Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

E Jesucristo, ¿ngeje e Mizhokjimi?

E Jesucristo, ¿ngeje e Mizhokjimi?

NA PUNKJꞸ ntee creoji ke ne Trinidad ngeje ne “doctrina kꞹ nrra ni mubi kja ne religión cristiana”,⁠ manji ke e Tata, o Trʼii ñe nu espíritu santo ngeji jñii ntee kja dʼatrjo Mizhokjimi. Zø ga kjanu, ne cardenal John O’Connor go mama ke ne Trinidad “ngeje dʼa trʼamisterio ni kjo xi søø ra tendio”. ¿Jingama me na sʼɇzhi ra tendio nu Trinidad?

Dʼaja diccionario mama a kjaba: “Kja yo Escrituras dya jizhi ne doctrina trinitaria” (Diccionario crítico de Teología, ediciones Akal). Na punkjꞹ yo trinitario pøtrꞹji janzi texto kja ne Biblia, a kjanu ra manji kꞹ na kjuana kʼo creoji.

¿Na kjuana ke kja Juan 1:1 nⱥdʼⱥ ne Trinidad?

Dʼaja yo versículo kʼo pøtrꞹji ngeje Juan 1:⁠1. Kja ne Biblia de Jerusalén Lati­noamericana tʼøpjꞹ: “Mi jingua ma dya bʼe mi ⱥtrʼⱥ Mizhokjimi e jensʼe ñe ne xoñijomꞹ, ya exmi bʼꞹbʼꞹ kʼe Jñaa ñe kʼe Jñaa mi bʼꞹbʼꞹbi Mizhokjimi [kja griego, ton theón], ñe kʼe Jñaa mi ngeje Mizhokjimi [kja griego, theós] ”. Kja ne versículo tʼøpjꞹ yeje forma nu sustantivo griego ma nⱥdʼⱥ ne jñaa “mizhokjimi”. Kja nu otrʼꞹ vez ne jñaa theón pɇbi ko ne jñaa ton —dʼaja forma nu artícu­lo ­definido griego, ke chjɇnjui nu artícu­lo español el⁠—, a kjanu ri pa̱rgøji ke na nⱥdʼⱥ e Mizhokjimi todopoderoso. Pe, kja yeje vez kꞹ tʼøpjꞹ ne jñaa theós dya pɇbi ko nu artícu­lo definido. ¿Pjenga jyo? Ra nuji.

¿Jingama me na sʼɇzhi ra tendio nu Trinidad?

Otrʼꞹ, na ngeje nu Evangelio de Juan go dyøpjꞹji kja griego koiné (común) ñe kja ne idioma ni jyodꞹ ra pɇspiji nguenda yo norma específica ke manji ja rga usaji ne artícu­lo definido. Nu biblista Archibald Thomas Robertson mama ke mꞹ kʼe sujeto ñe kʼe predicado pɇbi nu artículo, nee ra mama ke “nza yepji pɇsʼi forma definida ñe chjɇntjobi, dʼatrjo kua kjabi; nuʼma, søø ra pøtkʼa pøtrꞹbi”. Angeze jizhi dʼa ejemplo kꞹ tʼøpjꞹ kja Mateo 13:​38, kua mama: “Kʼe juajma [kja griego, ho agrós] nge ne xoñijomꞹ [kja griego, ho kósmos] ”. Kua ja kjaa ne gramática, ri tendiojiba ke ne xoñijomꞹ xo ngeje ne juajma.

Pe ¿pje kjogꞹ mꞹ kʼe sujeto pɇbi nu artículo definido, pe kʼe predicado dya pɇbi nu artículo definido, kua ja ga tʼøpjꞹ kja Juan 1:1? Nu especialista ­James Allen Hew­ett xo go mama: “Kua ja ba tʼøpjꞹjinu, kʼe sujeto ñe kʼe predicado dya dʼatrjo kua kjabi, dya chjɇntjobi, dya dyotrjui, ni pje pɇsʼi pje ra nubi”.

Angeze jizhi nu ejemplo kꞹ tʼøpjꞹ kja 1 Juan 1:5, ja mama ke “Mizhokjimi ngeje jyasʼꞹ”. Kja griego, ne jñaa “Mizhokjimi” tʼøpjꞹnu ho theós, ko nu artícu­lo definido. Pe, ko ne jñaa “jyasʼꞹ” (fos) dya pɇbi nu artículo definido. ¿Pje nee ra mamayo? E Hewett jizhi: “Søø ­ra manji ke Mizhokjimi ngeje jyasʼꞹ, pe dya søø ra manji ke nu jyasʼꞹ ngeje Mizhokjimi”. Xo ba e̱je̱ ñʼaja ejemplo kja Juan 4:24 (“Mizhokjimi ngeje Espíritu”) ñe kja 1 Juan 4:16 (“Mizhokjimi ngeje sʼiya”). Kja idioma griego, nza yeje sujetos pɇsʼibi nu artícu­lo definido, pe yo jñaa “Espíritu” ñe “sʼiya” dya pɇsʼibi kʼe artículo. Ngekʼua, yo sujeto ñe yo predicado dya søø ra pøtkʼa pøtrꞹbi; nujyo versículo dya nee ra mama ke “nu Espíritu ngeje Mizhokjimi” ni ke “nu sʼiya ngeje Mizhokjimi”.

¿Kjo ngeje kʼe Jñaa?

Na punkjꞹ traductor ñe yo xiji helenistas manji ke ne Biblia kja Juan 1:1 dya na jizhi o identidad “kʼe Jñaa”, ngextrjo na mama ja ga kjaa. Nu Comentario al Nuevo Testamento, de William Barclay, mamꞹ: “Ma kʼe trju̱u̱ dya pɇbi ko nu artícu­lo determinado, kʼe trju̱u̱ ngeje dʼa adjetivo. E Juan dya bo mama [...] ke e Jesús ngetsjɇ Mizhokjimi, angeze dya mi mama ke e Jesús mi ngeje e Mizhokjimi” (cursivas del autor). Xo a kjanu, e Jason David BeDuhn, dʼaja especialista en temas religiosos, mama: “Kja yo frase kja ne idioma griego, ma dya pɇbi kʼe artícu­lo ko nu jñaa theós, nzakja kʼꞹ tʼøpjꞹ kja Juan 1:1c, kjo kʼo ra xørꞹjinu ra tendioji ke nee ra mama ‘dʼa kjimi’. [...] Ma bʼɇzhi kʼe artícu­lo axi chjɇntrjui theós ñe ho theós ja kʼo dya chjɇntrjui ‘dʼa kjimi’ ñe ‘Mizhokjimi’ ”. Xo go mama: “Kja Juan 1:​1, kʼe Jñaa dya ngeje nu Mizhokjimi todopoderoso, ngeje dʼa kjimi o dʼa ser divino”. Kja ne obra Juan. Texto y Comentario, kua o pɇkjui e Juan Mateos (traductor de la Nueva Biblia Española) ñe e Juan Barreto, mama ja ga tʼøpjꞹ kja Juan 1:​1, 2: “Kja yo versículos ba e̱je̱ jñii vez ñe jñaa ‘Mizhokjimi’, kʼꞹ otrʼꞹ ñe kʼꞹ na jñii pɇbi kʼe artícu­lo determinado (nu Mizhokjimi); kʼꞹ na yee, dya pɇbi kʼe artículo (dʼa kjimi, dʼa ser divino)”. Kja ne Análisis Gramatical del Griego del Nuevo Testamento, kʼe erudito católico Max Zerwick mama: “ ‘Kʼe Jñaa mi ngeje divina’, pred[icado] sin art[ículo], nee ra mamaba ja bi ñe̱je̱ kʼe Jñaa”. Ñe nu obra protestante Clave Lingüística del Nuevo Testamento Griego xo jizhikʼo.

E Jesús o jizhi ke angeze  ñe nu Tata nʼañobi

Nudyama, ¿søø ra pa̱rgøji kjo ngeje Mizhokjimi o ngeje “dʼa trʼamisterio”? E Jesús mi pa̱ra̱ na jokʼo, kja dʼaja oración kꞹ o tsjaa jñetsʼe na joo ke angeze ñe nu Tata nʼañobi. Angeze o mama: “Nge kʼo rgi yøsʼꞹji texe yo paa: ma ra mba̱kʼaji, ngextrjotsʼꞹge nu Mizhokjimi kʼꞹ na kjuana, ñe kʼꞹ gui pejñege, e Jesucristo” (Juan 17:⁠3). Ma ri sⱥji ne verdad bíblica ke o jizhiba e Jesús, xo ra sⱥji ke angeze ngeje: o Trʼii e Mizhokjimi, dʼa ser divino. Ñe a kjanu, ­ngextrjo ra matrʼꞹji e Jeho­vá “nu Mizhokjimi kʼꞹ na kjuana”.