Tou Hiki Atu Ki Te Kātoa ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata—“Ko Te ʼAho Lahi ʼo Sehova Kua Ovi Mai”
Tou Hiki Atu Ki Te Kātoa ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata—“Ko Te ʼAho Lahi ʼo Sehova Kua Ovi Mai”
“Tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata.”—HEP. 6:1.
1, 2. Koteā te faigamālie neʼe maʼu e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi Selusalemi pea mo Sutea, ke feala ai hanatou “feholaki ki te ʼu moʼuga”?
ʼI TE temi ʼaē neʼe maʼuli ai Sesu ʼi te kele, neʼe fakaovi age tana ʼu tisipulo kiā te ia pea mo natou fehuʼi fēnei age: “Koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?” Ko te lea fakapolofetā ʼaē neʼe foaki age e Sesu moʼo tali ki tanatou fehuʼi, neʼe ʼuluaki fakahoko ʼi te ʼuluaki sēkulō. Neʼe talanoa Sesu ki he ʼaluʼaga kā hoko anai pea ʼe fakaʼiloga ai ia te kua ovi mai ʼo te fakaʼosi. ʼI tanatou sisio ki te hoko ʼo te ʼaluʼaga ʼaia, “ko nātou ʼaē . . . ʼi Sutea [neʼe tonu] ke [natou] feholaki ki te ʼu moʼuga.” (Mat. 24:1-3, 15-22) ʼE ʼiloʼi anai koa e te ʼu tisipulo ʼa Sesu ia te fakaʼiloga pea mo natou mulimuli ki tana ʼu fakatotonu?
2 Iā teitei taʼu e tolugofulu ki muli age, ʼi te taʼu 61 ʼo totatou temi, neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ia te logo mālohi pea mo fakahagatonu ki te kau Kilisitiano Hepeleo ʼi Selusalemi pea mo te ʼu kolo ʼi tona ʼu tafaʼaki. Ko te fakaʼiloga ʼaē kā hā ai ia te kamataʼaga ʼo te “mamahi lahi” neʼe hoko iā taʼu pē e nima ki muli age, kae neʼe mole ʼiloʼi ia e Paulo pea mo tona ʼu tehina. (Mat. 24:21) ʼI te taʼu 66 ʼo totatou temi, ko Cestius Gallus neʼe ina takitaki ia te ʼu kautau ʼo Loma ʼaē neʼe ʼamanaki ke mālo ʼi tanatou ʼohofi ia Selusalemi. Kae fokifā pē kua toe liliu nātou, ʼo maʼu ai e nātou ʼaē neʼe ʼātakai ia he faigamālie ke natou feholaki, ke haofaki ai tonatou maʼuli.
3. Koteā te tokoni neʼe foaki e Paulo ki te kau Kilisitiano Hepeleo, pea koteā tona tupuʼaga?
3 Neʼe ʼaoga ke maʼu e te kau Kilisitiano ʼaia ia he fakasiosio lelei pea mo he mahino fakalaumālie, ke natou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu pea mo natou feholaki. Kae ko ʼihi neʼe liliu ʼo “logogataʼa.” Neʼe natou hagē ko he ʼu kiʼi toe meamea ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe ʼaoga kiā nātou ia “te huʼa pipi.” (Lau ia Hepeleo 5:11-13.) Māʼiapē lā mo ʼihi ʼaē neʼe haʼele ʼi te ala ʼo te moʼoni talu mai fualoa, neʼe hā ʼi tanatou aga tanatou kua “fakamamaʼo mai te ʼAtua maʼuli.” (Hep. 3:12) Neʼe ko “te agamāhani” ʼa ʼihi ia te tō fono ʼi te temi ʼaē neʼe kua “fakaovi mai . . . te ʼaho” ʼaia. (Hep. 10:24, 25) Neʼe foaki e Paulo ia te tokoni ʼaoga, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI tatatou kua tuku te akonaki ʼo te kamataʼaga ʼo ʼuhiga mo Kilisito, tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata.”—Hep. 6:1.
4. He koʼē ʼe maʼuhiga ke tou nonofo tōkakaga ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea koteā ʼaē kā tokoni mai ke tou fai te faʼahi ʼaia?
4 ʼE tou māʼuʼuli nei ʼi te temi ʼaē ʼe fakahoko fakaʼosi ai ia te lea fakapolofetā ʼa Sesu. “Ko te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ovi mai”—te ʼaho ʼaē kā fakaʼauha ai anai ia te tuʼu kātoa ʼa Satana. (Sofo. 1:14) ʼE tonu ke tou nonofo tōkakaga ʼi te faʼahi fakalaumālie, tāfito ʼi te temi nei. (1 Pet. 5:8) ʼE tou fai moʼoni koa te faʼahi ʼaia? Kapau kua tou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata Fakakilisitiano, pea ʼe tokoni mai anai kiā tātou ke tou haga tokagaʼi tāfito ia te temi ʼaenī ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai.
Koteā Ia Te Kātoa ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata Fakakilisitiano?
5, 6. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata Fakakilisitiano? (b) Ke tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ko te ʼu faʼahi fea e lua ʼaē ʼe tonu ke tou faiga kiai?
5 Neʼe mole fakalotomālohiʼi pē e Paulo ia te kau Kilisitiano Hepeleo ʼo te ʼuluaki sēkulō ke natou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, kae neʼe ina toe fakahā age kiā nātou peʼe feafeaʼi hanatou aʼu ki te faʼahi ʼaia. (Lau ia Hepeleo 5:14.) Ko “nātou ʼaē kua kātoa tonatou ʼuhigaʼi tagata,” ʼe mole natou ʼiʼinu pē ki “te huʼa pipi.” ʼE natou kakai ki “te meʼa kai fefeka.” Koia, ʼe natou ʼiloʼi ai “te ʼu ʼuluaki akonaki” pea mo “te ʼu meʼa loloto” ʼo te moʼoni. (1 Ko. 2:10) Tahi ʼaē meʼa, ko tonatou ʼu fealagia fakakaukau kua māhani tona akoako, ʼaki tanatou maʼuliʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou ʼiloʼi, ʼo tokoni ai kiā nātou ke natou fakakehekeheʼi ia te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo ʼaē ʼe kovi. Kapau ʼe natou fai he puleʼaki, pea ʼe feala ʼaki te akoako ʼaia ke natou ʼiloʼi ia te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu ʼaē ʼe fakaʼuhiga kiai pea mo mulimuli kiai.
6 Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE tonu . . . kiā tātou ke makehe tatatou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē kua tou logo kiai, ke ʼaua naʼa tou tafea.” (Hep. 2:1) Ko te tafea ʼaia mai te tui, ʼe feala ke hoko ʼi muʼa ʼo hatatou mahino kiai. ʼE mole tou aʼu anai ki te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tou ‘tokagaʼi ke makehe age’ ia te ʼu moʼoni fakalaumālie ʼi te temi ʼaē ʼe tou ako ai. Koia, ʼe tonu ke tou tahi fai takitokotahi ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE kei au nofo pē koa ʼi te ʼu ʼuluaki akonaki? ʼE au ako koa kae mole au tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe au ako, ʼo mole kei ʼalu kātoa ai toku loto? ʼE lava feafeaʼi haku tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie?’ Ko te hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ʼe fakamaʼua kiai he ʼu faiga iā faʼahi e lua. ʼE tonu ke tou ʼiloʼi lelei ia te Folafola ʼa te ʼAtua. Pea ʼe tonu ke tou ako ia te fakalogo.
Ke Tou ʼIloʼi Lelei Ia Te Folafola
7. ʼE lava fua lelei feafeaʼi kiā tātou tatatou ʼiloʼi lelei age ia te Folafola ʼa te ʼAtua?
7 Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko ʼaē ʼe ina ʼinu te huʼa pipi ʼe mole ina ʼiloʼi te folafola ʼo te faitotonu, heʼe ko te kiʼi tamasiʼi kei meamea.” (Hep. 5:13) Ke tou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi lelei ia te folafola ʼa te ʼAtua, te logo ʼaē neʼe ina foaki mai. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ko te logo ʼaia ʼe tuʼu ʼi tana Folafola, ia te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke tou ako fakalelei ia te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi ʼa “te tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mat. 24:45-47) Ko te ʼiloʼi ia te manatu ʼa te ʼAtua ʼaki tatatou ako, ʼe tokoni mai ke tou akoako totatou ʼu fealagia fakakaukau. Tou tokagaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa te tuagaʼane ko Orchid. * ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te fakamanatu ʼaē neʼe malave ʼaupitō ki toku maʼuli, ʼe ko te fakamanatu ʼaē ke tou lau tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu. Neʼe au lau kātoa ia te Tohi-Tapu iā taʼu e lua, kae neʼe hagē kiā au neʼe ko taku hoki feʼiloʼiʼaki ʼaē mo toku Tupuʼaga. Neʼe au ako tona ʼu ala, te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia pea mo ʼaē ʼe fehiʼa kiai, te lahi ʼo tona mālohi, pea mo te loloto ʼo tona poto. Ko te lau ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli, neʼe tokoni mai kiā au ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaē neʼe hoko ʼi toku maʼuli.”
8. Koteā te mālohi mai te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe feala ke malave ki totatou loto?
8 Kapau ʼe tou lau tuʼumaʼu he ʼu koga tohi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou fakafealagia ai ke malave ki totatou loto ia te mālohi ʼo te logo ʼaē ʼe tuʼu ai. (Lau ia Hepeleo 4:12.) Ko te taʼi lautohi ʼaia, ʼe feala ai ke ina fetogi ia totatou loto pea ke tou fai ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e Sehova. ʼE tonu koa ke kotou fakatuʼutuʼu he temi ʼe lahi age moʼo lau ia te Tohi-Tapu pea mo metitāsioʼi?
9, 10. Koteā te fakaʼuhiga ʼo tatatou ʼiloʼi lelei ia te Folafola ʼa te ʼAtua? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki.
9 Ke tou ʼiloʼi lelei ia te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi lelei ia te ʼu folafola ʼaē ʼe tuʼu ai. ʼI te temi ʼo Paulo, ko te ʼu kiʼi toe meamea ʼi te faʼahi fakalaumālie neʼe natou ʼiloʼi ia te Folafola ʼa te ʼAtua. Kae neʼe mole natou maʼuliʼi te ʼu folafola ʼaia ke natou sio ki tona ʼu fua lelei. Neʼe mole natou ʼiloʼi lelei ia te logo, he neʼe mole natou tuku ke takitaki nātou e te logo ʼaia ke natou fai he ʼu tonu fakapotopoto ʼi tonatou maʼuli.
10 Ke tou ʼiloʼi lelei ia te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi pe koteā te Folafola ʼaia pea mo maʼuliʼi ia te ʼatamai mālama ʼaia. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tuagaʼane ko Kyle ʼe ina fakahā mai peʼe feafeaʼi te fai ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe hoko te fihifihia iā Kyle pea mo tona kaugā gāue. Koteā ʼaē neʼe ina fai moʼo fakatokatoka ia te ʼaluʼaga ʼaia? ʼE ina fakamahino fēnei: “Ko te vaega ʼaē neʼe au manatuʼi neʼe ko Loma 12:18, ʼaē ʼe ʼui ai: ‘Tāfito lā mo kapau ko he meʼa ʼe fakalogo kiā koutou, kotou māʼuʼuli ʼi te tokalelei mo te tagata fuapē.’ Koia neʼe au kole ai ki toku kaugā gāue peʼe feala hamā fai palalau ʼi te ʼosi gāue.” Neʼe fua lelei tanā fai palalau ʼaia, pea neʼe punamaʼuli ia te kaugā gāue ʼaia ki te meʼa ʼaia neʼe fai e Kyle. ʼE ʼui fēnei e Kyle: “Neʼe au ʼiloʼi ai ʼe mole feala ke hoko mai he meʼa ʼe kovi mo kapau ʼe tou maʼuliʼi ia te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.”
Tou Ako Te Fakalogo
11. Koteā ʼaē ʼe fakahā ai ʼe feala ke faigataʼa ia te fakalogo mokā hoko ni ʼu fihifihia?
11 Ko te maʼuliʼi ʼo te meʼa ʼaē neʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke faigataʼa, tāfito lā mokā hoko ni ʼu fihifihia. Ohagē lā, neʼe mole heʼeki faʼa fualoa te fakaʼāteaina e Sehova ia te ʼu foha ʼo Iselaele mai tanatou nonofo pōpula ʼi Esipito, neʼe natou “fihi mo Moisese” pea neʼe natou haga “ ʼahiʼahiʼi ia Sehova.” He koʼē neʼe fakafifihi e te kau Iselaele ia Moisese? Koteʼuhi neʼe mole kei ʼi ai hanatou meʼa ʼinu. (Eke. 17:1-4) Neʼe mole heʼeki hili māhina ʼe lua ki tanatou fai te fuakava mo te ʼAtua pea mo tali ke natou fakalogo ki “te ʼu folafola fuli pē ʼaē neʼe ʼui e Sehova,” neʼe natou maumauʼi tana lao ʼo ʼuhiga mo te tauhi taulāʼatua. (Eke. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Neʼe tupu koa tanatou maumauʼi te lao ʼuhi neʼe natou mātataku ʼi te puli fualoa ʼaē ʼa Moisese ʼi tana ʼalu ki te Moʼuga ʼo Holepe ʼo ʼaumai te ʼu fakatotonu? Neʼe natou manatu koa ʼe toe ʼohofiʼi anai nātou e te kau Amalekite pea ʼi te puli ʼa Moisese, ʼe mole he puipuiʼaga ʼo Iselaele, heʼe ki muʼa atu, neʼe natou mālo he neʼe hiki e Moisese tona ʼu nima? (Eke. 17:8-16) Neʼe feala ke natou manatu fēia, kae tatau aipē pe koteā tona tupuʼaga, kae ko te kau Iselaele “neʼe mole fia fakalogo.” (Gāue 7:39-41) Neʼe fakalotomālohiʼi e Paulo ia te kau Kilisitiano ke natou “faigaʼi” ke ʼaua naʼa natou ‘tō ki te talagataʼa ʼaia’ neʼe fai e te kau Iselaele, ʼi tanatou mātataku ʼi te hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau.—Hep. 4:3, 11.
12. Neʼe ako feafeaʼi e Sesu ia te fakalogo, pea neʼe koteā tona ʼu fua lelei?
12 Ke tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ʼe tonu ke tou faiga lahi ke tou fakalogo kiā Sehova. Ohagē ko te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sesu Kilisito, ʼi te agamāhani ʼe ako e he tahi ia te fakalogo ʼaki te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe hoko kiā ia totonu. (Lau ia Hepeleo 5:8, 9.) ʼI muʼa ʼo tana haʼu ki te kele, neʼe fakalogo Sesu ki tana Tamai. Kae ʼi tana fai ia te finegalo ʼo tana Tamai, neʼe mamahi Sesu ʼi te faʼahi fakasino pea mo tona loto. ʼI tana fakalogo logolā ia tona toe mamahi lahi, neʼe ‘liliu ai Sesu ʼo haohaoa’ ke feala hana fakahoko ia te tuʼulaga foʼou ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke ina foaki age kiā te ia, ke liliu ko te Hau pea mo te Pelepitelō Lahi.
13. Koteā ʼaē ʼe fakaʼiloga ai mokā kua tou ako ia te fakalogo?
13 ʼE feafeaʼi kiā tātou? ʼE tou lotomālohi koa ke tou fakalogo kiā Sehova māʼiapē lā mokā hoko he ʼu faigataʼaʼia? (Lau ia 1 Petelo 1:6, 7.) ʼE tou mahino lelei ki te fai tokoni ʼa te ʼAtua kiā tātou ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, te ʼu faʼahiga palalau ʼaē ʼe tonu ke fai, te lau pea mo te ako takitokotahi ʼo te Tohi-Tapu, te kau ki te ʼu fono, pea mo te fai fakamafola. (Sos. 1:8; Mat. 28:19, 20; Efe. 4:25, 28, 29; 5:3-5; Hep. 10:24, 25) ʼE tou fakalogo koa kiā Sehova ʼi te ʼu faʼahi ʼaia logolā mokā hoko ni ʼu faigataʼaʼia? Ko tatatou fakalogo, ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo tatatou tuputupu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata.
Te Kātoa ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata Fakakilisitiano—Koteā Tona ʼu Lelei?
14. Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki, ʼe fakahā ai peʼe lava puipui feafeaʼi tātou mokā tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata.
14 ʼE ko he puipui moʼoni maʼa he Kilisitiano ke ina akoako lelei ia tona ʼu fealagia fakakaukau moʼo fakakehekeheʼi ia te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo ʼaē ʼe kovi, ʼi te mālama ʼaenī ʼaē ʼe “mole kei natou mahino ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.” (Efe. 4:19) Ohagē ko te tehina ʼe higoa ko James, ʼaē ʼe ina lau tuʼumaʼu pea mo ina leleiʼia ia te ʼu tohi Fakatohi-tapu, neʼe ina tali te gāue pea ko tona ʼu kaugā gāue fuli neʼe ko te ʼu fafine. ʼE ʼui fēnei e James: “Tokolahi ʼi te ʼu fafine ʼaia neʼe hā lelei ia tanatou mole mulimuli ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, kae neʼe ʼi ai te fafine e tahi neʼe hagē neʼe lelei tana aga pea mo ina fia ʼiloʼi ia te moʼoni ʼi te Tohi-Tapu. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe mā toko lua aipē ʼi te faʼahi ʼaē neʼe mā gāue ai, neʼe ina kamata fakaneke au ke mā fai he ʼu felāveʼi fakasino. Neʼe au manatu ko tana fakahuahua kae neʼe faigataʼa ʼosi tona tāʼofi. Pea neʼe au manatuʼi aipē ia te fakamatala ʼi Te Tule Leʼo ʼo te tehina neʼe hoko kiā ia te fai fakahala fēia ʼi tana gāue. Neʼe talanoa ʼi te ʼalatike ki te faʼifaʼitaki ʼa Sosefo pea mo te ʼohoana ʼo Potifale. * Neʼe au leʼei atu aipē te taʼahine, pea neʼe lele ki tuʼa.” (Sen. 39:7-12) Neʼe fiafia ia James ʼi te mole hoko ʼo he meʼa ʼe kovi pea mo ina taupau ia he leʼo ʼo loto ʼe lelei.—1 Tim. 1:5.
15. ʼE lava fakalotomālohiʼi feafeaʼi totatou loto mokā tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata?
15 ʼE toe ʼaoga ke tou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata heʼe fakalotomālohiʼi ai totatou loto pea mo tāʼofi ai tātou ke ʼaua naʼa ‘taki tātou e he ʼu faiakonaki kehekehe pea mo makehe.’ (Lau ia Hepeleo 13:9.) Kā tou faiga ke tou tuputupu fakalaumālie, ʼe tokaga tāfito totatou ʼatamai ki “te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito.” (Filp.1:9, 10) ʼE tuputupu ai tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼAtua pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu fuli ʼaē neʼe ina fai ke fua lelei kiā tātou. (Loma 3:24) Ko te Kilisitiano ʼaē ʼe liliu ‘ ʼo kātoa ʼi tona ʼuhigaʼi tagata ʼi tona ʼu fealagia fakakaukau’ ʼe ina fakatuputupu iā ia te loto fakafetaʼi ʼaia pea mo felōgoi lelei mo Sehova.—1 Ko. 14:20.
16. Koteā ʼaē neʼe tokoni ki te tuagaʼane ke ina fakatuputupu ia ‘he loto ʼe mālohi’?
16 Neʼe ʼui e te tuagaʼane ʼe higoa ko Louise, hili te temi ki tana kua ʼosi papitema, ko te meʼa ʼaē neʼe ina uga ia ia ke kau ki te ʼu gāue Fakakilisitiano, neʼe ko tana loto ʼaē ke leleiʼia ia ia e te hahaʼi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mole au fai he meʼa ʼe kovi, kae neʼe mole iā te au te loto ʼaē ke au tauhi kiā Sehova. Neʼe au mahino ai leva, neʼe tonu ke au fai he ʼu fetogi ke au logoʼi ia taku foaki ʼaē ia meʼa fuli maʼa Sehova. Ko te fetogi lahi neʼe au fai, neʼe ko taku tauhi ʼaki toku loto kātoa kiā te ia.” ʼI tana faiga ʼi te faʼahi ʼaia, neʼe fakatuputupu e Louise ia ‘he loto ʼe mālohi’ pea neʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe mahaki kovi ai. (Sake 5:8) Neʼe ʼui fēnei e Louise: “Neʼe lahi te ʼu faigataʼaʼia neʼe au tau mo ia, kae neʼe au ovi moʼoni ai kiā Sehova.”
‘Tou Fakalogo ʼAki Totatou Loto’
17. He koʼē neʼe maʼuhiga ʼaupitō ia te fakalogo ʼi te ʼuluaki sēkulō?
17 Ko te tokoni ʼa Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ke natou “hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata,” neʼe liliu ko he haofaki maʼa nātou ʼaia neʼe māʼuʼuli ʼi Selusalemi pea mo Sutea. Ko nātou ʼaē neʼe natou tokagaʼi ia te tokoni ʼaia, neʼe natou maʼu ia te fakasiosio tonu fakalaumālie, ʼaē neʼe ʼaoga moʼo tokagaʼi ia te fakaʼiloga ʼaē neʼe foaki e Sesu ke natou “feholaki . . . ki te ʼu moʼuga.” Kā natou sisio “ki te meʼa fakalialia ʼaē ʼe ina fakatupu te maumau . . . ʼe tuʼu ʼi he potu tapu,” ʼaē neʼe fakaʼuhiga ki te ʼu kautau Loma ʼi tanatou ʼātakai pea mo hū ki Selusalemi, neʼe natou mahino neʼe ko te temi ʼaia ke natou feholaki ai. (Mat. 24:15, 16) ʼI te fakalogo ʼa te kau Kilisitiano ki te fakatokaga ʼaē neʼe fakakikite age e Sesu, neʼe natou feholaki ʼi te kolo ʼo Selusalemi ʼi muʼa ʼo tona fakaʼauha, pea ʼi te fakamatala ʼa te tagata lotu fai hisitolia ko Eusèbe, neʼe natou feholaki ki te kolo ko Pella ʼi te koga meʼa moʼugaʼia ʼo Kileate. Pea neʼe natou hao ai mai te toe fakaʼauha lahi neʼe heʼeki hoko fēia ki muʼa atu ʼi Selusalemi.
18, 19. (a) He koʼē ʼe maʼuhiga ia te fakalogo iā ʼaho nei? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai?
18 Ko te fakalogo ʼaē ʼe maʼu mai tatatou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ʼe ina haofaki anai tātou ʼi te temi ʼaē kā fakahoko tāfito ai ia te lea fakapolofetā ʼa Sesu, ʼaē “[ʼe] ʼi ai anai te mamahi lahi” neʼe mole heʼeki hoko fēia ki muʼa atu. (Mat. 24:21) ʼE tou fakalogo anai koa ki he fakatokaga fakavilivili ʼe feala ke fai mai ʼi te temi kā haʼu e “te tagata tauhi ʼapi agatonu”? (Luka 12:42) ʼE ko he meʼa maʼuhiga ke tou ako ke ‘tou fakalogo ʼaki totatou loto’!—Loma 6:17.
19 Ke tou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ʼe tonu ke tou akoako totatou ʼu fealagia fakakaukau. ʼE tou fai te faʼahi ʼaia ʼaki tatatou faiga ʼaē ke tou ʼiloʼi lelei age ia te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tou ako ia te fakalogo. ʼE faigataʼa tāfito maʼa te kau tūpulaga ia te tuputupu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata Fakakilisitiano. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaē kā hoa mai, peʼe lava tauʼi feafeaʼi ia te ʼu faigataʼaʼia ʼaia.
[ʼU nota]
^ Neʼe fetogi ʼihi higoa.
^ Vakaʼi ia te ʼalatike ʼaē ko tona kupu tāfito “Ko He ʼu Tokoni Ke Tou Tekeʼi Te Agahala,” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼOketopeli 1999.
Koteā ʼAē Neʼe Kotou Ako?
• Koteā te fakaʼuhiga ʼo te aʼu ʼa he tahi ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata fakalaumālie, pea ʼe feafeaʼi te aʼu kiai?
• Koteā te ʼaoga ʼo te ʼiloʼi ia te Folafola ʼa te ʼAtua ki tatatou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata?
• ʼE feafeaʼi hatatou ako ia te fakalogo?
• Koteā te ʼu lelei ʼaē ʼe tou maʼu mokā tou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pasina 13]
Ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu tokoni Fakatohi-tapu, ʼe feala ai anai hatatou fakatokatoka totatou ʼu fihifihia ohagē ko he ʼu hahaʼi kua aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata
[Paki ʼo te pasina 14]
Ko te fakalogo ki te fakatokaga ʼa Sesu neʼe ina haofaki ai te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō