Skip to content

Skip to table of contents

Tutui Atu ki he Matuʻotuʻá—“Oku Ofi ae Aho Lahi o Jihova”

Tutui Atu ki he Matuʻotuʻá—“Oku Ofi ae Aho Lahi o Jihova”

Tutui Atu ki he Matuʻotuʻá—“Oku Ofi ae Aho Lahi o Jihova”

“Tau tutui atu ki he matuʻotuʻá.”—HEP. 6:1NW.

1, 2. Ko e hā e faingamālie ke ‘hola ki he ngaahi moʻungá’ naʻe ʻatā ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Selusalema mo Siuteá?

 ʻI HE taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe fakaofiofi atu kiate ia ʻene kau ākongá ʻo ʻeke: “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi aí pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá?” Ko e ʻuluaki fakahoko ʻo e kikite naʻe ʻoange ʻe Sīsū kia kinautolu ʻi he tali ʻo ʻenau fehuʻí naʻe hoko ia ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ha meʻa makehe ʻe hoko ʻa ia ʻe fakaʻilongaʻi ai naʻe tuʻunuku mai ʻa e ngataʻangá. ʻI he sio ki he hoko ʻa e meʻa ko iá, “ko e faʻahinga ʻi Siuteá [naʻe pau ke] nau kamata hola ki he ngaahi moʻungá.” (Mt. 24:1-3, 15-22NW) ʻE ʻiloʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e fakaʻilongá pea fai ki heʻene ngaahi fakahinohinó?

2 ʻI he meimei taʻu ʻe tolungofulu ki mui ai, ʻi he 61 T.S., naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha pōpoaki mālohi mo hangatonu ki he kau Kalisitiane Hepelū naʻe nofo ʻi Selusalema mo e ngaahi feituʻu takatakai aí. ʻI he ʻikai ʻiloʻi fakatouʻosi ʻe Paula mo hono ngaahi kaungātuí, ko e fakaʻilongá naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamata ʻo ha “mamahi lahi” naʻe taʻu pē ʻe nima nai mei ai. (Mt. 24:21) ʻI he 66 T.S., naʻe taki ai ʻe Sesitiuse Kaliuse ʻa e ngaahi kongakau Lomá ʻi hano ʻohofi meimei lavameʻa ʻo Selusalema. Ka naʻá ne holomui fakafokifā, ʻo ʻoange ai ha faingamālie ki he faʻahinga naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí ke nau hola ʻo hao.

3. Ko e hā ʻa e ekinaki naʻe fai ʻe Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

3 Ko e kau Kalisitiane ko iá naʻa nau fiemaʻu ʻa e mahino lelei mo e fakakaukau fakalaumālie ke ʻiloʻi ai ʻa e anga ʻo e maliuliu ʻa e ngaahi meʻá pea nau hola. Kae kehe, naʻe hoko ʻa e niʻihi ʻo “ongongataʻa.” Naʻa nau hangē ha fanga kiʻi pēpē fakalaumālie ʻoku nau fiemaʻu ʻa e “huʻakau.” (Lau ʻa e Hepelu 5:11-13.) Naʻa mo e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ia kuo nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e moʻoní ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻú naʻe hā meia kinautolu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e “hiki mei he ʻOtua ʻoku moʻui.” (Hep. 3:12) Naʻe “anga” ʻaki ʻe he niʻihi hono liʻaki ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi ha taimi ʻa ia naʻe “fakaofiofi mai [ai] ʻa e ʻaho” fakatuʻutāmaki ko ení. (Hep. 10:24, 25) Naʻe ʻoange ʻe Paula kia kinautolu ʻa e ekinaki taimi totonu, ʻi heʻene pehē: “ʻI heʻetau liʻaki ko eni ʻa e tokāteline tefito fekauʻaki mo e Kalaisí, tau tutui atu ki he matuʻotuʻá.”—Hep. 6:1NW.

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tokanga fakalaumālie ai peé, pea ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai peheé?

4 ʻOku tau moʻui ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo hono fakahoko fakaʻosi ʻo e kikite ʻa Sīsuú. Ko e “aho lahi o Jihova”—ʻa e ʻaho ʻa ia te ne ʻomai ʻa e ngataʻanga ki he fokotuʻutuʻu kotoa ʻa Sētané—“oku ofi.” (Sef. 1:14PM) Kuo pau ke tau mātuʻaki ʻāʻā fakalaumālie ai pē mo tokanga ʻo laka ʻi ha toe taimi ki muʻa. (1 Pita 5:8) ʻOku tau fai moʻoni ia? Ko e matuʻotuʻa faka-Kalisitiané ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau nofoʻaki tokangataha ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí.

Matuʻotuʻa Faka-Kalisitiané

5, 6. (a) Ko e hā ʻoku kau ki he matuʻotuʻa fakalaumālié? (e) Ko e tutui atu ki he matuʻotuʻá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga ʻi he ongo tafaʻaki ko e hā?

5 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiane Hepelū ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau tutui atu ki he matuʻotuʻá ka naʻá ne toe tala ange ʻa e meʻa ʻoku kau ki he matuʻotuʻa fakalaumālié. (Lau ʻa e Hepelu 5:14.) Ko e kakai “matuʻotuʻa” ʻoku ʻikai te nau fiemālie ʻi hono maʻu pē ʻo e “huʻakau.” ʻOku nau maʻu ʻa e “meʻakai malohi.” Ko ia ai, ʻoku nau ʻiloʻi fakatouʻosi ʻa e “motuʻalea ʻo e ngaahi elemeniti” mo e ngaahi meʻa “loloto” ʻo e moʻoní. (1 Kol. 2:10) ʻIkai ngata aí, ko honau ngaahi ongoʻangá ʻoku akoʻi ia fakafou ʻi hono ngāueʻaki—fakafou ʻi hono fai ʻo e meʻa ʻoku nau ʻiló—ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke nau fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mei he halá. ʻI heʻenau fehangahangai mo ha fili ke fai, ko e ako ko ení ʻoku ʻai ai ke nau malava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kau ki aí mo e founga ke ngāueʻaki ai iá.

6 “ʻOku totonu ke ʻasili ai ʻetau fakatokanga ki he ngaahi meʻa kuo ongo mai,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “naʻa ʻiloange te tau ʻauhia atu ʻo tovale mo ia.” (Hep. 2:1) Ko e ʻauhia pehē mei he tuí ʻe lava ke hoko ia ki muʻa ke tau ʻiloʻi. ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ki ai ʻa e meʻá ni ʻi he ‘ʻasili ʻetau tokangá’ lolotonga ʻetau ako ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié. Ko ia ai, ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke ‘ʻOku ou kei fakakaukau ki he motuʻalea ʻo e ngaahi ʻelemēnití pē? ʻOku lava ke u fai fakafatongia pē ʻeku ngāué mo tētē holo, hangē ko e laú, ʻo ʻikai kau kakato hoku lotó ki he moʻoní? ʻE lava fēfē ke u fai ha fakalakalaka fakalaumālie moʻoni?’ Ko e tutui atu ki he matuʻotuʻá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻetau fai ha feinga ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he tafaʻaki ʻe ua. Kuo pau ke tau maheni lelei mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau ako ʻa e talangofuá.

Maheni Lelei mo e Folofolá

7. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he hoko ʻo maheni lelei ange mo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

7 “ʻIlonga ʻa ia ʻoku meʻakaiʻaki ʻa e huʻakau, ʻoku ne taʻepoto ʻi he folofola ʻo e maʻoniʻoni,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “he ko e valevale ia.” (Hep. 5:13) Ke maʻu ʻa e matuʻotuʻá, kuo pau ke tau hoko ʻo maheni lelei mo e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ʻene pōpoaki kia kitautolú. Koeʻuhi ʻoku ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohi Tapú, ʻa e pōpoaki ko ení, ʻoku totonu ke tau hoko ko e kau ako lelei ʻo e Tohi Tapú mo e ʻū tohi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mt. 24:45-47PM) Ko hono ako ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke akoʻi hotau ngaahi ongoʻangá. Fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha Kalisitiane ko ʻŌketi. * ʻOkú ne pehē: “Ko e fakamanatu kuó ne ueʻi lahi taha ʻeku moʻuí ko e fakamanatu ko ia fekauʻaki mo e lau Tohi Tapu tuʻumaʻú. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe ua ke ʻosi ai ʻa e Tohi Tapú kotoa, ka naʻe hā ngali ko e fuofua taimi ia ke u feʻiloaki ai mo hoku Tokotaha-Fakatupú. Naʻá ku ako ai fekauʻaki mo ʻene ngaahi foungá, ʻa e meʻa ʻokú ne saiʻia aí mo ia ʻoku ʻikai te ne saiʻia aí, ko e lahi ʻo hono mālohí, mo e lahi ʻo hono potó. Ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú kuó ne fakaivia au ʻi he ngaahi mōmeniti faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí.”

8. Ko e hā ʻa e mālohi ʻoku lava ke ʻomai kia kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá?

8 Ko hono lau maʻu pē ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakaʻatā ai ʻene pōpoakí ke ne ʻomai ʻa e “malohi” kia kitautolu. (Lau ʻa e Hepelu 4:12.) Ko e lautohi ko iá ʻe lava ke ne oʻi hotau tangata ʻi lotó ʻo ʻai ke tau fakahōifua ange ai kia Sihova. ʻOku ʻi ai haʻo fiemaʻu fakafoʻituitui ke fakataimitēpileʻi ʻa e taimi lahi ange ke lau ai ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku leaʻaki aí?

9, 10. Ko e hā ʻoku kau ki he maheni mo e Folofola ʻa e ʻOtuá? Fakatātaaʻi.

9 Ko e maheni mo e Tohi Tapú ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he maheni pē mo e meʻa ʻoku leaʻaki aí. Ko e fanga kiʻi pēpē fakalaumālie ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Paulá naʻe ʻikai ʻaupito pehē ne nau taʻemaheni fakaʻaufuli mo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe ʻikai te nau ngāueʻaki fakafoʻituitui ia pea ʻahiʻahiʻi ke ʻiloʻi ʻa hono mahuʻingá ʻaki hono ngāueʻaki moʻoni ia. Naʻe ʻikai te nau ʻai ke nau maheni mo e pōpoakí ʻaki hono fakaʻatā ia ke ne tataki kinautolu ki hono fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto ʻi heʻenau moʻuí.

10 Ke maheni mo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne leaʻakí pea ke ngāueʻaki ʻa e ʻilo ko iá. Ko e hokosia ʻa ha tuofefine Kalisitiane ko Keili ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke fai ai ení. Naʻe fakakikihi ʻa Keili mo e taha ʻo hono kaungāngāué. Ko e hā naʻá ne fai ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e palopalemá? ʻOkú ne fakamatala: “Ko e konga Tohi Tapu naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ko e Loma 12:18, ʻa ia ʻoku pehē ai: ‘Mou nofo melino mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava.’ Ko ia naʻá ku fokotuʻutuʻu ai ke talanoa mo e kaungāngāue ko ení ʻi he tuku ʻa e ngāué.” Naʻe ola lelei ʻaupito ʻa e talanoá, pea naʻe maongo ki he kaungāngāué ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Keilí. “Naʻá ku ʻiloʻi heʻikai ʻaupito ke tau fehālaaki kapau te tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú,” ko e lau ia ʻa Keilí.

Ako ʻa e Talangofuá

11. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e talangofua ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻe lava ke hoko ko ha pole?

11 Ko hono ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau ako mei he Tohi Tapú ʻoku lava ke hoko ia ko ha pole tautefito ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e ngaahi tuʻungá. Ko e fakatātaá, taimi nounou mei hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻa nau ‘lea fakamamahi kia Mosese’ pea hanganaki ‘ahiahi kovi kia Jihova.’ Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e ʻikai ha vai ke nau inu. (Eki. 17:1-4PM) Siʻi hifo he māhina ʻe ua mei heʻenau kau ki ha fuakava mo e ʻOtuá pea nau loto-lelei ke fai ʻa e “meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻe Sihova,” naʻa nau maumauʻi ʻene laó ʻaki ʻenau tauhi ʻaitoli. (Eki. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Naʻe hoko ení koeʻuhi naʻa nau manavahē ʻi he mavahe fuoloa ʻa Mōsese lolotonga hono fakahinohinoʻi ia ʻi he Moʻunga Hōlepí? Naʻa nau fakakaukau nai ʻe toe ʻohofi kinautolu ʻe he kau ʻAmalekí pea te nau masiva tokoni ʻi he ʻikai ʻi ai ʻa Mōsesé, ʻa ia ko hono hiki ki ʻolunga hono nimá naʻa nau ikuna ai ki muʻá? (Eki. 17:8-16) ʻOku malava ke hoko ia, ka ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e kau ʻIsilelí ‘naʻe ʻikai te nau fie talangofua.’ (Ng. 7:39-41) Naʻe ekinaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiané ke nau “tōtōivi” ke fakaʻehiʻehi mei he “to ki he anga talangataʻa” naʻe fakahāhā ʻe he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau ilifia ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.—Hep. 4:3, 11.

12. Naʻe anga-fēfē hono ako ʻe Sīsū ʻa e talangofuá, pea ko e hā hono ʻaongá?

12 Ko e tutui atu ki he matuʻotuʻá ʻoku fiemaʻu ai ke tau tōtōivi ʻi he talangofua kia Sihová. Hangē ko ia naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū Kalaisí, ko e talangofuá ʻoku faʻa ako ia ʻi heʻene ngaahi mamahí. (Lau ʻa e Hepelu 5:8, 9.) Ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní, naʻe talangofua ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí. Kae kehe, ko hono fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí ʻi he māmaní naʻe kau ki ai ʻa e mamahi fakaesino mo fakaʻatamai. ʻI he talangofua he tuʻunga faingataʻa lahí, naʻe “fakahaohaoa” ai ʻa Sīsū ki he tuʻunga foʻou naʻe fakakaukauʻi ʻe he ʻOtuá maʻaná, ʻa ia ko ʻene hoko ko e Tuʻi mo e Taulaʻeiki Lahi.

13. Ko e hā ʻokú ne fakahā pe kuo tau ako ʻa e talangofuá?

13 Fēfē kitautolu? ʻOku tau fakapapauʻi ke talangofua kia Sihova naʻa mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema fakalotomamahí? (Lau ʻa e 1 Pita 1:6, 7.) Ko e akonaki ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ʻulungāanga tāú, faitotonú, ngāue totonu ʻaki ʻa e ʻeleló, lau mo ako fakafoʻituitui ʻa e Tohi Tapú, maʻu ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, mo e kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku māʻalaʻala. (Sios. 1:8; Mt. 28:19, 20; Ef. 4:25, 28, 29; 5:3-5; Hep. 10:24, 25) ʻOku tau talangofua kia Sihova ʻi he ngaahi meʻá ni naʻa mo e ʻi he tuʻunga faingataʻá? Ko ʻetau talangofuá ko ha fakahāhā ia kuo tau fakalakalaka ki he tuʻunga matuʻotuʻá.

Matuʻotuʻa Faka-Kalisitiané—Ko e Hā ʻOku ʻAonga Aí?

14. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai ko ha maluʻanga ʻa e tutui atu ki he matuʻotuʻá.

14 Ko ha maluʻanga moʻoni ia ki ha Kalisitiane ke ne maʻu ʻa e ngaahi ongoʻanga kuo akoʻi lelei ke ne fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mei he halá ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku “taemagoi.” (Ef. 4:19PM) Ko e fakatātaá, ko ha tokoua ko Sēmisi, ʻa ia naʻá ne lau maʻu pē mo mahuʻingaʻia lahi ʻi he ʻū tohi Fakatohitapú, naʻá ne tali ha ngāue ʻa ia ko e kotoa ʻo hono kaungāngāué ko e kakai fefine. “Lolotonga ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni naʻa nau fakahaaʻi mahino ha taʻemangoi,” ko e lau ia ʻa Sēmisí, “ko e taha ʻo e kau ngāué naʻe hā ngali ko e tokotaha lelei ia pea naʻá ne fakahāhā ha mahuʻingaʻia ʻi he moʻoni Fakatohitapú. Kae kehe, ʻi he taimi naʻá ma toko ua ai ʻi ha loki ngāue, naʻe kamata ke ne feinga mai ki ha fehokotaki fakasino. Naʻá ku pehē ʻe au ko haʻane fakakata, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe faingataʻa ʻaupito ke taʻofi ia. ʻI he taimi pē ko iá naʻá ku manatuʻi ai ha hokosia naʻe fakamatala ki ai ʻa e Taua Leʻo fekauʻaki mo ha tokoua naʻe fehangahangai mo ha ʻahiʻahi meimei tatau ʻi heʻene ngāué. Naʻe ngāueʻaki ʻi he kupú ʻa e fakatātā fekauʻaki mo Siosifa mo e uaifi ʻo Pōtifá. * Naʻá ku tekeʻi mamaʻo he taimi pē ko iá ʻa e taʻahiné, pea talu ai pē ʻene lele ʻosi ki tuʻa.” (Sen. 39:7-12) Naʻe fakamālō lahi ʻa Sēmisi ʻi he ʻikai toe hoko atu ha meʻá pea naʻá ne tauhi maʻu ha konisēnisi lelei.—1 Tim. 1:5.

15. ʻOku lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻa hotau lotó ʻe he tutui atu ki he matuʻotuʻá?

15 Ko e matuʻotuʻá ʻoku toe ʻaonga ia he ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻa hotau lotó pea taʻofi kitautolu mei he ‘ʻauhia he ngaahi tokateline kehekehe mo foʻou.’ (Lau ʻa e Hepelu 13:9.) ʻI he taimi ʻoku tau feinga ai ke fai ha fakalakalaka fakalaumālié, ʻoku fakahangataha hotau ʻatamaí ki he “ngaahi meʻa mahuʻinga lahi angé.” (Fili. 1:9, 10NW) ʻOku tau tupulaki ai ʻi heʻetau houngaʻia ki he ʻOtuá ʻi he tokonaki kotoa kuó ne fai maʻa ʻetau leleí. (Loma 3:24) Ko ha Kalisitiane ʻa ia ʻoku ‘fakamotuʻatangata ʻi he fakakaukaú’ ʻokú ne fakatupulekina ʻa e houngaʻia peheé pea maʻu ha tuʻunga fekoekoeʻi mo Sihova.—1 Kol. 14:20.

16. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ha tuofefine ke ne fakatupulekina ha ‘loto ʻoku malohí’?

16 Ko ha tuofefine ko Loisi naʻá ne fakahaaʻi ʻi ha taimi hili ʻa e papitaisó, ko e meʻa naʻá ne tokanga tefito ki aí ko e ʻai ke ne hā lelei ki he niʻihi kehé. “Naʻe ʻikai te u fai ʻe au ha meʻa ʻoku hala,” ko ʻene leá ia, “ka naʻe ʻikai ha holi lahi ʻi hoku lotó ke tauhi kia Sihova. Naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u fai ha ngaahi liliu kapau ʻoku ou loto ke ongoʻi kuó u foaki ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻeku malavá kia Sihova. Ko e liliu lahi tahá ke u ʻaufuatō ʻi he lotu kiate iá.” ʻI hono fai ʻa e feinga peheé, naʻe fakatupulekina ai ʻe Loisi ha ‘loto ʻoku malohi,’ pea naʻe hoko moʻoni ia ʻo mahuʻinga ʻi heʻene fehangahangai mo ha puke fakamamahi. (Sem. 5:8PM) Naʻe pehē ʻe Loisi, “Naʻá ku fāinga lahi, ka naʻá ku ʻunuʻunu ofi moʻoni kia Sihova.”

“Talagofua mei he Loto”

17. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ʻa e talangofuá tautefito ʻi he ʻuluaki senitulí?

17 Ko e akonaki ʻa Paula ke “tutui atu ki he matuʻotuʻá” naʻe fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko e fakahaofi moʻui ki he kau Kalisitiane naʻe nofo ʻi Selusalema mo Siutea ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e faʻahinga naʻe tokanga ki aí naʻa nau maʻu ʻa e mahino lelei fakalaumālie naʻe fiemaʻu ke ʻiloʻi ai ʻa e fakaʻilonga naʻe ʻoange ʻe Sīsū kia kinautolu ke nau “hola ki he moʻunga.” ʻI heʻenau sio “ʻoku tuʻu ʻi he Potu Tapu ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha,” ʻa ia ko e kau tau Lomá ʻi heʻenau ʻā takaiʻi mo hū mai ki Selusalemá, naʻa nau ʻiloʻi kuo taimi ke nau hola. (Mt. 24:15, 16) ʻI he tokanga ki he fakatokanga fakaekikite ʻa Sīsuú, naʻe hola ʻa e kau Kalisitiané mei he kolo ko Selusalemá ki muʻa ʻi hono fakaʻauhá pea fakatatau ki he lau ʻa e faihisitōlia fakalotu ko ʻIusepiasí, naʻa nau nofo ʻi he kolo ko Pela he feituʻu moʻunga ʻo Kiliatí. Naʻa nau kalofi ai ʻa e fakatamaki kovi taha naʻe hoko ki Selusalema ʻi he hisitōlia kuo lēkōtí.

18, 19. (a) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e talangofuá ʻi hotau ʻahó ni? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hokó?

18 Ko e talangofua ʻoku tupu mei he tutui atu ki he matuʻotuʻá ʻe fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko e fakahaofi moʻui tatau ʻi he taimi te tau fehangahangai ai mo e fakahoko lahi ʻo e kikite ʻa Sīsū ʻo pehē “ʻe toki hoko ai ha mamahi lahi” taʻehanotatau ʻa hono lahí. (Mt. 24:21) Te tau hoko moʻoni ʻo talangofua ki ha fakahinohino fakavavevave pē ʻi he kahaʻú te tau maʻu nai mei he “setuata anga-tonú”? (Luke 12:42NW) He mahuʻinga moʻoni ke tau ako ke “talagofua mei he loto”!—Loma 6:17PM.

19 Ko ʻetau maʻu ʻa e matuʻotuʻá ʻoku fiemaʻu ai ke tau akoʻi hotau ngaahi ongoʻangá. ʻOku tau fai eni ʻi he feinga ke maheni lelei ange mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi hono ako ʻa e talangofuá. Ko e tupulaki ki he matuʻotuʻa faka-Kalisitiané ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi pole makehe ki he kau talavoú. ʻE lāulea ʻi he kupu hokó ki he founga ʻe lava ke aʻusia lavameʻa ai ʻa e ngaahi pole ko iá.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

^ Sio ki he kupu kuo fakakaveinga ko e “Fakaivimālohiʻi ke Tali ʻIkai ki he Faihalá,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 1, 1999.

Ko e Hā Naʻá Ke Akó?

• Ko e hā ʻa e matuʻotuʻa fakalaumālie, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu iá?

• Ko e hā e tafaʻaki ʻoku fakahoko ʻe he maheni mo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau tutui atu ki he matuʻotuʻá?

• ʻOku anga-fēfē ʻetau ako ʻa e talangofuá?

• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei he matuʻotuʻá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau fekuki mo e ngaahi palopalemá ʻi ha founga matuʻotuʻa

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Ko e muimui ʻi he akonaki ʻa Sīsuú naʻe hoko ko e fakahaofi moʻui ki he muʻaki kau Kalisitiané