Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Oo Lava i se Gagana ua Lē o Toe Faaaogāina o Loo Ola ai Pea le Tusi Paia i

E Oo Lava i se Gagana ua Lē o Toe Faaaogāina o Loo Ola ai Pea le Tusi Paia i

E Oo Lava i se Gagana ua Lē o Toe Faaaogāina o Loo Ola ai Pea le Tusi Paia i

NAI senituri ua mavae, e lē itiiti ifo i le ʻafa o gagana a le lalolagi ua mou atu. E mafai ona lē toe faaaogāina se gagana pe afai ua lē o toe iai ni tagata moni lava e tautatala i lea gagana. E tusa ai o lenā tulaga, ua masani ona taʻua le gagana Latina “o se gagana ua lē toe faaaogāina,” e ui o loo suʻesuʻeina i le lautele ma o loo tumau pea ona avea ma gagana aloaʻia i le Aai o le Vatikana.

O le gagana Latina foʻi o le gagana lea o nisi o uluaʻi faaliliuga tāua o le Tusi Paia. Po o mafai ona “ola” mai i aso nei na faaliliuga i se gagana ua lē o toe faaaogāina, ma aafia ai le ʻaufaitau o le Tusi Paia i aso nei? O le mataʻina o le talafaasolopito o na faaliliuga, e fesoasoani iā i tatou ina ia taliina ai lenā fesili.

O Faaliliuga Aupito i Tuai i le Faa-Latina

O le gagana Latina o le gagana muamua lea a tagata Roma. Peitaʻi, ina ua tusi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano i lenā aai, sa ia tusi atu i le gagana Eleni. * Sa lē o se faafitauli lenā tulaga, auā sa masani tagata i inā i le tautatala i gagana uma e lua. Talu ai o le toʻatele o tagata e nonofo i Roma na ō mai mai le vaega o Asia e tautatala i le gagana Eleni, na mafai la ona faapea atu sa avea le aai ma aai o tagata Eleni. Sa eseese gagana e tautatala ai tagata o le malo o Roma mai lea itulagi i lea itulagi, ae a o faasolo ina ola le malo, sa iʻu ina tele ina faaaogā e le toʻatele o tagata le gagana Latina. O le iʻuga, na faaliliu ai loa le Tusi Paia mai le gagana Eleni i le gagana Latina. O lenei galuega e foliga mai na amata i le senituri lona lua T.A. i Aferika i Mātū.

O faaliliuga eseese ia na faia, ua iloa i le Vetus Latina po o le faaliliuga Tuai faa-Latina. E leai se manusikulipi anamua o iai se faaliliuga atoa faa-Latina o le Tusi Paia, o mafai ona tatou maua i aso nei. O vaega ia o loo maua pea i aso nei faapea ma vaega ia na sii mai e tusitala anamua, e foliga mai o loo faaalia ai o le Vetus Latina e lē o se tusi e tasi. Nai lo lea, e mautinoa sa faia e ni tagata faaliliu sa galulue taʻitoʻatasi, ma e eseese taimi ma nofoaga na galulue ai. Nai lo le avea la ma tusi e tasi, ua talafeagai pe a faapea atu, o se tuufaatasiga o faaliliuga mai le gagana Eleni.

E iai tagata taʻitoʻatasi ua taumafai e faaliliu vaega o le Tusi Paia i le gagana Latina ma ua iʻu ai ina fenumiaʻi ma lē malamalama. I le faaiʻuga o le senituri lona fā T.A., na talitonu ai Aokusotino e faapea “o tane taʻitoʻatasi uma e iai a latou manusikulipi faa-Eleni, ma e manatu e iai sona iloa—e faatatau i gagana e lua— e tusa po o le ā le itiiti, ua taumafai e faaliliu manusikulipi Eleni” i le gagana Latina. Sa manatu Aokusotino ma isi e faapea, ua tele naʻuā faaliliuga ua iai, ma ua fesiligia ai le saʻo o na faaliliuga.

Le Faaliliuga a Ierome

O le tagata sa taumafai e faamuta lenei fenumiaʻi ona o le tele o faaliliuga, o Ierome, o lē sa auauna i lenā taimi o se failautusi iā Damasus, le epikopō o Roma, i le 382 T.A. Na talosaga e le epikopō ia Ierome e toe teuteu le faaliliuga faa-Latina o tusi a le ʻau fai Evagelia, ma na faamāeʻa e Ierome lenā galuega i ni nai tausaga. Ona ia amata lea o se teuteuga o le faaliliuga faa-Latina o isi tusi o le Tusi Paia.

O le faaliliuga a Ierome, lea sa mulimuli ane taʻua o le Vulgate, o se faaliliuga na faavae mai i isi faaliliuga eseese. Sa faavae e Ierome lana faaliliuga o le Salamo i le Septuagint, o se faaliliuga faa-Eleni o Tusitusiga Eperu ma na māeʻa i le senituri lona lua T.L.M. Sa ia toe teuteuina tusi a le ʻau fai Evagelia, ma sa ia faaliliuina foʻi se vaega tele o Tusitusiga Eperu mai le uluaʻi gagana Eperu. Ae o isi vaega o le Tusi Paia atonu na toe teuteuina e isi. Sa oo foʻi ina aliaʻe ni vaega o le Vetus Latina i le Vulgate a Ierome.

Sa leʻi taliaina lelei e le toʻatele o tagata i le amataga le galuega a Ierome. E oo lava foʻi iā Aokusotino sa ia faitioina le faaliliuga a Ierome. Peitaʻi, sa faasolosolo mālie ona vaai i ai o se faaaʻoaʻoga lelei lea mo Tusi Paia ua tuufaatasia i se tusi e tasi. I le senituri lona valu ma le iva, sa amata ai ona toe faasaʻosaʻo e tagata popoto e pei o Alcuin ma Theodulf ia mea sesē tau i le gagana ma upu, lea sa sosolo atu i totonu o le faaliliuga a Ierome, ona o le faaauau pea ona kopiina. O isi sa latou vaevaeina le faaliliuga i mataupu, ina ia faafaigofie ai ona iloiloina le Tusi Paia. Ina ua iai ni masini lomitusi, o le Tusi Paia muamua lava na lolomiina, o le faaliliuga a Ierome.

I le Fono a Trent (fono tuufaatasi a le lotu Katoliko) i le 1546, o le uluaʻi taimi lea na taʻua ai e le Lotu Katoliko le faaliliuga a Ierome o le Vulgate. Sa faailoa atu e le fono le “moni aʻiaʻi” o lenei Tusi Paia, ma ua avea ma Tusi Paia autū mo tagata Katoliko. I le taimi e tasi, sa poloaʻia foʻi e le fono ia toe fai se toe teuteuga o le faaliliuga. Sa tatau ona vaavaaia le galuega e ni komiti faapitoa, peitaʻi na lē lava le onosaʻi o Pope Sixtus V ma manaʻo loa e na te faamāeʻaina le galuega, ma e aliali mai foʻi sa fai sina ona mautinoa naʻuā i ona tomai. Na faatoʻā amata ona lolomiina lana lomiga na toe teuteuina, ae maliu loa le pope i le 1590. Na vave lava ona teena e le ʻau katinale le galuega na latou manatu i ai e tumu i mea sesē, ma latou taofia loa le faasalalauina atu.

Na lomia se lomiga fou i le 1592 i le taimi o le pulega a Pope Clement VIII, ma na iloa lea lomiga, o le Sixtine Clementine. Sa tumau pea ona avea lea Tusi Paia ma faaliliuga autū a le Lotu Katoliko mo se taimi umi. Sa avea foʻi le Sixtine Clementine Vulgate ma faavae o faaliliuga a le Katoliko, i gagana e mafai ona malamalama ai tagata, e pei o le faaliliuga a Antonio Martini i le gagana Italia, lea na māeʻa i le 1781.

Se Tusi Paia Fou i le Faa-Latina

O le iloiloina ma le faaeteete o manusikulipi uma ma fefaatusatusaaʻi, i le senituri lona 20 na faamautinoa mai ai e faapea, e manaʻomia ona toe teuteu le Vulgate e pei foʻi o isi faaliliuga. Ina ia faia faapena, i le 1965, na faavae ai e le Lotu Katoliko se Komiti mo le Vulgate Fou ma tuu atu i le komiti le tiute, e toe teuteu ai le faaliliuga faa-Latina e faavae i le malamalamaga fou ua i ai. Ma o le faaliliuga fou e tatau ona faaaogā mo sauniga a le Katoliko i le faa-Latina.

Na aliaʻe mai le vaega muamua o le faaliliuga fou i le 1969, ma i le 1979, na faamaonia ai e Pope Ioane Paulo II le Nova Vulgata. O le lomiga muamua sa iai le suafa o le Atua, o Iahveh i le tele o mau, e aofia ai le Esoto 3:15 ma le 6:3. Ma e pei ona faamatalaina e se tasi o sui o le komiti, sa lomia le lomiga aloaʻia lona lua i le 1986, ma na latou manatu o se mea sesē le iai o le suafa o le Atua i le Vulgata, ona latou toe tuu lea i ai o le Dominus [ʻAlii’] e sui ai le Iahveh.”

E pei lava foʻi ona faitioina le Vulgate i senituri muamua atu, sa faapena foʻi ona faitioina e tagata atamamai o le Katoliko le Nova Vulgata. E ui ina taʻua i le taimi muamua, o se faaliliuga e telē sona aafiaga i le tuufaatasia o lotu Kerisiano eseese o le lalolagi, ae o le toʻatele o tagata sa manatu i ai i lea faaliliuga e faalavelave i talanoaga faalelotu, aemaise lava ona sa fuafua o se Tusi Paia autū mo faaliliuga i isi gagana. I Siamani, o le Nova Vulgata sa avea ma mataupu autū o fefinauaʻiga i le va o le ʻau Porotesano ma le ʻau Katoliko, i le fesootaʻi atu ma le toe teuteuina o se faaliliuga o le Tusi Paia lea e talia uma e tagata Katoliko ma tagata Porotesano. Sa tuuaʻia e le Porotesano le Katoliko i le maumauaʻi e faapea o lenei faaliliuga fou e tutusa lelei ma le Nova Vulgata.

E ui lava ua lē o toe tautatala tagata i le gagana Latina, ae o loo iai se taaʻiga tuusaʻo pe lē tuusaʻo foʻi o le Tusi Paia i le faa-Latina, i le faitau miliona o tagata faitau. O loo taaʻina ai faaupuga faalelotu i le tele o gagana. E tusa po o le ā le gagana e tusia ai, ae o loo faaauau pea ona matuā galue le Afioga a le Atua, o loo suia olaga o le faitau miliona o tagata, o ē ua taumafai e gauaʻi ina ia gaoioi e ōgatusa ma aʻoaʻoga tāua a le Tusi Paia.—Eperu 4:12.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Mo nisi faamatalaga i le māfuaaga na tusia ai Tusitusiga Kerisiano i le gagana Eleni, tagaʻi i le mataupu “E te Silafia?” i le itulau e 13.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 23]

Na faamaonia e Pope Ioane Paulo II le Nova Vulgata. Sa iai i le lomiga muamua le suafa o le Atua, o Iahveh

[Pusa i le itulau 21]

NI FAAUPUGA ILOGA I LE TALAFAASOLOPITO

O le Vetus Latina, lea na faaliliu mai i le gagana Eleni, sa iai le tele o faaupuga iloga i le talafaasolopito. O se tasi o nei faaupuga o le faaliliuga o le upu Eleni di·a·theʹke, i le “feagaiga.” (2 Korinito 3:14) Ona o lenā faaupuga, o le toʻatele lava o tagata o loo faasino atu pea i Tusitusiga Eperu ma Tusitusiga Eleni, o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou.

[Pusa i le itulau 23]

O SE FAATONUGA NA FINAUINA

I le 2001, ina ua māeʻa se galuega e fā tausaga na fai ai, na lomia ai e le Vatican Congregation for Divine Worship and the Discipline of the Sacraments lana faatonuga e taʻu o le Liturgiam authenticam (Authentic Liturgy). Na matuā finauina e le toʻatele o tagata atamamai o le Katoliko lenā faatonuga.

E tusa ai o lenei faatonuga, ona o le Nova Vulgata o le Tusi Paia autū a le lotu, e tatau la ona faaaogā lea lomiga e mulimuli i ai isi faaliliuga uma o le Tusi Paia, e tusa lava pe suia ai mea na taʻua i uluaʻi tusitusiga. Seʻi vaganā lava ua mulimuli i lenā taʻiala, ona faatoʻā mafai lea ona talia e le pulega a le Katoliko se Tusi Paia. Ua taʻua i lenei faatonuga e faapea i faaliliuga a le Katoliko, “o le suafa o le Atua e ona le malosi uma lava lea e faaalia mai i le tetakalamatone faa-Eperu (YHWH),” e tatau ona faaliliu i “so o se gagana ua faaliliu i ai le Tusi Paia i se upu e uiga tutusa atu” i le Dominus, po o le “Alii,” e pei ona faia i le lomiga lona lua o le Nova Vulgata—e ui lava sa faaaogā i le lomiga muamua le “Iahveh.” *

[Faaopoopoga i lalo]

[Ata i le itulau 22]

Le faaliliuga a Alcuin o le Tusi Paia faa-Latina, i le 800 T.A.

[Ē Ana le Ata]

Mai le Paléographìe latine, by F. Steffens (www.archivi.beniculturali.it)

[Ata i le itulau 22]

Sixtine-Clementine Vulgate, 1592

[Ata i le itulau 23]

Esoto 3:15, Nova Vulgata, 1979

[Ē Ana le Ata]

© 2008 Libreria Editrice Vaticana