Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Onoandyu ‘Mbuna Otyilinga Tyokukuatesako Ovanthu’

Onoandyu ‘Mbuna Otyilinga Tyokukuatesako Ovanthu’

Onoandyu ‘Mbuna Otyilinga Tyokukuatesako Ovanthu’

“Aveho hanospilitu pala ovilinga viounyingi, vatumwa pala okuivisila vana mavakapiñgana eyovo?”​—HEBREUS 1:14.

1. Epameko patyi tuvasa mu Mateus 18:10 no mu Hebreus 1:14?

 JESUS KRISTU walondolele vana vapondola okupundukisa ovalanduli vae, okuti: “Liyungei opo muhatombe nawike povatutu ava; mokonda ame ndyimupopila okuti onoandyu mbavo keulu apeho mbukahi nokutala otyipala tya Tate, uli keulu.” (Mateus 18:10) Okupopia konthele yonoandyu mbekolelo apostolu Paulu wahoneka okuti: “Aveho hanospilitu pala ovilinga viounyingi, vatumwa pala okuivisila vana mavakapiñgana eyovo?” (Hebreus 1:14) Onondaka ombo mbokuti Huku uundapesa Onoandyu opo mbukuateseko ovanthu, mbupameka. Oityi Ombimbiliya itupopila konthele yo noandyu? Oñgeni mbutukuatesako? Oityi tupondola okulilongesila ko noandyu?

2, 3. Ovilinga patyi onoandyu keulu mbulinga?

2 Keulu kuna ovityita novityita vio noandyu. Ambuho mbuna “epondolo enene, nokufuisapo ondaka yae.” (Salmo 103:20; tanga Revelação 5:11.) Ovana ovo va Huku vopaspilitu vena omahando elikalaila, novituwa ngo via Huku, nepondolo liokuliholovonena. Vaonganekwa nawa mononkhalelo mbelikalaila, kuna Mingeli Arkandyu (enyina olio o lia Jesus keulu). (Daniel 10:13; Judas 9) Jesus “omutete kovipuka aviho viatungwa” oe “Ondaka” ine omutumwa-ndaka wa Huku, waundapesua na Jeova pokulinga ovipuka aviho ovikuavo.—Colossenses 1:15-17; João 1:1-3.

3 Mombuelo ya Arkandyu muna ono Selafim mbupopia ousukuki wa Jeova nokukuatesako ovanthu vatualeko nousukuki mopamphepo. Tupu, kuna ono kerubin mbuamena ouhamba wae. (Gênesis 3:24; Isaías 6:1-3,6,7) Onoandyu ononkhuavo mbuna ovilinga ovinyingi vielikalaila mehando lia Huku.—Hebreus 12:22, 23.

4. Oñgeni onoandyu mbakalele etyi oohi yatungwa? Okuundapesa nawa epondolo liokuholovona ñgeno tyakalesa ñgeni ovanthu?

4 Onoandyu ambuho mbahambukilwe unene etyi ‘oohi yatungwa.’ Nokupopia nehambu otyilinga otyiwa mbapewa tyokuyandyanesa ohi aikala eumbo liovanthu. (Jó 38:4, 7) Ovanthu vatungwa “ovatutu vali tyipona onoandyu,” mahi Jeova wevetunga “otyifuika” Tyae, nounongo wokulekesa ovituwa viakolela ngo via Huku. (Hebreus 2:7; Gênesis 1:26) Inkha Andau na Eva vaundapesile nawa epondolo liavo liokuholovona, ñgeno vakala apeho nomuenyo novana vavo, momphangu yombembwa kumue nombunga yovanthu ovanongo mouhamba wa Jeova.

5, 6. Oundyale patyi wapindukile keulu? Iya Huku alingi ñgeni?

5 Tyotyili onoandyu mbekolelo mbakala unene tyanumana etyi mbamona ovanthu vekahi nokutyitukilapo Huku. Oandyu imue kayatuaileko nehambu liokuhivilika Jeova, aihande okufendwa. Oandyu oyo yelilinga Satanasi (tyihangununa okuti “Ondyale”.) Mokuapatana ouviuki woutumini wa Jeova nepeleyo enene yaetako outumini utyitukilapo Jeova. Netutu lio tete, Satanasi wahindila ovalinepi wotete velihonyeke kumue nae okutyitukilapo Omupakeko wae woluembia.—Gênesis 3:4, 5; João 8:44.

6 Jeova liwa-liwa akoyesa Satanasi etyi apopia onondaka mbeulo lio tete lio Mbimbiliya liati: “Mandyipake oundyale pokati kove nomukai, no pokati kombuto yove nombuto yomukai. Oe mekumiangula omutwe, iya ove momunumata kotyikomeko.” (Gênesis 3:15) Oundyale utualako pokati ka Satanasi “nomukai” wa Huku. Jeova utala eongano lio noandyu mbekolelo keulu ngatyina omukai wae iya oe Omulume walio. Eulo olio liaava ekevelelo liapama, namphila “otyipuka tyaholekwa tya Huku” tyanoñgonokwa vala katutu-katutu. Huku wapanga umue meongano liae keulu ahanyauneko onondingavivi ambuho, nokueta kwe “ovipuka keulu novipuka kombanda yoohi” viongiyue.—Efésios 1:8-10.

7. Oñgeni onoandyu mbumue kononthiki mba Noe mbalingile? Iya Jeova embulingi ñgeni?

7 Kononthiki mba Noe, onoandyu mbumue “mbayekelepo onomphangu mbambo” keulu ambulipilulula omalutu opahitu ambulipake momahando elungavi pano pohi. (Judas 6; Gênesis 6:1-4) Jeova wapaka onoandyu ombo onondingavivi menthiki enene, ngotyo mbeliwaneka kumue na Satanasi ambukala “onoandyu onombi” nokutyitukilapo ovaumbili va Jeova. —Efésios 6:11-13; 2 Pedro 2:4.

Oñgeni Onaondyu Mbutukuatesako?

8, 9. Oñgeni Jeova aundapesa onoandyu pala okukuatesako ovanthu?

8 Abraiau na Jako na Moisesi na Jusue na Isaia na Daniele na Jesus na Petulu na João na Paulu, ovanthu vamue puvana vakuatesilueko no noandyu. Onoandyu mbekolelo mbupopia omakoyeso a Huku nomilao no nondonga mbae okukutikinyamo Ovitumino viapelwe Moisesi. (2 Reis 19:35; Daniel 10:5, 11, 14; Atos 7:53; Revelação 1:1) Ngotyo, onthue hono tuna Ondaka ya Huku yelifuilapo iya katyesukisile vali onoandyu mbutualeko nokutupopila ondaka ya Huku. (2 Timóteo 3:16, 17) Tyahamoneka komaiho ovanthu, onoandyu mbuundapa nombili okufuisapo ehando lia Huku nokuvatela ovaumbili vae.

9 Ombimbiliya itukuatesako okuti: “Oandyu ya Jeova ilala onthanda okuliseta na vana vena onthilo na Huku, opo iveamene.” (Salmo 34:7; 91:11) Mokonda Satanasi upopia okuti ovanthu kamavakoleleya, Jeova uyeka Satanasi etuetele ovitateka. (Lucas 21:16-19) Mahi, Huku utyii okuti kese vitateka tumona omokonda yekolelo lietu. (Tanga 1 Coríntios 10:13.) Onoandyu apeho mbukahi tyalunguka pala okutuamena monkhalelo yelikuata nehando lia Huku. Onoandyu mbayovolele Sadrake na Mesake na Abedeneku na Daniele, mahi kambatyilikile onondyale mbuipae Estevau na Tiaku. (Daniel 3:17, 18, 28; 6:22; Atos 7:59, 60; 12:1-3, 7, 11) Mokonda, ononkhalelo novitateka viavo ankho vielikalela. Tupu ovakuatate vetu ko Alemanya etyi ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi vamue vaipaelwe, mahi ovanyingi Jeova wevevatelele avahupu.

10. Ombatelo patyi onoandyu mbupondola okutuavela?

10 Ovihonekwa kavilongesa okuti kese munthu kombanda yoohi una oandyu imuyunga. Onthue tulikuambela nonthumbi yokuti “kese etyi tuita inkha tyelikuata nehando liae, [Huku] metutehelela.” (1 João 5:14) Otyili, Jeova upondola okutuma onoandyu mbae opo mbutukuateseko, mahi utuvatela mononkhalelo ononyingi mbelikalela. Ovakuatate Ovakristau vapondola okutumwa opo vetukuateseko nokutupameka. Huku upondola okutuavela ounongo nononkhono opo tutyivile okulikuatesila “nekete tuna mohitu” litumonesa ononkhumbi ngatyina tuvetwa “noandyu ya Satanasi.”—2 Coríntios 12:7-10; 1 Tessalonicenses 5:14.

Hetekela Jesus

11. Oñgeni onoandyu mbaundapeswa pala okuvatela Jesus? Ekolelo liae mu Huku lialekesa tyi?

11 Tala oñgeni Jeova aundapesile onoandyu konthele ya Jesus. Mbapopile okutyitwa kuae netutilo liae nokumukuatesako etyi aipawa. Onoandyu ankho mbupondola okutyilika opo ahakuatwa nokuipwa. Anthi, watuminue oandyu opo imupameke. (Mateus 28:5, 6; Lucas 2:8-11; 22:43) Tyelikuata nehando lia Jeova, Jesus waipawa ngotyilikutila, iya aave ekumbululo liokuti omunthu wehena nkhali upondola okutualako nekolelo namphila alolwa. Moluotyo, Jeova watutilisa Jesus nomuenyo wahankhi vali, nokumuavela “outumini auho” nokutuma onoandyu mbutavele kwe. (Mateus 28:18; Atos 2:32; 1 Pedro 3:22) Ngotyo, Jesus wakala omunthu wavilapo “mombuto” “yomukai” wa Huku.—Gênesis 3:15; Gálatas 3:16.

12. Omonkhalelo patyi tupondola okuhetekela ongeleka ya Jesus yapola pokati?

12 Jesus ankho utyii okuti tyapenga okulola Jeova inkha ulinga ovipuka vihaviukile, akevela aamenwe no noandyu. (Tanga Mateus 4:5-7.) Tuna okuhetekela Jesus okukala “nonondunge,” okuhelipake moviponga tyina tukahi nokumoneswa ononkhumbi.—Tito 2:12.

Oityi Tulilongesila ko Noandyu Mbekolelo

13. Oityi tupondola okulilongesila ko noandyu ovaviuki mbapopiwa mu 2 Pedro 2:9-11?

13 Mokuviyula vana ankho “vapopia omapita” ovalembulwa va Jeova, apostolu Petulu wapopia ongeleka ongwa yo noandyu ovaviuki. Namphila mbuna unene epondolo, nomutima weliola mbulityilika okulinga ekoyeso evi “konthele ya Jeova.” (Tanga 2 Pedro 2:9-11.) Nonthue, tulityilikei okukoyesa vana vapewa otyilinga tyokuhongolela ewaneno. Tuyekelei ovipuka valinga pomaoko a Jeova, Omukoyesi Wavilapo.—Romanos 12:18, 19; Hebreus 13:17.

14. Oityi tupondola okulilongesila ko noandyu konthele yokuliola omutima?

14 Onoandyu mba Jeova mbutuavela ongeleka ongwa yokulinga ovilinga nomutima weliola. Onoandyu kambutavela okupopia omanyina ambo kovanthu. (Gênesis 32:29; Juízes 13:17, 18) Namphila kuna ovityita novityita vio noandyu keulu, mahi Ombimbiliya ipopia vala omanyina a Mingeli na Gabrieli. Otyo tyituyakulila opo tuhaavele onoandyu ehiviliko liahaviukile. (Lucas 1:26; Revelação 12:7) Etyi apostolu João ahandele okufenda oandyu, yemuviyula aiti: “Eloo! Wahalinge ngotyo! Ame ndyipika vala ngove, novakuatate vove.” (Revelação 22:8, 9) Efendelo lietu, nomalikuambelo etu ena yokuviukiswa vala ku Huku.—Tanga Mateus 4:8-10.

15. Oñgeni onoandyu mbaava ongeleka ongwa yokupwa elundo?

15 Onoandyu tupu mbuava ongeleka ongwa yokupwa elundo. Namphila mbesuka nokunoñgonoka ovipuka viaholekwa via Huku, mahi kambuovola okunoñgonoka atyiho. Ombimbiliya yati: “Ovipuka ovio onoandyu mbesuka nokuvitalela popepi.” (1 Pedro 1:12) Ngotyo, oityi mbulinga? Noumphwa-lundo mbukevela omuvo Huku “nenoñgonoko lielikalaila” “metyinongonokesa pokati kewaneno.”—Efésios 3:10, 11.

16. Oñgeni ovituwa vietu vikalesa onoandyu?

16 Ovakristau tyina valolwa vakala ‘otyitalukiso komaiho onoandyu.’ (1 Coríntios 4:9) Nolupandu olunene onoandyu mbutala ovituwa vietu viekolelo, nokuhambukwa tyina umue walinga onkhali elivela. (Lucas 15:10) Ovituwa viapandwa na Huku vio vakai Ovakristau vietwe no noandyu. Ombimbiliya ilekesa okuti “omukai una okukala nenyingilikilo komutwe wae mokonda yonoandyu.” (1 Coríntios 11:3, 10) Tyotyili, onoandyu mbuhambukwa unene tyina ovakai Ovakristau novaumbili aveho va Huku kombanda yoohi, vetavela ovilinga via Huku nefendelo liae. Okutavela oko ehinangeleso ewa pala ovana va Huku keulu.

Onoandyu Mbuvatela Unene Ovilinga Viokuivisa

17, 18. Omokonda yatyi tupondola okupopila okuti onoandyu mbuvatela ovilinga viokuivisa?

17 Onoandyu mbakutikinyua movipuka vimue vikahi nokumoneka mokueenda “kuonthiki ya Tatekulu.” Otyo tyakutikinya okuviala kouhamba mo 1914, netyi “Mingeli no noandyu mbae” vataata Satanasi keulu novilulu viae. (Revelação 1:10; 11:15; 12:5-9) Apostolu João wamuene “oandyu ikahi nokunthanana pokati keulu, ankho ina onondaka onongwa mba apeho pala okuivisa, nomaiviso omawa pala vana vakala kombanda yoohi.” Oandyu yapopia okuti: “Tilei Huku amumuavela enkhimano, mokonda oola yae yekoyeso yehikapo, iya ngotyo fendei una walinga eulu, noohi, nelunga no nondyivi-ndyivi mbomaande” (Revelação 14:6, 7) Ovaumbili va Jeova vapamekwa nombatelo yonoandyu tyina vaivisa onondaka onongwa Mbouhamba namphila vamoneswa ovitateka Neliapu.—Revelação 12:13, 17.

18 Hono, onoandyu kambututuala kovanthu vomutima waviuka pala tukapopie navo ngetyi oandyu yapopile na Filipe aimuhongolela ko mu Etiopia. (Atos 8:26-29) Mahi, mononthiki mbetu onongeleka ononyingi mbulekesa okuti onoandyu namphila mbahamoneka kovanthu, mahi mbuvatela ovilinga vietu Viouhamba wa Huku nokutuhongolela “kuvana vesuka nomuenyo wa apeho.” a (Atos 13:48) Tyakolela unene okuenda apeho movilinga vietu viokuivisa okupopila aveho vahanda “okufenda Tate nospilitu notyili”!—João 4:23, 24.

19, 20. Otyilinga patyi onoandyu mbuna movipuka vikahi nokumoneka “konthyulilo youye uno”?

19 Okupopia kononthiki mbetu Jesus wati “konthyulilo youye uno” onoandyu “mambukapunga onondingavivi pokati kovaviuki.” (Mateus 13:37-43, 49) Onoandyu mbuna otyilinga otyinene tyokuongiya nokupaka otyilimbo ovalembulwa. (Tanga Mateus 24:31; Revelação 7:1-3) Tupu, Jesus malandulwa no noandyu tyina “ayapula onongi no vikombo.”—Mateus 25:31-33, 46.

20 “Pokuhololoka kua Tatekulu Jesus keulu, kumue no noandyu mbae mbononkhono ononene” aveho “vana vehei Huku, na vana vehetavela onondaka onongwa konthele ya Tatekulu yetu Jesus,” mavakahanyaunuako. (2 Tessalonicenses 1:6-10) Etyi João amona ovipuka vimue memonekelo, wapopia konthele ya Jesus ukahi nokuya novita vio noandyu mbavelama kononkhambe onongonga pala okulinga ovilwa viouviuki.— Revelação 19:11-14.

21. Oityi oandyu ina osapi nokaleya okanene pomaoko maikalinga Satanasi novilulu?

21 João tupu “wamuene oandyu ilauka keulu nosapi yomo abisimu nelienge enene peke.” Oandyu oyo o Mingeli arkandyu, makuate Eliapu elikutu elinyumbu mokaleya kumue novilulu viae. Ovo mavapoluamo okamuwo kehehi, konthulilo Youtumini wa Kristu Womanima Ovityita Ekwi tyina ovanthu aveho vehena vali ononkhali avakalolwa okuhulililako. Konyima yotyo, Satanasi nonondingavivi ambuho ambuhanyaunuako. (Revelação 20:1-3, 7-10; 1 João 3:8) Aveho onondyale mba Huku mavakakombuako.

22. Oñgeni onoandyu mbakutikinyua muetyi matyiya apa katutu? Oñgeni tyitukalesa tyina tusoka kotyilinga tyo noandyu?

22 Eyovo limue enene okupolwa mouye uno wovivi wa Satanasi. Onoandyu mambukakala notyilinga otyinene mehanyauno olio malikaamena ouhamba wa Jeova nokufwisapo ehando aliho lia Huku pala ohi novanthu. Onoandyu mbekolelo tyotyili “mbukuatesako ovanthu, nokuvatela vana mavakapiñgana eyovo.” Ngotyo tupandula unene ku Jeova Huku mokuundapesa ononndyu opo mbutuvatele okulinga ehando liae atukamona omuenyo wahapu.

[Onondaka Poutoi]

a Tala momukanda Testemunhas de Jeová — Proclamadores do Reino de Deus, pomafo 549-551.

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Oñgeni onoandyu keulu mbaonganekua?

• Oityi onoandyu mbumue mbalingele kononthiki mba Noe?

• Oñgeni Huku aundapesa onoandyu opo mbutukuateseko?

• Ovilinga patyi onondyu onongwa mbukahi nokulinga hono?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 22]

Ononadyu mbuhambukilwa okulinga ehando lia Huku

[Olutalatu pefo 24]

Ngetyi tyapitile na Daniele, onondyu mbuvatela ovanthu monkhalelo yelikuata nehando lia Huku

[Olutalatu pefo 25]

Tyitulunda okunoñgonoka okuti onoandyu mbutuvatela movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku!

[Lualandwa]

Globe: NASA photo