Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

«¡Ja niwan k’ak’u b’a Jyoba mojanxa ay!»: laxa jkʼujoluktik bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki

«¡Ja niwan k’ak’u b’a Jyoba mojanxa ay!»: laxa jkʼujoluktik bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki

«¡Ja niwan k’ak’u b’a Jyoba mojanxa ay!»: laxa jkʼujoluktik bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki

«Laxa jkʼujoluktik bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki» (HEB. 6:1).

1, 2. ¿Jastal ajiyile tyempo ja nebʼumanik bʼa Jerusalén sok bʼa Judea bʼa oj «[spak-e] ajnel bʼa witsaltik»?

 BA JUN ekʼele, ja snebʼumanik ja Jesús mojxiyesok sok sjobʼoweyi: «[¿]Jas senyaʼil oj ajyuk ja yajni tixa aya sok ja bʼa xchʼakulabʼil ja jastal wa xtax ja tyempo?». Ja yeʼn yalakan jun jasunuk oj ekʼuk bʼa kʼot smeranil sbʼajtanil ekʼele ja bʼa bʼajtan siglo. Yala yabʼye jun jasunuk jel chaʼanyabʼal bʼa oj sjeʼ ke jelxa mojan ja chʼakelali. Yajni x-ekʼ ja it, «ja matik tey bʼa Judea a-spake ajnel bʼa witsaltik» (Mat. 24:1-3, 15-22). ¿Oj maʼ snaʼe ja nebʼumanik ja senyaʼil jaw sok oj skʼuʼuke ja tojelal yaʼunejkan ja sMaestroʼe?

2 Junuk 30 jabʼil tsaʼan, bʼa jabʼil 61, ja jekabʼanum Pablo stsʼijbʼanyi jun karta ja nebʼumanik hebreo bʼa Jerusalén sok ja bʼa sjoyanali. ¿Jas xchol? Jani bʼa oj spensaraʼuke sbʼaja jastal wa xtaxyeʼi. Mini ja Pablo soka yeʼnle wa x-ekʼ bʼa spensare bʼa kechanxta skʼana joʼe jabʼil bʼa oj ilxuk ja senya jaw sok oj kʼeʼuk ja «niwan wokol» (Mat. 24:21). Ja bʼa jabʼil 66, ja soldadoʼik romano, bʼa yeʼn wan stojel ja Cestio Galo, sjoybʼan ja Jerusalén. Pe yajni ojxta loʼlajuk ja chonabʼi, ja Cestio Galo junta chʼaykʼujol yaʼa mandar bʼa oj eluke, ja it ajiyile tyempo bʼa oj spak-e ajnel ja nebʼumaniki.

3. ¿Jas rason yayi ja Pablo ja nebʼumanik hebreo, sok jas yuj?

3 Ja nebʼumaniki tʼilani oj kʼot snaʼe ke ja jastik wan ekʼeli jani wan kʼotel ja jas yalunejkan ja Jesús sok tʼilani oj spak-e ajnel. Pe jujuntik bʼa yeʼnle mixa skʼujolane bʼa oj yabʼye stojol. Ja bʼa jastal wa xtaxye soka Dyosi, jachuke jastal june maʼ chʼinto bʼa wanto skʼana yujel lech (kʼuman ja Hebreos 5:11-13). Asta jujuntik bʼa ayxa jitsan tyempo teye ja bʼa smeranil ‹sjitsata sbʼaje soka sakʼan Dyosi› (Heb. 3:12). Ama jelxa mojan «ja skʼakʼujil ja Dyosi», ayni tuk kʼajyelexa bʼa wa xchʼayawe ja reunionik (Heb. 10:24, 25). Ja yuj, ja Pablo yayile ja rason it: «Yuja jkʼuʼunejtikxa ja bʼajtanik sjejelik sbʼaja Kristo, laxa jkʼujoluktik bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki» (Heb. 6:1).

4. ¿Jas yuj jel tʼilan oj ajyukotik kʼelan jakan, sok jasa oj skoltayotik bʼa oj lajxukujtik?

4 Ja keʼntiki teytik sakʼan ja bʼa tyempo oj cha kʼot smeranil ja jas yalakan ja Jesús. Jelxa mojan «ja niwan k’ak’u b’a Jyoba» bʼa oj chʼaysnajel ja luʼumkʼinal bʼa Satanás (Sof. 1:14). Sok yuja it, mastoni jel tʼilan oj ajyukotik kʼelan jakan sok yajel tsatsbʼuk ja jastal wala taxtik soka Dyosi (1 Ped. 5:8). Pe ¿wantik maʼ skʼulajel? Skʼujolajel bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki oj skoltayotik bʼa mi oj chʼay jkʼujoltik ke tixa ayotik ja bʼa tsaʼanikxta kʼakʼu.

¿Jasunkiluk ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki?

5, 6. a) ¿Jasa ti chʼikan ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki? b)¿Jasa tʼilan oj chʼak jbʼajtik ta wa xkʼanatik yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki?

5 Ja Pablo stsatsankʼujolan ja nebʼumanik hebreo bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel yiʼoje, pe cha yala yabʼye jasa ti chʼikan ja bʼa modoʼal it (kʼuman ja Hebreos 5:14). Ja matik tsatsxa ja skʼuʼajele mini xmalxiye sok kechanta «lech»; wani skʼanawe ‹meran waʼel›. Ja yuj wa snaʼawe sbʼaj ja jastik mas tʼilan ja bʼa Biblia sok «asta ja jastik nakʼan ay sbʼa Dyosi» (1 Cor. 2:10). Chomajkil, yuja wa xyawe makunuk ja jas wa snaʼaweʼi, chapanxa ay ja spensareʼi, ja yuj wa xbʼobʼ yil-e ja stukil ja bʼa jas lek soka bʼa mi lekuki. Ja yuj, yajni ay jas wa stsaʼawe skʼulajel, wani xbʼobʼ yawe makunuk ja rasonik ja bʼa Biblia bʼa wa syaka sbʼaj soka jastal wa xtaxyeʼi sok yajel makunuk ja bʼa sakʼanile.

6 Ja Pablo stsʼijbʼan: «Jelni tʼilan masto oj jmaklaytik lek yuja jastal kʼajyelotik smaklajel ja jastik kabʼunejtiki, bʼa jachuk nunka oj jitskotik ja bʼa skʼuʼajeli» (Heb. 2:1). Jachukniʼa, wani xbʼobʼ jitskotik takal takal jach mi oj kaʼ jbʼajtik kuenta. Bʼa mi oj ekʼ jbʼajtik ja jaw, tʼilani «oj jmaklaytik lek» yajni wa xpaklaytik ja smeranilik bʼa Biblia. La jobʼ jbʼajtik: «¿Kechanta maʼ wa xnaʼa ja bʼa sjejelik mi wokoluki? ¿Kechanta maʼ lom wa xpaklay sok mi xkila stʼilanil? ¿Jasa wa xbʼobʼ jkʼuluk bʼa oj kʼot man bʼa jkʼujol ja smeranili sok yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼoji?». Bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki tʼilani oj chʼak jbʼajtik: tʼilani oj jnatik sbʼaj lek ja Yabʼal ja Dyosi sok snebʼjel ajyel kʼuʼabʼal.

La jnatik sbʼaj lek ja Yabʼal ja Dyosi

7. ¿Jastal wa xkatik el slekil snajel sbʼaj lek ja Yabʼal ja Dyosi?

7 Ja Pablo stsʼijbʼan: «Ja maʼ wanto yujel lechi mini snaʼa sbʼaj ja yabʼal ja Dyos bʼa wa sjeʼakitik ja jas toji, yujni chʼinto» (Heb. 5:13). Bʼa oj tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki, tʼilani oj jnatik sbʼaj lek ja rason yaʼunejkitik ja Dyosi. Sok yuja rason jaw ti wa xtax bʼa Biblia, tʼilani oj paklaytik jaʼankʼujol lek soka juʼunik wa xya eluk «ja moso jel toj sok wa spensaraʼan leki» (Mat. 24:45-47). Sok jachuk oj jpensaraʼuktik jastal wa spensaran ja Dyosi sok oj chapxuk ja jpensartiki. La kiltik ja jas ekʼ sbʼaj ja Rosa. * Ja hermana wa xcholo: «Ja jasa mas jel skoltunejon ja bʼa jsakʼanili jani skʼumajel ja Biblia kada kʼakʼu. Yiʼajkuj chabʼ jabʼil skʼumajel, sok kabʼ ke kʼotni jnaʼ sbʼaj lek ja jKʼulumani: ja jastal kʼoteli, ja jas wa xyiʼaj gusto soka jas miyuki, ja janekʼto ja yipi soka biboʼil yiʼoji. Skʼumajel kada kʼakʼu ja Biblia skoltunejon bʼa kuchelkuj ja bʼa ekʼeleʼik mas wokol ja bʼa jsakʼanili».

8. ¿Jastal wa xbʼobʼ skoltayotik ja Yabʼal ja Dyosi?

8 Ta wa xkʼumantik kada kʼakʼu ja Yabʼal ja Dyos, ja srasoni jelni oj ya kiptik bʼa oj skoltayotik (kʼuman ja Hebreos 4:12). Ojni stojbʼes ja jmodotiki sok kada kʼakʼu masni lek oj yilotik ja Jyoba. ¿Wan maʼ skʼana oj pil mas tyempo bʼa skʼumajel ja Biblia sok spensarajel?

9, 10. ¿Jas wa stojolan snajel sbʼaj ja Yabʼal ja Dyosi? Ala jun sjejel.

9 Chikani lek, mini malanukta kechan snajel sbʼaj tʼusan ja Biblia; tʼilani oj jnatik sbʼaj lek. Ja matik «chʼinto» staʼa tiʼal ja Pablo bʼobʼta wani snaʼawe tʼusan ja bʼa Yabʼal ja Dyosi. Ja jas wan ekʼeli yujni mi xkʼot yile janekʼto chaʼanyabʼalil yiʼoj yuja mi xyawe makunuk ja jas wa snebʼaweʼi. Mini jas snaʼawe yujni mi xyawe makunuk ja rasonik bʼa Biblia yajni ay jas wa stsaʼawe skʼulajeli.

10 Jastalni wa xkilatik, mini xbʼobʼ yal june ke wa snaʼa sbʼaj lek ja Yabʼal ja Dyos ta mi xya makunuk ja jas wa sjeʼa. Jachni wa sjeʼa ja jas ekʼ sbʼaj jun hermana sbʼiʼil Kyle. Ja hermana it kʼe kʼumal sok june ja smoj aʼteli. Pe wani skʼana oj stojbʼes. ¿Jasa skʼulani? Ja yeʼn wa xyala: «Ja bʼajtan teksto juljkʼujoli jaʼa Romanos 12:18, bʼa wa xyala: ‹Ta wa xbʼobʼi, masan ja bʼa janekʼ wa xlajxiwujilexi, ajyanik laman sok yibʼanal ja kristyano›. Ja yuj kalayabʼ ja jmoj aʼtel wa xkʼana oj loʼilanukonsok ja yajni la eltikon aʼteli». Jelni lek wajyuj, soka jas skʼulan ja Kyle jelni cham yabʼ ja smoj aʼteli. Ja hermana wa xchʼakakan yaljel: «Jnebʼa ta june wa xya makunuk ja rasonik bʼa Biblia, tolabida lek oj elkʼot ja jastik junuki».

La jnebʼtik ajyel kʼuʼabʼal

11. ¿Jas sjejel kiʼojtik bʼa mini pasiluk skʼuʼajel yajni teytik bʼa jun wokol?

11 Yajel makunuk ja rason wa xyaʼa ja Yabʼal ja Dyosi bʼobʼta mini pasiluk ja yajni wa xtʼaspuntik wokolik. Tey kiʼojtik ja sjejel sbʼaja jas ekʼ sbʼaje ja israʼelenyoʼiki. Tʼusan tsaʼan yajni ja Jyoba ya eluk libre ja bʼa mosoʼal bʼa Egipto, ochye kʼumal soka Moisés sok yawe och probar ja Jyoba. ¿Jasa ijiye bʼa oj ochuke parte? Jani yuja mey jaʼi (Éx. 17:1-4). Tsaʼan skʼokowe ja ley bʼa wa stima stoyjel kʼulubʼal dyosik, ama kechan ekʼel chabʼ ixaw bʼa yaʼuneje jun trato soka Jyoba sok skʼapuneje oj skʼuʼuke yibʼanal ja jas yaluneji (Éx. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9). ¿Jas yuj skʼokoweʼi? ¿Ja maʼ yuja Moisés jelxa albʼita ja bʼa wits Horeb bʼa wan ajelyi tojelal yuja Dyos sok xiwye bʼa oj jak ixtalajuke? Pes bʼa jun ekʼele wajta ixtalajuke yuja amalequitaʼik sok koltajiye yuja Moisés bʼa sjacha ja skʼabʼi. Pe ja ekʼele it mi tey soka yeʼnleʼi. ¿Jasa oj skʼuluke ta waj ixtalajuke? (Éx. 17:8-16.) Chikani jastal, ja smeranili ja israʼelenyoʼik «mini skʼanawe skʼuʼajelyi» (Hech. 7:39-41). Mas tsaʼan, cha mini skʼuʼaneyi ja Jyoba yajni mi skʼanawe oj ochuke ja bʼa Luʼum Kʼapubʼal yuja xiwyeʼi. Ja yuj, ja Pablo jaman lek yala yabʼ ja nebʼumanik bʼa mok snoch-e ja jastal skʼokowe abʼal ja israʼelenyoʼiki (Heb. 4:3, 11).

12. ¿Jastal snebʼa ja Jesús bʼa ajyi kʼuʼabʼal, sok jastal ya el slekilal?

12 Bʼa oj tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki, tʼilani oj jkʼuluktik ja janekʼ wa xbʼobʼkujtik bʼa skʼuʼajelyi ja Jyoba. Pe ja ajyel kʼuʼabʼal ayni ti wa xnebʼxi bʼa yoj wokol, jastalni wa sjeʼa ja jas ekʼ sbʼaj ja Jesús (kʼuman ja Hebreos 5:8, 9). Ja bʼa satkʼinali, ja Jesusi wani skʼuʼanyi yibʼanal ja sTati. Pe yajni jak ja bʼa Luʼumi, mini pasil yabʼ skʼulajel ja jas wa skʼana ja Dyosi; jelni yiʼaj wokol sok jel ajyiyuj chamkʼujol. Ja jastal ajyi kʼuʼabʼal ja bʼa yojol ja tsatsal wokoli kʼulaji probar bʼa oj ajukyi ja cholal xchapunejyi ja Dyosi: kʼotel Rey sok Mero Olomal Sacerdote.

13. ¿Jastal wa xjeʼatik ke jnebʼatikta skʼuʼajel?

13 ¿Sok jasa wa xbʼobʼ alxuk bʼa keʼntik? ¿Puesto maʼ aytik bʼa skʼuʼajelyi ja Jyoba anima xtʼaspuntik tsatsal wokolik? (Kʼuman ja 1 Pedro 1:6, 7). Ja srasonik ja Dyosi jamani lek sbʼaja jastik toj, ja mok och jkʼabʼtik, ja jastal wala kʼumanitik, ja skʼumajel sok ja spaklajel ja Biblia, wajel ja bʼa reunionik ma sbʼaja xcholjeli (Jos. 1:8; Mat. 28:19, 20; Efes. 4:25, 28, 29; 5:3-5; Heb. 10:24, 25). ¿Oj maʼ jkʼuʼuktikyi ja Dyos bʼa spetsanil ja it ama teytik bʼa wokol? Ta wa xkʼulantik, ojni jetik ke wanotik yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki.

¿Jastal wa xkatik el slekilal ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki?

14. ¿Jastal koltaji jun hermano yuja tsats ay ja skʼuʼajel yiʼoji?

14 Jelni xkoltaji jun yaʼtijum Dyos ta chapan lek ay ja spensari, pes ja it wa x-ajikan bʼa oj yil ja stukil ja bʼa jas lek soka bʼa mi lekuki bʼa jun luʼumkʼinal bʼa «mixani tʼun xkʼixwiye» (Efes. 4:19). Jun sjejel, ja Jorge, jun yaʼtijum Dyos bʼa tikʼanxta wa skʼuman ja juʼuntik sok jel chaʼanyabʼal xyila ja jas yiʼoji, kʼe aʼtijuk bʼa jun lugar bʼa toj ixuke ja smoji. Ja yeʼn wa xyala: «Jitsan ja bʼa jmojiki ayiʼoje jun kuxil sakʼanil, sok mini snakʼawe; pe june bʼa yeʼnle jel xkʼulwani respetar sok asta skʼana oj snebʼ sbʼaja Biblia. Pe bʼa jun ekʼele yajni teytikon bʼa jun kuarto bʼa wala aʼtijitikon, kʼe sleʼon. Ja bʼajtanto jpensaraʼan ke kechan wan ixtalanel, pe takal takal mojxi jmok mas, sok mixa xnaʼa jastal oj kome. Ja bʼa jutsʼin jaw juljkʼujol jun experiencia ja bʼa La Atalaya sbʼa jun hermano bʼa aji och probar jastal jaw ja bʼa yaʼteli. Ja bʼa artikulo wani staʼa tiʼal ja sjejel bʼa José sok ja xcheʼum ja Potifar. * Ja yuj wegoxta jutbʼin ele, sok jachuk yaʼawonkan» (Gén. 39:7-12). Ja Jorge jel xlikiki yabʼi yuja mi jas ekʼi sok ajyiyuj sak ja sconciencia (1 Tim. 1:5).

15. ¿Jastal wa stsatsbʼi ja jastal wa xtax ja jkʼujoltik ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki?

15 Pilan slekilal wa xkilatik ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki wani stsatsbʼi ja jastal wa xtax ja jkʼujoltiki, soka it wa stimawotik bʼa mi oj skich-otik ja «tuktukil sjejel sok mi xnaxi sbʼaji» (kʼuman ja Hebreos 13:9). Yajni wantik skʼujolajel bʼa yajel tsatsbʼuk ja jastal wala taxtik soka Dyosi, ja jpensartiki latsani oj ajyuk ja bʼa «jastik junuk ja mas tʼilani» (Filip. 1:9, 10). Soka jaw oj skoltayotik bʼa oj kiltik masto chaʼanyabʼalil ja Jyoba sok yajel tsʼakatal yuj yibʼanal ja jas yaʼunejkitik (Rom. 3:24). Ja matik ‹kʼotel jastal matik niwakexa ja bʼa jastal wa xyabʼye stojoli› jel xyaʼawe tsʼakatal sok lekni wa xtaxye soka Jyoba (1 Cor. 14:20).

16. ¿Jasa koltaji jun hermana bʼa ya yijbʼuk ja skʼujoli?

16 Jun hermana sbʼiʼil Luisa wa xyala ke ja bʼajtanto wani xkoltani ja bʼa aʼtelik bʼa Dyos bʼa jachuk lek oj iljuk yuja hermanoʼiki. Ja yeʼn wa xyala: «Mini jas malo wanon skʼulajel, pe mi jel xyaki gana yaʼteltajel ja Jyoba. Yajni ekʼ ja tyempo kaʼani jbʼaj kuenta ta wa xkʼana oj kayi ja Jyoba ja jas mas lek bʼa keʼna, tʼilani oj jtukbʼes jbʼaj; sok ja jas mas tʼilan jkʼulani jani waj jkʼujol meran lek sok skʼulajel sok spetsanil jkʼujol ja bʼa yaʼteltajeli». Yuja skʼujolani, ja Luisa bʼobʼni ya yijbʼuk ja skʼujoli, sok ja jawi koltaji bʼa oj kuchyuj yajni yamji jun tsatsal chamel (Sant. 5:8). Ja yeʼn wa xchʼakakan yaljel: «Jelni kiʼaj wokol, pe kabʼ ke ja Jyoba mojan ajyi jmok».

La ajyukotik kʼuʼabʼal sok spetsanil jkʼujoltik

17. ¿Jas yuj jel tʼilan waj yuja ajyiye kʼuʼabʼal ja nebʼumanik ja bʼa bʼajtan siglo?

17 Ja srason ja Pablo bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel yiʼoje aji staʼ sakʼanile ja nebʼumanik matik teye bʼa Jerusalén sok bʼa Judea. Ja matik skisawe ja jas yala ja Pablo bʼobʼni yabʼye stojolil sok jachuk snaʼawe sbʼaj ja senyaʼil wane smajlajel bʼa oj spak-e ajnel bʼa witsaltik. Yajni yilawe «ti tekʼan ekʼ ja bʼa lugar sak ja jas jel kistal juntiro sok wa xchʼakwani», wa xkʼan alxuk, ja soldadoʼik bʼa Roma sjoybʼuneje ja Jerusalén sok wane ochel ja bʼa chonabʼi, snaʼawe ke eltajul ja styempoʼili (Mat. 24:15, 16). Ja yeʼnle julskʼujole ja jas yalunejkan ja Jesús, elye ja bʼa Jerusalén bʼajtanto oj chʼayjuk snajel, sok jastalni yala ja paklanum Eusebio, ti wajye bʼa Pela (ma Pella), ja bʼa wits bʼa Galaad. Jachuk, ja nebʼumaniki mini yilawe ja jas jel tsats ekʼ ja bʼa Jerusalén.

18, 19. a) ¿Jas yuj jel tʼilan ajyel kʼuʼabʼal ja bʼa jtyempotiki? b)¿Jasa oj ilxuk ja bʼa artikulo nochani?

18 Ja matik tsats ja skʼuʼajel yiʼoje kʼuʼabʼalni wa x-ajyiye, sok yuja kʼuʼabʼalni wa x-ajyiye ojni staʼ sakʼanile yajni xkʼot smeranil ja jas yalakan ja Jesús ja bʼa jtyempotiki, sbʼaja «niwan wokol» oj ajyuki bʼa mini bʼa ekʼel (Mat. 24:21). ¿Oj maʼ jkʼuʼuktik chikan jas tojelal jel tʼilan wa xyaʼakitik «ja mayordomo jel toj»? (Luc. 12:42). ¡Janekʼto stʼilanil ja oj ajyukotik tolabida kʼuʼabʼal sok spetsanil jkʼujoltik! (Rom. 6:17).

19 Bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki, wani xkʼanatik xchapjel ja jpensartiki, ja it wa xlajxi spaklajel lek ja Yabʼal ja Dyosi sok snebʼjel ajyel kʼuʼabʼal. Jelni wokol sbʼaja keremtik akʼixuk bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel yiʼoje. Ja bʼa artikulo nochani oj choljuk yabʼye jastal oj lajxukyujile.

[Notaʼik]

^ Jujuntik ja bʼiʼilali tukbʼesnubʼal.

^ Kʼela ja artikulo «Fortalecidos para rechazar el mal», ja bʼa La Atalaya 1 bʼa octubre bʼa 1999.

¿Jasa anebʼa?

• ¿Jasa ti chʼikan ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki, sok jastal oj lajxukujtik?

• ¿Jas yuj tʼilan oj jnatik sbʼaj lek ja Biblia ta wa xkʼanatik yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki?

• ¿Jastal oj jnebʼtik ajyel kʼuʼabʼal?

• ¿Jastal wa xkatik el slekilal ja yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki?

[Sjobʼjelik bʼa spaklajel]

[Dibujo]

Yajel makunuk ja rasonik bʼa Biblia oj skoltayotik bʼa oj kuchkujtik ja wokolik jach sok jun tsatsal skʼuʼajel

[Dibujo]

Ja matik skisawe ja jas yalakan ja Jesús staʼa sakʼanile