Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Gohed Kwik Blong Kam Bigman From We ‘Bigfala Dei Blong Jeova i Klosap’

Gohed Kwik Blong Kam Bigman From We ‘Bigfala Dei Blong Jeova i Klosap’

Gohed Kwik Blong Kam Bigman From We ‘Bigfala Dei Blong Jeova i Klosap’

“I gud yumi stap gohed kwik blong yumi kam bigman.”—HIB. 6:1, NW.

1, 2. ?Wanem janis we ol faswan Kristin long Jerusalem mo long Judia oli gat blong ‘ronwe i go long ol hil’?

TAEM Jisas i stap long wol, ol disaepol blong hem oli kam long hem, mo oli askem se: “?Wanem saen bambae i soemaot we yu yu stap mo we en blong fasin blong laef blong wol ya i kam?” Blong ansa long kwestin ya, Jisas i talemaot wan profet tok we i kamtru fastaem long faswan handred yia. Jisas i tokbaot wan samting we bambae i hapen, we neva oli bin luk bifo. Samting ya bambae i soemaot se en i klosap tumas. Sipos olgeta we oli stap long Judia oli luk se samting ya i kamtru, oli ‘mas ronwe i go long ol hil.’ (Mat. 24:1-3, 15-22, NW) ?Olsem wanem? ?Ol disaepol blong Jisas bambae oli luksave saen ya mo obei long ol tok blong hem?

2 Long yia 61 K.T., aposol Pol i raetem wan leta i go long ol Hibru Kristin we oli laef long Jerusalem mo ol ples raonabaot. Pol i raetem leta ya klosap 30 yia afta we Jisas i talem profet tok blong hem, mo long leta ya Pol i toktok klia blong stretem tingting blong ol Kristin ya. Pol mo ol narafala Kristin oli no save se long faef yia nomo, saen ya we i makemaot stat blong “bigfala trabol,” bambae i kamaot. (Mat. 24:21) Long yia 66 K.T., Cestius Gallus i lidim ami blong Rom blong go mekem faet long Jerusalem, mo klosap hem i winim taon ya. Be wantaem nomo hem wetem ami blong hem oli aot long Jerusalem, ale ol Kristin long ples ya oli gat janis blong ronwe i go long ol hil blong sevem laef blong olgeta.

3. ?Pol i talem wanem blong pulum tingting blong ol Hibru Kristin? ?From wanem?

3 Ol Kristin ya oli mas naf blong luksave klia se ol samting we oli hapen, hemia profet tok blong Jisas we i kamtru, mo oli mas ronwe kwiktaem. Be samfala, tingting blong olgeta “i slo tumas blong haremsave.” Long saed blong wosip we oli mekem i go long God, olgeta ya oli olsem ol pikinini nomo we oli nidim “melek” yet. (Ridim Hibrus 5:11-13.) Samfala Kristin we oli folem rod blong trutok blong plante yia finis, olgeta tu oli stat blong soemaot se oli stap ‘gowe long God ya we i laef.’ (Hib. 3:12) Long taem ya we “dei” blong bigfala trabol “i stap kam klosap” tumas, samfala oli tekem fasin ya blong “lego” ol Kristin miting. (Hib. 10:24, 25) Blong pulum tingting blong olgeta, Pol i talem tok ya we oli kasem long stret taem we oli nidim, i se: “Naoia we yumi livim finis ol tijing long saed blong Kraes we oli stamba tijing nomo, i gud yumi stap gohed kwik blong yumi kam bigman.”—Hib. 6:1, NW.

4. ?From wanem i impoten we tingting blong yumi i wekap gud long ol profet tok ya blong Baebol? ?Wanem samting bambae i givhan long yumi blong mekem olsem?

4 Tede, yumi stap laef long taem we profet tok blong Jisas i kamtru long fasin we i bigwan moa. “Bigfala Dei ya blong Hae God i kam klosap finis,” hemia dei we bambae rabis wol ya blong Setan i kasem en blong hem. (Sef. 1:14) Naoia i bitim olgeta taem bifo, tingting blong yumi i mas wekap gud long ol profet tok ya blong Baebol we oli stap kamtru, mo yumi mas mekem se fasin fren blong yumi wetem Jeova i kam strong moa. (1 Pita 5:8) ?Olsem wanem long yu? ?Yu rili stap mekem olsem? Sipos yumi kam bigman long ol Kristin fasin, hemia bambae i givhan long yumi blong tingting gud long taem ya we i klosap tumas long dei blong Jeova.

?Kam Bigman Long Ol Kristin Fasin i Minim Wanem?

5, 6. (a) ?I minim wanem blong kam bigman long ol Kristin fasin? (b) ?Wanem tufala samting we yumi mas traehad blong wok long hem, blong yumi save gohed kwik blong kam bigman?

5 Pol i talem long ol faswan Kristin man Jiu se oli mas gohed blong kam bigman long ol Kristin fasin. Mo hem i eksplenem tu wanem samting we oli mas mekem blong oli kam bigman long ol Kristin fasin. (Ridim Hibrus 5:14.) “Olgeta we oli kam bigman finis” oli no wantem dring “melek” nomo. Oli kakae ol “strong kakae” tu. Long rod ya, oli kasem save long ol stamba trutok, mo “ol tingting blong God” tu we oli dip tumas. (1 Kor. 2:10) Mo tu, taem oli mekem ol samting we oli lanem i wok long laef blong olgeta, hemia i trenem olgeta blong gat fasin luksave oltaem. Samting ya i givhan long olgeta blong jusumaot wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud. Taem oli mas mekem wan desisen, trening ya i givhan long olgeta blong luksave wanem ol stamba trutok blong Baebol we oli laenap wetem desisen ya, mo olsem wanem oli save wok folem ol stamba trutok ya.

6 Pol i raetem se: “Yumi mas strong moa blong holem ol trutok ya we yumi harem finis, blong bambae yumi no lusum rod.” (Hib. 2:1) Samtaem yumi no luksave se yumi lusum rod blong bilif finis. Blong mekem se samting ya i no hapen long yumi, yumi mas “strong moa blong holem ol trutok ya” taem yumi stadi Baebol yumi wan mo long ol miting blong kongregesen. Taswe, wanwan long yumi i mas tingbaot ol kwestin ya: “?Mi mi stap stadi yet long ol stamba trutok nomo? ?Mi mi stap gohed nomo long trutok, be hat blong mi i no fulwan long hem? ?Olsem wanem mi rili save gohed gud long trutok?” Blong yumi gohed kwik blong kam bigman, i gat tu samting we yumi mas traehad blong wok long hem. Yumi mas save gud Tok blong God. Mo yumi mas lanem blong obei.

Save Gud Tok Blong God

7. ?Olsem wanem fasin blong kasem save gud long Tok blong God i save mekem i gud long yumi?

7 Pol i raetem se: “Olgeta, we oli stap dring melek nomo, hemia ol smosmol pikinini we oli no save kasem ol tok blong stret fasin.” (Hib. 5:13) Blong kam bigman long ol Kristin fasin, yumi mas kasem save gud long Tok blong God, mo ol samting we God i wantem talem long yumi. From we ol tok blong hem oli stap long Baebol, yumi mas kam ol man blong stadi gud long Baebol, wetem ol buk mo magasin we “slef ya we i stret mo waes” i wokem. (Mat. 24:45-47, NW) Fasin blong stadi olsem i halpem yumi blong kasem save long ol tingting blong God, mo i trenem yumi blong gat fasin luksave. Tingbaot eksampol blong wan Kristin woman, we nem blong hem Orchid. * Hem i talem se: “Tok we i gat bigfala paoa long laef blong mi, hemia tok we mi harem bakegen mo bakegen se yumi mas ridim Baebol oltaem. Mi tekem samwe long tu fulyia blong ridim fulwan Baebol, be mi filim se hemia faswan taem we mi kasem save long God ya we i Wokem mi. Mi lanem ol rod blong hem, ol samting we hem i laekem mo ol samting we hem i no laekem, mo mi lanem se paoa blong hem i bigwan olsem wanem, mo waes blong hem i dip olsem wanem. Taem mi ridim Baebol evri dei, hemia i givim paoa long mi blong gotru long sam hadtaem we mi kasem long laef blong mi.”

8. ?Tok blong God i save gat wanem paoa long yumi?

8 Sipos oltaem yumi ridim wan smol haf blong Tok blong God, yumi stap letem paoa blong tok ya i “stap wok” long yumi. (Ridim Hibrus 4:12.) Fasin blong ridim Baebol olsem i save jenisim ol fasin blong yumi mo i save mekem se Jeova i glad moa long yumi. ?Olsem wanem? ?Yu wan yu harem se yu mas makemaot sam moa taem, blong yu save ridim Baebol mo tingting dip long ol samting we hem i talem?

9, 10. ?Man i mas mekem wanem blong kasem save gud long Tok blong God? Talem wan stori.

9 Blong yumi save gud Baebol, yumi mas save ol tok we hem i talem, be hemia i no naf. Ol man long taem blong Pol we oli olsem ol smosmol pikinini, oli gat sam save long ol samting we Tok blong God i talem, be oli no yusum ol save ya. Oli no traem blong luk se save ya i nambawan olsem wanem, from we oli no mekem save ya i wok long prapa laef blong olgeta. From we ol man ya oli no letem tok blong Baebol i lidim olgeta blong mekem ol desisen we oli waes, oli no kasem save long ol tok ya.

10 Blong man i kasem save gud long Tok blong God, hem i mas save wanem we Baebol i talem, mo hem i mas mekem save ya i wok long laef blong hem. Blong soem olsem wanem blong mekem samting ya, tingbaot stori blong wan Kristin sista we nem blong hem Kyle. Kyle i rao wetem wan long ples blong wok. ?Wanem samting we Kyle i mekem blong stretem problem ya? Hem i eksplenem se: “Vas we i kamaot kwiktaem long tingting blong mi, hemia Rom 12:18, we i talem se: ‘Oltaem, long saed blong yufala, yufala i mas traehad blong faenem rod blong yufala i gat pis wetem olgeta man.’ Taswe mi askem long hemia we mi wok wetem, blong hem i kam mitim mi afta long wok.” Tufala i storian gud mo tufala i mekem pis bakegen, mo hemia we i wok wetem Kyle i sapraes long fasin blong hem blong stretem problem ya. Kyle i talem se: “Mi lanem se sipos yumi mekem ol stamba rul blong Baebol oli wok long laef blong yumi, bambae yumi neva save gorong.”

Lanem Fasin Blong Obei

11. ?Wanem i soemaot se i no isi blong obei taem yumi fesem hadtaem?

11 Samtaem i no isi blong mekem samting we yumi lanem long Baebol i wok long laef blong yumi, antap moa taem yumi fesem hadtaem. Tingbaot ol man Isrel. Smoltaem afta we Jeova i mekem olgeta oli kam fri long wok slef long Ijip, oli “stap tok agens long Moses” mo oli gohed blong “traem” Jeova. ?From wanem? From we oli no moa gat wota blong dring. (Eks. 17:1-4) Samtaem biaen, Jeova i mekem wan kontrak wetem olgeta mo oli agri blong “mekem evri samting we hem i talem.” Be klosap tu manis afta, oli brekem loa blong Jeova taem oli mekem wosip long aedol. (Eks. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) ?Olsem wanem? ?Oli fraet from we Moses i gowe long olgeta longtaem tumas, taem hem i go antap long Hil ya Horeb blong kasem moa tijing? Wan taem, oli faet agensem ol man Amalek, mo taem Moses i leftemap han blong hem i go antap, olgeta oli winim faet ya. ?Be olsem wanem naoia? ?Maet oli ting se ol man Amalek bambae oli kam blong mekem faet long olgeta bakegen mo oli harem se oli no gat paoa from we Moses i no stap? (Eks. 17:8-16) Maet oli tingting olsem, be nomata se i olsem wanem, ol man Isrel oli “no wantem harem [“obei long,” NW]” God. (Wok 7:39-41) Pol i pulum ol Kristin blong oli “mas traehad” blong no “folem fasin blong olgeta ya bifo we oli no obei long God,” hemia ol man Isrel we oli fraet blong go insaed long Promes Lan ya we God i promes blong givim long olgeta.—Hib. 4:3, 11.

12. ?Olsem wanem Jisas i lanem fasin blong obei? ?Wanem gudfala samting we hem i kasem from?

12 Blong yumi kwik blong kam bigman long ol Kristin fasin, yumi mas traehad long evri rod blong obei long Jeova. Jisas i soemaot se plante taem yumi lanem fasin blong obei tru long ol samting we oli mekem yumi harem nogud. (Ridim Hibrus 5:8, 9.) Bifo we Jisas i kamdaon long wol, hem i gat fasin ya blong obei long Papa blong hem. Be blong hem i mekem samting we Papa blong hem i wantem long wol ya, hem i mas harem nogud long tingting mo bodi blong hem. Nating se Jisas i kasem strong fasin agens, hem i gohed nomo blong obei long Papa blong hem. Long rod ya, hem i kam “prapa man” ya we God i wantem yusum blong mekem wok ya blong King mo Hae Pris.

13. ?Wanem i soemaot sipos yumi lanem fasin blong obei finis no nogat?

13 ?Olsem wanem long yumi? ?Yumi gat strong tingting blong obei long Jeova, nating se yumi kasem ol trabol we oli bigwan tumas? (Ridim 1 Pita 1:6, 7.) Advaes blong God i klia nomo long saed blong ol gudfala fasin, fasin stil mo giaman, ol toktok blong yumi, fasin blong ridim mo stadi long Baebol, joen long ol Kristin miting, mo joen long wok blong prij. (Jos. 1:8; Mat. 28:19, 20; Efes. 4:25, 28, 29; 5:3-5; Hib. 10:24, 25) ?Olsem wanem? ?Yumi obei long advaes we Jeova i givim long saed blong ol fasin ya, nating se yumi fesem wan strong traem? Sipos yumi obei, hemia i soemaot se yumi stap gohed gud blong kam bigman long ol Kristin fasin.

?From Wanem i Gud Blong Kam Bigman Long Ol Kristin Fasin?

14. Tokbaot olsem wanem fasin ya blong kwik blong kam bigman long ol Kristin fasin, i save lukaot gud long yumi.

14 Sipos wan Kristin i trenem gud hem blong luksave mo jusumaot samting we i stret mo samting we i no stret, fasin ya i save lukaot gud long hem long wol ya we ol man blong hem oli “stap gohed olbaot nomo.” (Efes. 4:19) Tingbaot James, wan brata we i laekem tumas ol buk mo magasin we oli tokbaot Baebol, mo we oltaem i stap ridim olgeta. Brata ya i agri blong wok long wan ples we ol woman nomo oli wok long hem. Hem i talem se: “Plante long ol woman ya oli soemaot klia se oli no gat ol klin fasin long saed blong seks, be i luk olsem se wan long olgeta i gat gudfala fasin mo i soem se hem i intres long trutok blong Baebol. Be wan taem we mitufala i stap wok mitufala nomo long wan rum, woman ya i stat blong traem pulum mi blong mekem nogud long saed blong seks. Fastaem mi mi ting se hem i stap mekem plei nomo, be taem mi talem long hem blong stop, hem i no wantem. Stret long taem ya, mi tingbaot wan stori long Wajtaoa, we i tokbaot wan brata we i fesem sem traem olsem mi, long ples blong wok blong hem. Long Wajtaoa ya, oli yusum eksampol blong Josef mo waef blong Potifa. * Kwiktaem nomo mi pusumaot gel ya, mo hem i ronwe i go afsaed.” (Jen. 39:7-12) James i glad tumas se i no gat wan nogud samting i hapen long taem ya, mo se tingting blong hem we hem i trenem folem Baebol, i stap klin long fes blong God.—1 Tim. 1:5.

15. ?Olsem wanem hat mo tingting blong yumi i kam strong moa, taem yumi traem blong kam bigman long ol Kristin fasin?

15 Taem yumi kam bigman long ol Kristin fasin, samting ya i givhan tu blong mekem hat blong yumi, hemia ol tingting mo filing blong yumi we oli haed, i kam strong moa, mo blong yumi blokem ‘ol narafala tijing blong oli no tekemaot yumi long rod we i stret.’ (Ridim Hibrus 13:9.) Taem yumi stap traehad blong kam bigman olsem, tingting blong yumi i stap nomo long “ol samting we oli impoten moa.” (Fil. 1:9, 10, NW) Long rod ya, tangkiu we yumi gat long God mo tangkiu from olgeta samting we hem i mekem blong givhan long yumi, i kam bigwan moa. (Rom 3:24) Wan Kristin we ‘hem i bigman finis long tingting blong hem,’ i wokem tangkiu olsem long Jeova mo i frengud wetem Hem.—1 Kor. 14:20.

16. ?Wanem i givhan long wan sista blong i mekem ‘tingting blong hem i kam strong’?

16 Wan sista we nem blong hem Louise, i talem se afta we hem i baptaes, hem i go prij jes blong mekem ol narafala oli glad long hem. Hem i talem se: “Mi mi no mekem wan samting we i rong, be long hat blong mi, mi no harem se mi wantem tumas blong mekem wok blong Jeova. Mi luksave se mi mas jenisim tingting blong mi sipos mi wantem mekem evri samting we mi naf blong mekem long wok blong Jeova. Bigfala jenis we mi mas mekem, hemia blong wosipim God wetem fulhat blong mi.” Taem Louise i traehad blong mekem olsem, hem i mekem ‘tingting blong hem i kam strong,’ mo samting ya i givhan long hem taem hem i kasem wan bigfala trabol long helt blong hem. (Jem. 5:8) Louise i talem se: “Sik ya i mekem se mi mi fesem wan bigfala hadtaem, be i mekem tu we mi kam klosap moa long Jeova.”

“Gat Fasin Obei We i Kamaot Long Hat”

17. ?From wanem fasin obei i impoten tumas long ol Kristin long faswan handred yia?

17 Advaes ya blong Pol blong “kwik blong kam bigman,” i sevem laef blong ol Kristin long Jerusalem mo Judia long faswan handred yia. Olgeta we oli obei long advaes ya, oli gat fasin blong luksave ol samting we oli laenap wetem wosip blong God. Oli nidim fasin ya, blong oli naf blong luksave saen ya we Jisas i givim long olgeta blong oli ‘ronwe i go long ol hil.’ Taem ol Kristin oli luk ‘rabis samting ya we i spolem evri samting i stap stanap long wan tabu ples,’ hemia i minim ol ami blong Rom we oli raonem Jerusalem mo oli go insaed long hem, ale long taem ya ol Kristin ya oli save se naoia i taem blong ronwe. (Mat. 24:15, 16, NW) Oli folem woning we Jisas i bin givim long profet tok blong hem, ale, oli aot long Jerusalem, oli ronwe bifo we ol ami oli spolem taon ya. Wan man blong raetem histri long saed blong jos, nem blong hem Eusebius, i talem se ol Kristin ya “oli go laef long wan narafala taon antap long ol hil blong Gilead, nem blong taon ya Pela.” Long rod ya, ol Kristin ya oli no kasem trabol ya we i moa nogud i bitim ol narafala trabol we i kasem Jerusalem.

18, 19. (a) ?From wanem fasin obei i impoten tumas long taem blong yumi? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

18 Taem yumi obei long advaes ya blong kwik blong kam bigman, samting ya bambae i sevem laef blong yumi tu, taem profet tok blong Jisas i kamtru laswan, nao yumi fesem “bigfala trabol” ya we neva man i luk bifo. (Mat. 24:21) ?Olsem wanem? Sipos ‘slef we i stret mo waes’ i talem sam samting long yumi blong yumi mekem kwiktaem, ?bambae yumi kwik blong obei long hem? (Luk 12:42) !I impoten tumas we yumi lanem blong ‘gat fasin obei we i kamaot long hat blong yumi’!—Rom 6:17, NW.

19 Blong yumi kam bigman long ol Kristin fasin, yumi mas trenem yumi blong gat fasin luksave. Blong mekem olsem, yumi mas traehad blong kasem save moa long Tok blong God mo yumi mas lanem fasin blong obei. Taem ol yangfala oli traehad blong kam bigman long ol Kristin fasin, oli kasem sam spesel traem. Nekis stadi bambae i tokbaot olsem wanem ol yangfala oli save winim ol traem ya.

[Ol futnot]

^ par. 7 Mifala i jenisim nem blong samfala.

^ par. 14 Lukluk Wajtaoa blong Oktoba 1, 1999, long haf ya “Strong Tingting Blong Talem No Long Ol Nogud Fasin.”

?Yu Yu Lanem Wanem?

• ?Kam bigman long ol Kristin fasin i minim wanem? ?Olsem wanem yumi save kam bigman olsem?

• ?Olsem wanem fasin ya blong kasem save long Tok blong God i givhan long yumi blong kwik blong kam bigman long tingting blong yumi?

• ?Olsem wanem yumi save lanem fasin blong obei?

• ?Fasin ya blong kam bigman i givhan long yumi long wanem rod?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 13]

Taem yumi folem advaes blong Baebol, hemia i save givhan long yumi blong winim ol traem wetem fasin blong bigman

[Tok blong pija long pej 14]

Taem ol faswan Kristin oli folem advaes blong Jisas, oli sevem laef blong olgeta