Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Keturu Wang’u Kuom Pokno

Keturu Wang’u Kuom Pokno

Keturu Wang’u Kuom Pokno

“Amako wuoth matek mondo achop e kar pok.”—FILI. 3:​14.

1. En pok mane ma ne oketi e nyim jaote Paulo?

JAOTE Paulo ma bende ne ong’ere kaka Saulo Ja-Tarso, nowuok e anyuola ma nigi huma. Ne opuonje e din mar kwerene gi japuonj Chik ma ne ong’ere ahinya miluongo ni Gamaliel. (Tich 22:⁠3) Paulo ne oyudo dhi bedo gi tich maber nyime; to kata kamano, noweyo din mare mobedo Jakristo. Kae to noketo wang’e kuom pok ma ne oket nyime ma en ngima ma nyaka chieng’, ka en ruoth kendo jadolo maok bi tho e Pinyruodh Nyasaye me polo. Pinyruodhno biro locho e wi piny ma ibiro loki mabed paradis.—Math. 6:​10; Fwe. 7:4; 20:⁠6.

2, 3. Paulo nokawo pok mar ngima me polo gi pek maduong’ machalo nade?

2 Paulo nonyiso kaka nokawo pokno kaka gima duong’ ahinya kane owacho kama: “Gigo ma nobetna ka ohala, asekwanogi ka gik manono, nikech Kristo. Adier, akwano gik moko duto ka gik manono, nikech gueth maduong’ moloyo mar ng’eyo Kristo Yesu Ruodha. Gik moko duto ne olalna nikech en, to akwanogi duto ka gik miwito oko, ni mondo ayud Kristo.” (Fili. 3:​7, 8) Gigo ma ji mang’eny neno kaka gik madongo—bedo gi huma, mwandu, tich maber, ngima mong’awore, gin gik ma Paulo noneno kaka gik miwito oko bang’ kane osepuonjore adiera e wi dwaro mar Jehova ne dhano.

3 Kochakore kanyo, gima ne duong’ ahinya ne Paulo ne en ng’eyo Jehova kod Kristo, mana kaka Yesu nowacho e lamo mare ne Nyasaye niya: “Mani e ngima mochwere, ni ging’eyi, in Nyasaye makende maradier, kod jal ma nioro, Yesu Kristo.” (Joh. 17:⁠3) Gombo madier ma Paulo ne nigo mar yudo ngima manyaka chieng’ nenore maler kuom weche ma ne ondiko e Jo Filipo 3:​14 mawacho kama: “Amako wuoth matek mondo achop e kar pok, ma en luong ma Nyasaye luongowago malo e Kristo Yesu.” Ee, noketo wang’e kuom pokno ma en ngima manyaka chieng’ e polo kaka jakanyo mar Pinyruodh Nyasaye.

Dak e Ngima ma Nyaka Chieng’ e Piny

4, 5. En pok mane mosingi ne dhano tara mang’eny matimo dwaro mar Nyasaye e kindegi?

4 Kuom thoth jogo moyiero timo dwaro mar Nyasae, pok monego gitine matek mondo giyudi en ngima ma nyaka chieng’ e piny manyien mar Nyasaye. (Zab. 37:​11, 29) Yesu nonyiso ni mano en geno madier chuth. Nowacho kama: “Mano mor manadi ni jo mamuol; nikech gininwang’ piny ka girkeni margi.” (Math. 5:⁠5) Yesu owuon e jal ma biro kwongo nwang’o pinywa kaka girkeni, mana kaka Zaburi 2:8 wacho, kendo obiro yudo joma locho kode e polo ma gin ji 144,000. (Dan. 7:​13, 14, 22, 27) To joma nyiso kido mag rombe mabiro dak e piny noyud “gikeni” ma en piny e bwo Pinyruodhno ‘ma ne oiknegi nyaka a chakruok piny.’ (Math. 25:​34, 46) Kendo wan-gi geno ni magi duto biro chopo nikech Nyasaye, ma osingonwagi, “ok riambi.” (Tito 1:⁠2) Wanyalo bedo gadier ni Nyasaye biro chopo singruok mage mana kaka Joshua bende ne nigi adier kane owacho ne Jo-Israel kama: “Gimoro ne ok orem kuom gik mabeyo duto ma ne Jehova Nyasachu owacho kuomu; duto osetimorenu, onge kata achiel kuomgi morem.”—Josh. 23:⁠14.

5 Ngima e piny manyien mar Nyasaye ok bi chalo gi ngima mag kindegi mamiyo chunywa siko chandore. Ngimano biro bedo mopogore nimar lweny, timbe mag mahundu, dhier, timbe maok kare, tuwo, koda tho ok bi bedoe. Kindeno, ji biro bedo gi ngima maber chuth kendo gibiro dak e piny moselok mobedo paradis. Ngimano biro chopo dwaro magwa e okang’ maok wanyal kata paro. Ee, kuom mano, ngima mapile biro bedo mopong’ gi mor. To mano pok maber miwuoro!

6, 7. (a) Yesu nonyiso nade gik mwanyalo geno ni biro timore e piny manyien mar Nyasaye? (b) Ere kaka kata mana joma ochier, nochak ngima manyien?

6 Ka Yesu ne nie piny, Nyasaye ne omiye teko kokalo kuom roho mare maler mondo onyis gik mabeyo mabiro timore e piny duto, e piny manyien. Kuom ranyisi, Yesu nowacho ne jal moro ma nosebedo rang’ol kuom higini 38 mondo owuothi. Muma wacho ni jalo ne otimo kamano. (Som Johana 5:​5-9.) Kinde moro Yesu noromo gi, “ng’at moro ma ne muofu nyaka a nywolne” kendo nochange. Bang’e, nopenj ng’atno ma ne muofu ni Ng’ano ma ne ochange, to nodwoko kama: “Nyaka nene pok owinji ni ng’ato oyawo wang’ ng’at monywol muofu. Ka da ng’atni ok oa ka Nyasaye, da ok onyal timo gimoro.” (Joh. 9:​1, 6, 7, 32, 33) Yesu ne nyalo timo magi duto nikech ne omiye teko gi Nyasaye. Kuonde duto ma ne odhiye, Yesu ‘ne ochango jo ma ne dwaro chang.’—Luka 9:​11.

7 Yesu ne ok chang joma tuwo koda jo mong’ol kende, nochiero koda joma otho bende. Kuom ranyisi, kane nyako moro ma jahigini 12 otho, mano nokelo kuyo mang’eny ahinya ne jonyuolne. Kata kamano, Yesu nowacho kama: “Nyarwa, akoni, a malo.” Gikanyono nyano nochungo! Be inyalo paro kaka jonyuol nyakono koda jomamoko ma ne ni kanyo nowinjo e chunygi? (Som Mariko 5:​38-​42.) E piny manyien mar Nyasaye, ji biro ‘hum gi hum maduong’’ sama ichiero ji mang’eny, nikech “chier mar jo makare kod jo ma ok kare” nobedie. (Tich 24:15; Joh. 5:​28, 29) Joma ochiergo biro chako ngima manyien ka gin gi geno mar dak chakre kindeno kata mana nyaka chieng’.

8, 9. (a) E kinde mag Loch Kristo mar Higini Gana Achiel, ang’o mabiro timore ne richo ma ne onyuolwago koa kuom Adam? (b) Ibiro ng’adne joma ochier bura kaluwore gi ang’o?

8 Joma ochiergo biro yudo thuolo mar yudo ngima. Jogo mibiro chiero ok bi ng’adnigi bura kaluwore gi richo ma ne gitimo kapok githo. (Rumi 6:⁠7) E Loch Kristo mar Higini Gana Achiel, e kinde ma gweth mag misango mar rawar tiyo, joma winjo wach mabiro bedo e bwo Pinyruodhno, biro bedo makare chuth mos mos, mi gikone gibed joma ogony mowuok kuom gigo ma richo Adam kelo. (Rumi 8:​21) Jehova biro ‘golo tho nyaka chieng’ kendo Ruoth Nyasaye noyue piwang’ kuom wenge duto.’ (Isa. 25:⁠8) Wach Nyasaye bende wacho ni “noel kitepe,” matiende ni joma odak e kindeno ibiro miyo weche manyien. (Fwe. 20:12) Sama piny iloko mondo obed paradis, ‘jo modak e piny nopuonjre tim makare.’—Isa. 26:⁠9.

9 Jo mochier ok bi ng’adnigi bura kaluwore gi richo ma ne onyuolgigo koa kuom Adam, to mana kaluwore gi gima gin giwegi giyiero timo. Fweny 20:12 wacho kama: “Jo motho nong’adnigi bura gi gik ma ne gitimo,” tiende ni, gik ma ne gitimo bang’ ka osechiergi. Mano kaka en ranyisi maber manyiso bura makare, ng’wono koda hera mar Jehova! E wi mano, gik malit ma ne otimorenegi e ngimagi machon, ‘ok ginipar, wigi nowil gi wechego.’ (Isa. 65:17) Nikech weche manyien makonyo biro yudore kendo ngima biro pong’ gi gik mabeyo, onge gik maricho mabiro chandogi kaka ne chandogi chon. Wigi biro wil kod gik ma ne timorenegi chon. (Fwe. 21:⁠4) Kamano bende e kaka biro bedo ne “oganda mang’ongo,” mabiro tony Har–​Magedon.—Fwe. 7:​9, 10, 14.

10. (a) Ngima e piny manyien mar Nyasaye biro chalo nade? (b) Ang’o minyalo timo mondo okonyi keto wang’i kuom pokno?

10 E piny manyien mar Nyasaye, ji biro dak e ngima maok gituwore kata tho. “Japiny ok nowachi, Atuwo.” (Isa. 33:24) Bang’e, joma odak e piny manyien biro chiew okinyi kokinyi e ngima maber chuth, ka giil kendo geno ni odiechieng’ maluwo biro bedo maber kamano. Gibiro timo tije makelonegi mor, ka gin kaachiel gi joma moko madewogi gadier. To mano kaka ngimano en pok maber miwuoro! Donge inyalo kawo thuolo mar somo kendo paro matut kuom weche ma ne okor e Muma e bug Isaiah 33:24 kod 35:​5-7? Tem iketri iwuon e picha miyudo e pachi seche misomo. Mano biro konyi keto wang’i kuom pokno.

Jomoko Maok Noketo Wang’gi Kuom Pokno

11. Ler ane kaka loch mar Suleman ne ochakore maber.

11 Bang’ ka wasepuonjre gima pokno en, nyaka watim kinda mondo kik wawe maok waketo wang’wa kuom pokno. Kuom ranyisi, kane Suleman obedo ruoth mar Israel machon, ne okwayo Nyasaye e yor bolruok mondo omiye rieko mar ng’ado bura makare ne oganda Nyasaye. (Som 1 Ruodhi 3:​6-​12.) Kuom mano, Muma wacho ni, “Nyasaye nomiyo Suleman rieko kod chuny mar ng’eyo ahinya.” Kuom adier, “rieko mar Suleman nokadho rieko mar nyithind yo wuok chieng’ duto, kod rieko duto mag Misri.”—1 Ruo. 4:​29-​32.

12. Jehova ne ochiwo siem mane ne jogo ma ne dhi bedo ruodhi e Israel?

12 Kata kamano, motelo ne mano Jehova ne oyudo osechiwo siem ne ng’at ang’ata ma ne dhi bedo ruoth mondo, ‘kik omedre owuon farese’ kendo, “kik mondo omed mon kuome owuon, ma diwit chunye.” (Rapar 17:​14-17) Medruok farese ne dhi nyiso ni ruoth ne otenore kuom teko mar jolwenyne e rito oganda, kar mondo otenore kuom Jehova, ma e Jarit. Kendo medo mon ne dhi bedo gima rach nikech moko kuomgi ne dhi bedo joma owuok e oganda moluworogi maok gin Jo-Yahudi kendo maok lam Nyasaye madier, to mon-go ne nyalo miyo ruoth owe luwo lamo madier mar Jehova.

13. Ere kaka Suleman ne ok oketo wang’e kuom gima ne omiye?

13 Suleman ne ok owinjo siemgo. Kar mano, ne otimo gima Jehova ne osekwero ruodhi mondo kik otim. Ne omedo farese gi joidh farese gana mang’eny. (1 Ruo. 4:​26) Suleman ne okendo mon 700, kendo ne en gi mon moko 300 ma tenge, ma thothgi nogolo e ogendini mane lamo nyiseche manono, e alworano. Mon-gi “noloko chunye kuom nyiseche mamoko: kendo chunye ne ok kare e wang’ Jehova.” Mon ma Suleman nokendo, ne omiyo odonjo e lamo mochido mag nyiseche manono mag ogendini ma ne ok lam Nyasaye. Nikech mano, Jehova nowacho ni ne ‘obiro golo pinyruoth oa’ kuom Suleman.—1 Ruo. 11:​1-6, 11.

14. Tamruok winjo siem nokelo ang’o ne Suleman kod oganda Israel?

14 Suleman koro ne ok par kuom migawo maber ma ne en-go mar bedo e lo Nyasaye madier. Ne odonjo matut e lamo mag nyiseche manono. Bang’ kinde, oganda duto nokwedo Nyasaye, mi mano ne omiyo okethgi e higa 607 Ka Ndalowa Podi. Kata obedo ni gikone Jo-Yahudi ne odwoko lamo maler, higini moko bang’e Yesu nowacho kama: “Pinyruodh Nyasaye enogol kuomu, to enomi oganda moro ma nyago olembe mag pinyruoth.” To mano e gima ne otimore gadier. Yesu ne owacho: ‘Neuru! Odu ero owenu.’ (Math. 21:43; 23:​37, 38) Nikech ne ok gimakre motegno gi Nyasaye, ogandano ne olalo migawone maduong’ makende mar bedo joneno mag Nyasaye madier. E higa mar 70 E Ndalowa, jolweny mag Rumi ne oketho Jerusalem gi hekalune, kendo Jo-Yahudi mang’eny ma ne odong’ ne obedo wasumbni.

15. Chiwane ranyisi mag chwo ma ne ok oketo wang’gi kuom gima kuom adier ne duong’ ahinya.

15 Judas Iskariot ne en achiel kuom joote 12 mag Yesu. Judas ne owinjo puonj mabeyo ma Yesu ne puonjo kendo ne oneno honini ma Yesu netimo kotiyo gi roho maler mar Nyasaye. Kata kamano, Judas ne ok orito chunye. Ne omiye migawo mar rito kirowo mar pes Yesu kod joote 12. To kare “ne en jakuo, kendo kaka ne en jarit kirowo, noluchore gi gik moketi e iye.” (Joh. 12:⁠6) Guondo ma ne en-go nochopo e okang’ ma malo kane ochano gi jodolo madongo ma jogang wach mondo oket Yesu e lwetgi kuom ng’inje 30 mag fedha. (Math. 26:​14-​16) Ng’at moro ma ne ok oketo wang’e kuom pokno, ne en Dema, ma ne jawuotho kanyachiel gi jaote Paulo. Dema ne ok orito chunye. Paulo nowacho kama: “Dema oseringo oweya, kohero pinyni.”—2 Tim. 4:​10; som Ngeche 4:​23.

Puonj ma Ng’ato ka Ng’ato Kuomwa Yudo

16, 17. (a) Akwede ma waromogo duong’ machalo nade? (b) En ang’o manyalo konyowa loyo tem moro amora ma Satan nyalo kelonwa?

16 Jotich Nyasaye duto onego opar ahinya kuom ranyisi manie Muma, nikech inyisowa kama: “To wechegi duto notimorenigi kaka ranyis, kendo nondikgi mondo omiwa tang’, wan ma giko mar ndalo ochoponwa.” (1 Kor. 10:11) Sani, wadak e ndalo mag giko mar chenro marach mar pinyni.—2 Tim. 3:​1, 13.

17 “Nyasach pinyni,” ma en Satan kendo Jachien, ong’eyo ni “ndalone tin.” (2 Kor. 4:4; Fwe. 12:12) Obiro timo duto monyalo mondo owuond jotich Jehova mondo gitim gik moko e yo mopogore gi puonj mag Jokristo. Satan ema chiko pinyni, moriwo koda yorege mag lando weche moting’o miriambo. Kata kamano, oganda Jehova nigi gimoro maduong’ moloyo—“tekono maduong’ ahinya.” (2 Kor. 4:⁠7) Wanyalo tenore kuom tekoni moa kuom Nyasaye mondo okonywa loyo tem moro amora ma Satan nyalo kelonwa. Kuom mano, ijiwowa mondo walem pile, ka wageno ni Jehova biro chiwo ‘roho maler ni joma kwaye.’—Luka 11:⁠13.

18. Onego wabed gi paro machalo nade kuom piny masani?

18 Wayudo jip bende kuom ng’eyo ni Satan kod chenrone duto ibiro kethi machiegni, to Jokristo madier biro tony. “Piny kadho, gi gombone: to ng’a ma timo gi ma Nyasaye dwaro osiko nyaka chieng’.” (1 Joh. 2:​17) Kuom mano, ok en gima nyiso rieko mondo achiel kuom jotich Nyasaye opar ni nitie gimoro maber e piny masani manyalo bedo ni nigi ber mosiko maloyo winjruok manitie e kinde gi Jehova! Pinyni manie bwo teko Satan chalo gi yie manimo. Jehova osemiyowa kanyakla mar Jokristo obednwa “yie mareso ngima” ne jotichne makare. Kaka piny manyien medo kayo machiegni, ginyalo bedo gadier kuom singo mawacho kama: “Nimar nogol oko jo ma timgi orochore: to jogo ma kiyo Jehova ginicham piny.” (Zab. 37:⁠9) Kuom mano, keturu wang’u kuom pok maber ahinyani!

Be Iparo?

• Ere kaka Paulo noneno pok ma ne oketne nyime?

• Jogo mabiro dak e piny nyaka chieng’ ibiro ng’ad negi bura kaluwore gi ang’o?

• Yo manyiso rieko monego iluw sani en mane?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 13]

Be ineno e pachi ka in iwuon iyudo pok sama isomo Muma?