Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Vakuendye—Okukula Kuenyi Mopamphepo Kumoneke Kovanthu

Vakuendye—Okukula Kuenyi Mopamphepo Kumoneke Kovanthu

Vakuendye—Okukula Kuenyi Mopamphepo Kumoneke Kovanthu

“Sokolola nawa ovipuka ovio, lipaka muvio, opo aveho vetyimone okuti ukahi nokukula mopamphepo.”—1 TIMÓTEO 4:15.

1. Olipi ehando lia Huku pala ovakuendye?

 “MUKUENDYE, hambukwa noukuendye wove! Yeka omutima wove uhambukwe mononthiki mboukuendye wove.” (Eclesiastes 11:9 Tanakh—The Holy Scriptures) Omunongo Ohamba Salomau wo Isilayeli kohale ongotyo ahoneka. Hekulu yonondaka ombo o Jeova Huku, una uhanda ovakuendye vahambukwe. Jeova kahande vala ehambu olio, lihulile peti lioukuendye. Anthi, momanima oukuendye omunthu upondola okulinga ovipuka vipondola okunyona ehambu liae komutwe. Job wekolelo weliyavele mokonda yomuihamo “woviponyo [viae] poukuendye.” (Jó 13:26) Ovakuendye ovakristau tyina vekula valinga omatokolo akolela. Okulinga etokolo lihaviukile tyipondola okueta onongembia komutima novitateka omuwo auho. aEclesiastes 11:10.

2. Inkha ovakuendye vaundapesa omalondolo Ombimbiliya, matyikuatesako okulityilika koviponyo patyi ovinene?

2 Ovakuendye vesukisa okulinga omatokolo nonondunge. Tala elondolo apostolu Paulu avela ova Korintu. Wahoneka okuti: “Muhakalei ovana mounongo wokusoka . . . muaviho kalei nounongo.” (1 Coríntios 14:20) Okutehelela nawa onondonga tyesukisa ounongo wokusoka nokukala omunthu wokuekula nawa. Otyo matyikuatesako ovakuendye okulityilika okulinga oviponyo ovinene.

3. Oityi una okulinga opo ukale nonondunge?

3 Inkha ove umukuendye kala tyityi okuti ounongo wokusoka nokusokolola wesukisa onondunge. Paulu wapopila Timoteo okuti: “Pahakale omunthu nawike okutomba mokonda youkuendye. Anthi, kala ongeleka ongwa kovekolelo, mokupopia, no movituwa, no mohole, no moumphembela. . . . Tualako nokutangela mounyingi, nokuviyula nokulongesa. . . . Sokolola nawa ovipuka ovio, lipaka muvio, opo aveho vetyimone okuti ukahi nokuenda komutwe.” (1 Timóteo 4:12-15) Ovakuendye Ovakristau vesukisa okukula mopamphepo ovanthu avetyimono.

Okukula Mopaspilitu Oityi?

4. Okukula mopaspilitu muakutikinya tyi?

4 “Okukula mopaspilitu, okulinga omapiluluko omawa” momuenyo. Paulu waavelele elondolo Timoteo opo aundapese nawa etyi matyimukulisa, kokupopia, no kovituwa, nohole, nekolelo, noumphembela, nokufuisapo ovilinga viae viokuivisa. Timoteo walingile ononkhono mbokukala nomuenyo wava ongeleka ongwa. Ankho una yokutualako okukula mopamphepo.

5, 6. (a) Onalupi okukula kua Temoteo kuehimbika okumoneka? (b) Kontheke yokukula mopamphepo, oñgeni ovakuendye hono vapondola okuhetekela Timoteo?

5 Etyi Paulu aava onondonga ombo, opokati kenima 61 no 64 P.K., Timoteo ankho omukuluale weuaneno. Ankho kekahi nohimbika okukula mopamphepo. Menima 49 ine 50 P.K. ankho Timoteo tyafuile una omanima 20, “etyi ovakuatate voko Listra no Iconiu vapopia nawa konthele” yae, vemumona okuti ukahi nokukula mopamphepo. (Atos 16:1-5) Opo muwo oo, Paulu atyinda Timoteo okuenda nae movilinga vioumisionariu. Etyi Paulu atala okukula kua Timoteo mopamphepo mokuenda kuonohanyi mbumue, emutumu ko Tesalonika opo akapameke nokukuatesako Ovakristau mepundaumbo olio. (Tanga 1 Tessalonicenses 3:1-3, 6.) Okukula kua Timoteo mopamphepo kuamonekele nawa kovanthu etyi nkhele omukuendye.

6 Mukuendye mewaneno, undapa okuovola ovituwa viesukisa mopamphepo pahetyino, okukula movilinga Vioukristau, nounongo wokulongesa otyili tyo Ombimbiliya. Okulinga ngotyo matyimoneka kovanthu. Etyi Jesus ena omanima 12, ankho “utualako okukula mounongo.” (Lucas 2:52) Tutalei oñgeni okukula kuenyi kuesukisa okumoneka mononkhalelo ononthatu mbomuenyo wenyi: (1) tyina uvasiwa novitateka, (2) tyina ulipongiya pala okunepa, (3) oñgeni molingi ononkhono ‘movilinga viokuivisa.’—1 Timóteo 4:6.

Okutetulula Ovitateka “Nonondunge”

7. Oñgeni ovitateka vipondola okukalesa ovakuendye?

7 Omuhikuena umue womanima 17 utiwa o Carol wati: “Nthiki imue nakalele tyaponua unene molutu, nomomutima, komuhuka anahahande okupindukapo.” b Oityi ankho tyemuponeswa? Etyi Carol ena omanima 10, ovohe velihenga, iya Carol akakala na ina, ankho wehetavela ovitumono vio Ombimbiliya. Tyelifwa na Carol, noove upondola okukala novitateka wehetyivili okutetulula vikuihamesa omutwe.

8. Ovitateka patyi Timoteo ankho esukisa okulikuatehila?

8 Namphila Timoteo ekulile mopamphepo, nae tupu wali novitateka vielikalaila. Mongeleka, ankho una “otyitateka tyokuvela-vela” pomutima. (1 Timóteo 5:23) Etyi Paulu emutuma ko Korintu mokonda yotyiteka ankho tyiliko tyovanthu vamue ankho vehetavela etyi apostolu Paulu alongesa, wapopilile vo mewaneno, vakuateseko Timoteo opo ahatile owoma tyina ekahi pokati kavo. (1 Coríntios 4:17; 16:10, 11) Tyimoneka nawa okuti Timoteo ankho una owoma.

9. Onondunge oityi? Oñgeni mbelikalela nokukala notyiwa tyowoma?

9 Opo akuateseko Timoteo, Paulu wemuhinagelesa okuti: “Huku ketuavelele otyituwa tyokukala nowoma, anthi wetuavela ononkhono, nohole, nonondunge onongwa.” (2 Timóteo 1:7) “Onondunge onongwa” muakutikinya ounongo wokusoka monkhalelo yaviuka nawa. Tupu tyesukisa okutala ovipuka ngetyi muene vikahi—hamonkhalelo onthue tuvihandela. Ovankhendye vamue vehekulile nawa mopamphepo valekesa otyituwa tyowoma, ine okuovola okuyepa ovitateka mokutala TV ine okuhanda okulala vala, nokunua ovihemba vikoleswa ine okunua unene, nokulipaka momaundalelapo. Ovakristau valondolwa opo “vaanye ovivi nomahando omouye, nokukala nonondunge onongwa, nouviuki, nonthilo na Huku pokati kouye uno.”—Tito 2:12.

10, 11. Oñgeni onondunge mbutukuatesako okupama mopamphepo?

10 Ombimbiliya iviyula “ovakuendye vakale nonondunge.” (Tito 2:6) Okutehelela nawa onondonga, tyihangununa okulikuambela tyina una ovitateka nokuyumba onkhumbi mombatelo Huku aava. (Tanga 1 Pedro 4:7.) Ngotyo, ove mokala nomutima uyumba onthumbi “mononkhono Huku aava.”—1 Pedro 4:11.

11 Onondunge onongwa nelikuambelo viakuatesileko Carol. Oe wati “okulityilika omueyo omuvi ankho me atyinda, tyemphuilisile unene. Nelikuambela okuita ombatelo. Ame ankho ndyityi onkuti Jeova una ame, himakala nowoma.” Hinangela okuti ononkhumbi mbupondola okukukalesa omunthu omuwa nokukuavela ononkhono. (Salmo 105:17-19; Lamentações 3:27) Namphila uvahiwa novitateka nalumue Huku mekuyeke. “Mekukuatesako tyilityili.”—Isaías 41:10.

Okulipongiya Pala Okukala Notyinepo Tyapama

12. Omokonda yatyi omukristau wahanda okunepa wesukisa okuundapesa otyitumino tyikahi mu Provérbios 20:25?

12 Ovakuendye vamue valumbaana nokunepa, hono vapopia okuti vetupu ehambu, vekahi oulike, nokuanumana nokuna ovitateka ovinyingi meumbo. Okunepa omulao umue wakolela unene. Vamue kohale valingile omilao tyahasokele nawa. (Tanga Provérbios 20:25.) Hono, ovakuendye vamue valumbaana nokunepa, avahaso etyi tyesukisa motyinepo. Konyima, avakavasa ovipuka motyinepo ankho vahasokele nawa.

13. Omapulo patyi una uhanda okunepa esukisa okulilinga? Iya ombatelo patyi ovakuendye vapewa?

13 Tyina nkhele wehenetaindye omuhikuena, lipula okuti: ‘Omokonda yatyi nahandela okunepa? Oityi ndyikevelela motyinepo? Omunthu ou una ovituwa oviwa pala okulinepa nae? Okuti ame nafuapo umue pala okunepa?’ Opo tyikukuateseko okulinga omatokolo onondunge “omupika wekolelo nokualunguka” ulinga omikanda vipopia konthele yotyo. c (Mateus 24:45-47) Tala ononthele ombo ngatyina onondonga Jeova ekahi nokukuavela. Panda onondonga ombo nokumbuundapesa. Weheliyeke ukale “ngononkhambe nonomula mbehena nondunge.” (Salmo 32:8, 9) Okukula nawa monondunge matyikukuatesako motyinepo. Inkha utehela okuti tyili wafuapo pala okunepa, apeho hinangela okukala “ongeleka ongwa. . . moumphembela.”—1 Timóteo 4:12.

14. Oñgeni okukula mopamphepo matyikukuatesako inkha wanepa?

14 Tupu okukula mopamphepo tyieta ouwa tyina wamanepe. Omukristau wekula nawa mopamphepo ulinga ononkhono “mbokukala nomukalelo omuwa wapandwa na Kristu.” (Efésios 4:11-14) Wovola okukala novituwa ngo via Kristu. Ongeleka yetu, Jesus “kelihambukisilwe oe muene.” (Romanos 15:3) Tyina ovalinepi vahaovola okulihambukiswa oe muene, mahi uhambukisa mukuavo, mombunga mukala ombembwa netuliyo. (1 Coríntios 10:24) Omulume ulekesa ohole iya omukai atokola okutavela ko mulume wae ngetyi Jesus omutue womulume.—1 Coríntios 11:3; Efésios 5:25.

“Fuisapo Ovilinga Viove Viokuivisa”

15, 16. Oityi una okulinga opo ovilinga viove viokuivisa vimoneke kovanthu?

15 Okupopia konthele yotyilinga tyakolela tya Timoteo, Paulu wahoneka okuti: “Ndyikutuma nombili menyina lia Huku no lia Kristu Jesus, . . . Ivisa ondaka. Undapa nondyanga.” Ayawisako okuti: “Linga ovilinga viomuisi, undapesa nawa ovilinga viove viokuivisa.” (2 Timóteo 4:1, 2, 5) Pala okufuisapo otyilinga otyo, Timoteo ankho una “okulitekula nonondaka mbekolelo.”—Tanga 1 Timóteo 4:6.

16 Oñgeni ove upondola “okulitekula nonondaka mbekolelo”? Paulu wahoneka okuti: “Tualako okutangela mounyingi, nokuviyula nokulongesa. Sokolola nawa ovipuka ovio, lipaka muvio.” (1 Timóteo 4:13, 15) Pala ukule mopamphepo wesukisa okulilongesa ove muene. Ondaka “lipaka muvio” ihangununa okunyingila movilinga. Oñgeni ove ulilongesa? Okuti ove ulilongesa “ovipuka via Huku viokuaya kohi”? (1 Coríntios 2:10) Ine ulinga vala ononkhono mbehehi? Okusokolola tyina wamelilongesa tyilunda omutima.—Tanga Provérbios 2:1-5.

17, 18. (a) Oityi tyekukuatesako opo utualeko tyapama movilinga viokuivisa? (b) Oñgeni okupwa elundo nga Timoteo, matyikukuatesako movilinga viokuivisa?

17 Omukuendye umue utiwa o Michelle, wati: “Opo ndyiundape nawa movilinga viokuivisa, ndyina oprograma ongwa yelilongeso lioulike, nokuenda apeho komaliongiyo. Moluotyo, ndyitualako nokukula mopamphepo.” Okuundapa ngomukokoli ndyila tyinkhuatesako okuyawisa ounongo wange wokuundapesa Ombimbiliya movilinga viokuivisa, nokukula mopamphepo. Ndyilinga ononkhono mbokutanga nawa, nokuava omakumbululo omawa momaliongiyo Ovakristau. Mokonda ndyimukuendye wokualongoka nawa, ononthele ndyipewa Mosikola Yovilinga Via Huku, ndyimbupongiya nawa opo mbukuateseko vakuetu.

18 ‘Okulinga ovilinga viomuivisi’ tyihangununa okuundapa unene movilinga viokuivisa nokukuatesako vakuetu opo vakamone eyovo. Otyo tyesukisa okuyawisa “ounongo wokulongesa.” (2 Timóteo 4:2) Okuenda novaivisi ovanongo movilinga viokuivisa, mopoloko ounongo wokulongesa, ngetyi Timoteo elilongesilile ku Paulu. (1 Coríntios 4:17) Okupopia konthele ya vana ankho akuatesileko, Paulu wati ankho kevepopila vala onondaka ongwa, mahi ankho tupu uveavela ‘omuenyo wae,’ ine uundapesa omuenyo wae opo evekuateseko, mokonda ankho uvehole. (1 Tessalonicenses 2:8) Opo ulandule ongeleka ya Paulu movilinga viokuivisa una okukala omunthu wapua elundo nga Timoteo, ankho wesuka unene nehupiso lia vakuavo nokuundapa ‘ngepika mokuivisa onondaka onongwa.’ (Tanga Filipenses 2:19-23.) Ove uundapa nomutima auho movilinga viokuivisa?

Okukula Mopamphepo Tyieta Ehambu liotyotyili

19, 20. Omokonda yatyi okutualako nokukula tyeta ehambu?

19 Okukula mopamphepo tyesukisa ononkhono. Okupwa elundo mokuyawisa ounongo wove wokulongesa matyikukuatesako okukala ‘omuhona mopaspilitu’ otyo ‘atyikuetela ehambu enene.’ (2 Coríntios 6:10; 1 Tessalonicenses 2:19) Fred omuivisi womuvo auho wahangununa okuti, “Ame pahe ndyiundapesa omuvo wange pala okukuatesako vakuetu. Tyotyili otyo tyeta vali ehambu tyipona okutambula vala.”

20 Konthele yokukala nehambu nomuenyo omuwa utuka kokukula mopaspiliti, omukokoli-ndyila utiwa o Daphne wati: “Okulilongesa unene konthele ya Jeova tyankhuatesako okukala noupanga omunene nae. Tyina ndyihambukiswa Jeova tyiyawisa vali ounongo wange, tyinthyambukiswa unene!” Namphila okukula mopaspilitu pamue katyimoneka kovanthu, mahi, Jeova apeho utyiluete nokuesuka natyo. (Hebreus 4:13) Tyotyili, ove inkha umukuendye Omukristau upondola okwetela enkhimano nehiviliko Tate yetu keulu. Tualako okuhambukiswa omutima wae mokulekesa okukula kuove mopamphepo.—Provérbios 27:11.

[Onondaka Poutoi]

a Monthele ei matupopi vala ondaka ovakuendye, mahi muakutikinya ovahikuena.

b Omanyina amue apilululwa.

c Os Jovens Perguntam — Respostas Práticas, Volume 2, po sapi “Será que essa é a pessoa certa para mim?”; No Sentinela 15 ya Maio yo 2001, po sapi “Orientação divina para a escolha de um cônjuge.”; No Despertai!  22 ya Setembro yo 1983 po sapi “Quão sábio é casar-se na adolescência?”

Oityi Ove Welilongesa?

• Okukula mopaspilitu tyakutikinya tyi?

• Oñgeni molekesa okuti wekula mopamphepo . . .

tyina uvasiwa novitateka?

tyina ulipongiya pala okunepa?

tyina ukahi movilinga viokuivisa?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 18]

Elikuambelo likuatesako okutelula ovitateka

[Olutalatu pefo 20]

Oñgeni ovakuendye ovaivisi vapondola okuovola ounonga wokulongesa?