Skip to content

Skip to table of contents

Ovina Vitãlo Vi tu Vetiya Oku Sumbila Suku Okuti Omunu Hayeko

Ovina Vitãlo Vi tu Vetiya Oku Sumbila Suku Okuti Omunu Hayeko

Ovina Vitãlo Vi tu Vetiya Oku Sumbila Suku Okuti Omunu Hayeko

UMALẼHE umue wa sanjukile calua omo liombangulo a kuata Lolombangi vivali Via Yehova. Noke yombangulo yaco, eye wa liyeva ndu okuti wa kala omeke kuenje ovaso aye a patuluka. Vokuenda kuanyamo alua wa kala letatahãi limue lia enda oku sakalaisa calua. Etatahãi liaco liatiamẽlele kesunga lieci Suku a ecelelela okuti omanu va tala ohali. Kuenje ka lavokaile okuti Embimbiliya lieca atambululo asuapo kapulilo a-a.

Pana okuti Olombangi Via Yehova via enda, muẽleanjo wa iñila vohondo yaye lukãlu walua, yu wo pulisa hati, “Velie wa kala oku sapela lavo?”

Umalẽhe ko tambuluile, omo liusumba a kala lawo.

Ndona yaco wo kelohãila hati, “Ame nda kũlĩha omanu vaco ava, nda wa vangula vali lavo, ndu ku tundisa vonjo yange!”

Eye wa nyuña epito, kuenje wa enda.

Olondonge Via Kristu vi Lavoka Oku Lambalaliwa

Ulandu wa pita lumalẽhe u u, wa siata oku pita lomanu valua. Embimbiliya, Ondaka ya Suku, li popia hati: “Vosi va panga oku kala lomuenyo wesunga lia Suku vu Kristu Yesu va kangisiwa.” (2 Timoteo 3:​12) Tunde kosimbu Akristão vocili va siata oku lambalaliwa. Momo lie? Upostolo Yoano wa sapuila Akristão hati: “Tu ci okuti tu tiamela ku Suku, loluali luosi [lu] kasi povaka eliapu.” (1 Yoano 5:19; 1 Petulu 5:⁠8) Oku lulumĩla omunu oyo onjila Satana a siata oku yonja layo omanu.

Yesu ndaño ka la linga ekandu, layevo wa pembuiwa kuenda wa lambalaliwa. Eye wa popia hati: “Va suvuka ño olivova.” (Yoano 15:​25) Vuteke wa livanga keteke eye a fa, wa kolisa olondonge lolondaka evi: “Nda oluali lu u suvuki ivaluki okuti ame lua lianga oku suvuka. Ivaluki ondaka nda popia lene, siti, Ukuenje ka velipo okuti ñala yaye o sule. Nda va fũkĩlisa ame, ene vo fũkĩlisivo.”​—⁠Yoano 15:​18, 20.

Omo liaco, omanu valua va kala lusumba woku tiamẽla kefendelo liocili. Poku tukula catiamẽla komanu va kala oku sandiliya Yesu, Embimbiliya li popia ndoco: “Lomue wo vangula kovaso omanu, omo va kala lohele ya va Yudea.” (Yoano 7:13; 12:​42) Alongisi vetavo va enda oku tundisa vosunangonga omunu wosi wa kolelele Kristu. Usumba womunu wa tateka omanu valua oku linga Akristão.​—⁠Ovilinga 5:⁠13.

Embimbiliya li lekisa okuti noke yoku tumbikiwa kuekongelo, Akristão va kala ko Yerusalãi va pita “[v]ekangiso lia lua.” . (Ovilinga 8:⁠1) Akristão va talisiwa ohali peka Liuviali wo ko Roma. Alume vamue va kemãlele calua ko Roma va sapuila upostolo Paulu hati: “Kondaka yocisoko caco tua kũlĩha okuti kuosi va ci patayãla.” (Ovilinga 28:​22) Akristão vocili va enda oku lambalaliwa calua.

Koloneke vilo, onjila yimue Satana a siata oku tateka layo omanu oku kuama Kristu, oku va vetiya oku kuatela omanu usumba. Omanu vana va lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova va siata oku lambalaliwa kosikola, kupange, posongo yavo kuenda lakamba. Vamue va kala lohele yoku pumba akamba. Kovaimbo amue, olongunja vi kala lohele yokuti lomue oka va kuatisa oku ungula, loku lava olosila viavo. Ndaño lalambalalo aco, omanu valua va nõlapo oku kolela Suku, kuenda va kuama ongangu ya Yesu Kristu yoku kapako olonumbi Viembimbiliya. Yehova wa siata oku sumũluisa alikolisilo avo.

Kuatela Usumba Suku, Omunu Haeyeko

Embimbiliya li tu vetiya oku kuatela usumba Suku, omanu havoko. Olio li popia hati: “Okusumbila Yehova oko efetikilo liolondunge.” (Osamo 111:​10) Esumbilo liaco, ka li lomboloka oku u lulumila, pole li tiamisiwila koku yuvula oku sumuisa Ululiki wetu. Esumbilo liaco li kuete elitokeko locisola. Momo lie tu sukilila oku kuatela usumba Suku okuti omanu havoko? Tu konomuisi ovina vitãlo.

1 Yehova Eye Tõlo. Unene wa Yehova wa velapo okuti womunu u sule. Poku sumbila Suku tu tiamẽla ku Tõlo una o tenda olofeka “ndetosi liovava vociyenjo.” (Isaya 40:​15) Omo Suku ukuonenewosi, o pondola oku nyõla ‘ovimãlẽho viosi vi katukila’ vana vo vumba lekolelo. (Isaya 54:​17) Omo okuti eye o kuete omoko yoku nõla ava va sesamẽla omuenyo kopui, tu sukila oku amamako oku lilongisa kuenda oku linga ocipango caye.​—⁠Esituluilo 14:​6, 7.

2 Suku oka tu teyuila. Elivulu Liolosapo 29:​25, li popia hati: “Usumba omunu a kuetele ukuavo onjanjo, puãi u wa kolela Yehova wa koka.” Oku kuatela usumba omunu ci pondola oku honguisa ekolelo tu kuetele Suku. Eye wa likuminya oku tu teyuila poku popia hati: “Ku ka kuate ohele, momo ñasi love. Ku ka yokoke, momo ndi Suku yove! Ame hu kolisa, hu kuatisa; hu kuata leka liange liondio hailio liesunga.”​—⁠Isaya 41:⁠10.

3 Suku o sole u amẽla kokuaye. Upostolo Paulu o tu vetiya hati: “Nda kolela okuti ndaño okufa, ndaño omuenyo, ndaño ovangelo, ndaño olombiali, ndaño ovina viacilo, ndaño ovina vi laika oku iya, ndaño ovonene, ndaño ovina viokilu, ndaño ovina viokalunga, ndaño ociluvo cikuavo, lacimue ci tẽla oku tu tepa kocisola ca Suku ci kasi vu Kristu Yesu, Ñala yetu.” (Va Roma 8:​37-​39) Nda tua kolela Suku loku pokola kokuaye tu pondola oku soliwa Lombiali ya Velapo Yoluali. Hesumũlũhokuolio tu kuete!

4 Tu eca olopandu kovina Suku a tu lingaila. Yehova eye Ululiki wetu, haeye wa eca omuenyo kovina viosi. Eye ka tu ĩhile lika ovina tu sukila komuenyo, pole wa tu ĩhavo ovina vi tu sanjuisa. Ocili okuti Eye Ono yovina viosi viwa. (Tiago 1:​17) Daviti, ulume umue wa kuatisiwa lohenda ka yi tendiwa ya Suku, wa soneha hati: “A Yehova Suku yange, ovikomo wa linga, lovisimilo wa tu simila, . . . via lua enene.”​—⁠Osamo 40:⁠5.

5 Vamue va tu lambalala cilo va pondola oku pongoloka. O pondola oku kuatisa ava va ku lambalala poku amamako oku sumbila loku sola Suku. Kũlĩhĩsa eci ca pita la vakuepata lia Yesu. Kefetikilo ovo ka vo kolelele, pole va popia hati: “Wa linga eyui.” (Marko 3:21; Yoano 7:⁠5) Noke eci Yesu a fa yu wa pinduka, valua va linga olondonge. Vamanji va Yesu, Tiago la Yuda, va kuata esumũlũho lioku soneha alivulu amue Ovisonehua vi kola. Cimuamue haico ca pita la Saulu, una weya oku linga upostolo Paulu. Nda tu amamako lekolelo lietu, vana va tu lambalala cilo, va pondola oku limbuka okuti tu kuete ocili Cembimbiliya.​—⁠1 Timoteo 1:⁠13.

Ufeko umue o tukuiwa hati, Aberash, vocifuka co Afrika, wa enda oku likutilila oco a kũlĩhe ocili catiamẽla ku Suku. Eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, wa lambalaliwa lepata liaye kumue lasongui vetavo. Vamue pokati kepata liaye va fetikilevo oku lilongisa, va liwekapo omo liusumba womunu. Pole eye wa likutilila ku Suku oku pinga ongusu yoku pandikisa kuenje, wa linga Ombangi ya Yehova poku papatisiwa. Onima ye yeyililako? Eci ci soka ecelãla komanu vakuepata liaye, va kuatavo utõi, cilo va kasi oku amamako oku lilongisa Embimbiliya.

O Pondola Oku Yula Usumba Womunu

Oco o yuvule oku lulumila omunu, o sukila oku pamisa ocisola o kuetele Suku. O pondola oku ci linga poku tanga Embimbiliya loku sokolola kolonumbi vialio. Yimue pokati kolonumbi viaco, yeyi yi sangiwia kelivulu lia va Heveru 13:​6, kuna tu tanga tuti: : “Yehova eye oñuatisi yange, si kuata usumba. Omunu hẽ, o ndinga nye?” Ivaluka okuti oku sumbila Suku loku yuvula oku kuatela usumba omanu, oco olondunge.

Oku kapako ovina wa siata oku lilongisa Vembimbiliya ci nena asumũlũho alua. O pondola oku sangamo atambululo kapulilo a velapo komuenyo. O pondola oku kuata olondunge vi ku kuatisa oku liyaka lovitangi viomuenyo, ndaño lovitangi vio koloneke vilo. O pondolavo oku amẽla ku Suku Tõlo volohutililo olonjanja viosi.

Upostolo Yoano wa soneha hati: “Oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o kala oloneke ka vi pui.” (1 Yoano 2:​17) Omo liaco, yilo oyo otembo yoku tiamẽla ku Suku loku u sumbila. Kuka lulumile omunu, pole kapako onumbi eyi ya Suku yokuti: “Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wange, oco nambulule u o njimbula.” (Olosapo 27:​11) Eci ci nena esumũlũho lialua!

Ivaluka okuti lomue o pondola oku ku ĩha eci Suku a ka eca kuava va pokola kokuaye, momo: “Onima yumbombe lusumba wa Yehova, ukuasi lesumbilo lomuenyo.”​—⁠Olosapo 22:⁠4.

[Elitalatu kemẽla 14]

Omo liutõi wa Aberash, vangandiaye va soka ecelãla komanu va kasi oku lilongisa Embimbiliya