Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Nyuol Manyien—Chopo Ang’o?

Nyuol Manyien—Chopo Ang’o?

Nyuol Manyien​—Chopo Ang’o?

ANG’O momiyo Yesu nowacho ni ng’ato ‘inyuolo gi roho,’ kane owuoyo kuom batiso gi roho maler? (Johana 3:5) Kitiyo kode e yor ngero, ‘nyuol’ tiende en “chakruok mar gimoro,” mana kaka “chakruok mar oganda.” Kuom mano, wacho ni ‘nyuol manyien,’ tiende en “chakruok manyien.” Omiyo, tiyo gi weche kaka ‘nyuolo’ koda ‘nyuol manyien,’ medo jiwo ni winjruok manyien ne dhi bedoe e kind Nyasaye koda jogo ma ibatiso gi roho maler. Ere kaka lokruok maduong’no timore e ngimagi?

Kolero kaka Nyasaye iko dhano mondo obi obed joloch e polo, jaote Paulo notiyo gi ranyisi moro mar ngima joot. Nondiko ne Jokristo ma ndalone kowacho ni ne gidhi ‘doko yawuowi,’ kendo ni Nyasaye koro ne dhi bedo kodgi ‘kaka yawuote.’ (Jo Galatia 4:5; Jo Hibrania 12:7) Mondo wane ni en lokruok mane ma jatimore bang’ ka ng’ato obatisi gi roho maler, we wanon ane kendo ranyisi mar rawera madwaro somo e skul kama idwaroe jopuonjre mawuok e anyuola mopogore gi mare.

Lokruok Matimore ka Ng’ato Oloki Mobedo Ja Oganda Machielo

E ranyisino, rawerano ok nyal somo e skundno nikech ok en nyathi monyuol e ogandano. Koro kaw ane ni chieng’ moro, lokruok maduong’ otimore. Wuoro moro mowuok e ogandano kawe mondo obed nyathine. Gin lokruok mage ma koro nie ngima rawerano? Nikech koro oseloke mobedo ja anyuolano, koro en gi ratiro duto mana kaka rowere mamoko ei ogandano—moriwo koda ratiro mar somo e skundno. Tim mar kawe obed ja anyuolano, okelone lokruok chuth e ngimane.

Ranyisino nyiso gima timore e okang’ mamalo ne jogo mayudo nyuol manyien. Ne ane kaka chal margi ket. Rawerano ibiro miyo thuolo mar somo e skundcha, to mana kochopo gino madwarore mondo eka orwake, ma en bedo achiel kuom jo ogandano. Ka kuom adier, en owuon oonge gi nyalo mar timo kamano. Kamano bende, nitie moko kuom oganda dhano mabiro mi thuolo mar bedo jokanyo mag Pinyruodh Nyasaye, ma en sirkal manie polo, to mana ka gichopo gino madwarore kuomgi mondo eka gidonj—ma en ‘nyuol manyien.’ Kata kamano, ok ginyal chopo gino madwarore kendgi giwegi, nikech Nyasaye ema miyo inyuolo ng’ato manyien.

En ang’o mane okelo lokruok e ngima rawerano? Wuoro mawuok e ogandano ne okawe mobedo nyathine. En adier ni timo kamano ne ok oloko kit rawerano. Pod ne odong’ mana gi kite. Kata kamano, bang’ kane wuoro cha osekawe mobedo ja anyuolano, koro rawerano noyudo ratiro momedore. Kuom adier, nochako ngima manyien mana ka ng’at monyuol manyien. Jo anyuolano ne orwake kaka wuodgi, mi gimiye ratiro mar somo e skul, kendo bedo achiel kuom jood wuoro ma ne okawe.

Kamano bende, Jehova noloko chal mar kweth mar dhano moko, kane oloso negi yo mondo gibed nyithinde. Jaote Paulo, ma ne en achiel kuom jogo maloso kwethno, nondiko ne Jokristo wetene kama: ‘Nikech ne ok uyudo roho mar bet misumba kendo, mondo omiu luoro, to nuyudo chuny mar bet yawuot wuon dala, momiyo waywak ni, “Abba! Wuora! ” Roho owuon riwore kaachiel kod chunywa kodoko janeno ni wan nyithind Nyasaye.’ (Jo Rumi 8:​15, 16) Ee, kokalo kuom chenro mar miyo gibed jokanyo mag oganda machielo, Jokristogo nobedo jokanyo mag od Nyasaye, tiendeni “nyithind Nyasaye.”—1 Johana 3:1; 2 Jo Korintho 6:​18.

Kuom adier, gima Nyasaye ne otimono ok ne oloko kit jogo, nimar pod ne gin dhano morem. (1 Johana 1:8) Kata kamano, mana kaka Paulo ne odhi nyime lero, bang’ chopo gigo madwarore mondo omi gibed yawuot Nyasaye, koro ne giyudo ratiro moko manyien. Gie kindeno bende, roho maler mar Nyasaye noketo yie motegno kuom jogo ma ne obedo yawuotego, ka gibedo gi geno madier mar dhi dak gi Kristo e polo. (1 Johana 3:2) Yie motegno ma roho mar Nyasaye nomiyogi, miyo gineno ngima e yo manyien ahinya. (2 Jo Korintho 1:​21, 22) Ee, ne gichako ngima manyien—minyalo wach ni nyuol manyien.

Kowuoyo kuom jogo ma Nyasaye otimo yawuote, Muma wacho kama: “Ginibed jodolo mag Nyasaye kod mag Kristo, kendo giniloch kode kuom higini gana achielgo.” (Fweny 20:6) Ka gin gi Kristo, yawuot Nyasaye-go nobed ruodhi e Pinyruodh Nyasaye, ma en sirkal manie polo. Jaote Petro nowacho ne Jokristo wetene ni ne gidhi yudo “gikeni ma ok tow, ma ok kethre, kendo ma ok lal” ma gin gikeni ‘mokan negi e polo.’ (1 Petro 1:​3, 4) Mano kaka gin gikeni maber miwuoro!

Kata kamano, wach lochni nyuolo penjo moro. Ka jogo mayudo nyuol manyien biro locho ka gin ruodhi e polo, gibiro locho e wi jo mage? Penjono ibiro non e sula maluwo.

[Picha manie ite mar 10]

Paulo nowacho ang’o kuom wach bedo yawuot od Nyasaye?