai te matamua mai e tae noa ˈtu i te hopea,’ ia au i te Bibilia.

Ua haapeapea teie mârôraa, i rotopu i te hinaaroraa e ite e te ite-ore-raa i te pahonoraa, i te mau philosopho i te roaraa o te tau. Teie râ, i te mea e na te Atua i tuu i taua hinaaro aore ra hiaai puai ra i roto i to tatou aau, e ere anei i te mea tano ia ani ia ˈna ia horoa mai i tei hinaarohia no te haamâha i taua hinaaro ra? Inaha, te na ô ra te Bibilia no Iehova e: “Te heheu nei oe i to rima, e te haamâha nei i te hiaai o te mau mea ora atoa nei.” (Salamo 145:16) Ia haapii tatou i te Parau a te Atua, te Bibilia, e nehenehe tatou e ite i te mau faataaraa e au no nia i te ora e te pohe e no nia i te opuaraa mure ore a te Atua no te fenua e te fetii taata.—Ephesia 3:11.

[Parau iti faaôhia i te api 5]

“E ore e haapaohia e tei te avae oioi te hemo e hemo ai.”—Koheleta 9:11

[Parau iti faaôhia i te api 6]

Mai te peu e aita te hoê taata faaapu i tanu i te maa i te taime maitai, e tano anei ia faahapa oia i te oraraa faataahia ia ooti oia i te maa ino?

[Parau iti faaôhia i te api 7]

Te manaˈo nei tatou i te ora e te pohe no te mea ua ‘tuu te Atua i te mure ore i roto i te aau o te taata’