Skip to content

Skip to table of contents

Kau ʻĀngeló—“Ko e Kau Laumalie Ngaue ʻa Kinautolu”

Kau ʻĀngeló—“Ko e Kau Laumalie Ngaue ʻa Kinautolu”

Kau ʻĀngeló—“Ko e Kau Laumalie Ngaue ʻa Kinautolu”

“ʻIkai ko e kau laumalie ngaue ʻa kinautolu fuape, ʻoku kouna atu ke fai ha lakanga, koeʻuhi ko kinautolu te nau hokosi ʻa e fakamoʻui?”—HEP. 1:14.

1. Ko e hā e fakafiemālie ʻoku lava ke tau maʻu mei he Mātiu 18:10 mo e Hepelu 1:14?

 NAʻE fakatokanga ʻa Sīsū Kalaisi ki ha niʻihi pē te nau fakatūkiaʻi nai ʻa hono kau muimuí: “Vakai ke oua naa mou manukiʻi ha toko taha iate kinautolu ni oku jii; he oku ou tala atu kiate kimoutolu, Oku mamata mau ai be i he lagi ha nau agelo ki he fofoga o eku Tamai aia oku i he lagi.” (Mt. 18:10PM) ʻI he lave ki he kau ʻāngelo māʻoniʻoní, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻIkai ko e kau laumalie ngaue ʻa kinautolu fuape, ʻoku kouna atu ke fai ha lakanga, koeʻuhi ko kinautolu te nau hokosi ʻa e fakamoʻui?” (Hep. 1:14) Ko e ngaahi lea ko iá ko ha fakapapau fakafiemālie ia ki hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻamoʻui fakahēvani ko ení ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kau ʻāngeló? ʻOku anga-fēfē ʻenau tokoniʻi kitautolú? Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá?

2, 3. Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie fakahēvaní?

2 ʻOku laui miliona ʻa e kau ʻāngelo faitōnunga ʻi hēvaní. Ko kinautolu kotoa ʻoku nau ‘malohi, bea oku nau fai ene gaahi fekaú.’ (Sāme 103:20PM; lau ʻa e Fakahā 5:11.) Ko e ngaahi foha laumālie ko eni ʻo e ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau, ʻulungāanga fakaʻotua mo e tauʻatāina ke fili. ʻOku fokotuʻutuʻu maau lelei ʻaupito kinautolu pea ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá, ko e ʻāngelo-pulé ko Maikeli (ko e hingoa ia ʻo Sīsū ʻi hēvaní). (Tan. 10:13; Siu. 9) Ko e ‘ʻUluaki naʻe fakatupú’ ʻa “Folofola,” pe Tangata-Lea ʻa e ʻOtuá pea naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ʻi hono ngaohi ʻa e meʻa kehe kotoa pē.—Kol. 1:15-17; Sione 1:1-3.

3 ʻOku ʻi he malumalu ʻo e ʻāngelo-pulé ʻa e kau selāfimi, ʻa ia ʻoku nau talaki ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová pea tokoniʻi ʻa hono kakaí ke nau kei maʻa fakalaumālie ai pē. ʻOku toe ʻi ai foki mo e kau selupimi, ʻa ia ʻoku nau ngāue ko e kau pouaki ʻa hono tuʻunga-haú. (Sen. 3:24; Ai. 6:1-3, 6, 7) ʻOku maʻu ʻe he kau ʻāngelo kehe, pe kau talafekau, ʻa e ngaahi fatongia kehekehe ʻi hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.—Hep. 12:22, 23.

4. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau ʻāngeló ki hono tanupou ʻo māmaní, pea ko e hā naʻe lava ke ʻuhinga ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hono ngāueʻi totonu ʻa e tauʻatāina ke filí?

4 Naʻe fiefia ʻa e kau ʻāngeló kotoa ʻi hono “tanupou ʻa mamani” pea naʻa nau kau fiefia ʻi heʻenau ngāue naʻe vaheʻi ange ʻi he hoko ʻa e siueli laulōtaha ko eni ʻi he vavaá ko e ʻapi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Siope 38:4, 7) Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e tangatá “ke maʻulalo siʻi pe ʻi he kau angelo” ka ʻi hono “imisi,” ʻo ʻai ai ke malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo tapua atu ʻa e ngaahi ʻulungāanga māʻolunga ʻo e Tokotaha-Fakatupú. (Hep. 2:7; Sen. 1:26) ʻI hono ngāueʻaki totonu ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí, naʻe mei lava ke maʻu ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi mo hona hakó ʻa e moʻui ʻi ha ʻapi palataisi ko e konga ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻo e fāmili fakaeʻuniveesi ʻo Sihová.

5, 6. Ko e hā ʻa e angatuʻu naʻe hoko ʻi hēvaní, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e ʻOtuá?

5 Ko e moʻoni ʻoku pau pē naʻe ʻohovale lahi ʻa e kau ʻāngeló ʻi heʻenau siotonu ʻi he kamata ʻa e angatuʻu ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá. Ko e toko taha ʻi honau haʻohaʻongá naʻe ʻikai kei fiemālie ia ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová, ka naʻá ne holi ke fai ange kiate ia ʻa e lotú. Naʻá ne ʻai ia tonu ko e Sētane (ko hono ʻuhingá ko e “Tokotaha-Talitekeʻi”) ʻaki ʻene poleʻi ʻa e totonu ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea ʻi he feinga ke fokotuʻu ha tuʻunga-pule ke feʻauhi mo ia. ʻI he ʻuluaki loi naʻe lēkōtí, naʻe fakaʻaiʻai kākā ai ʻe Sētane ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ke na kau fakataha mo ia ʻi he angatuʻu ki hona Tokotaha-Fakatupu ʻofá.—Sen. 3:4, 5; Sione 8:44.

6 Naʻe fakahoko vave ʻe Sihova ʻa e fakamaau kia Sētane ʻaki ʻene fakahaaʻi ʻi he ʻuluaki kikite ʻi he Tohi Tapú: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Sen. 3:15) ʻE hokohoko atu ʻa e fetāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Sētane mo e “fefine” ʻa e ʻOtuá. ʻIo, naʻe vakai ʻa Sihova ki he kautaha fakahēvani ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie faitōnungá ko hano uaifi ʻofeina naʻe vāofi mo ia ko e Husepānití. Naʻe ʻomai ʻe he kikite ko ení ha makatuʻunga papau ki he ʻamanaki, neongo ko e ngaahi fakaikiikí ʻoku kei hoko ai pē ko ha “fakalilolilo toputapu” ʻe toki fakaeʻa māmālie. Naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ko e taha ʻi loto ʻi he konga fakahēvani ʻo ʻene kautahá te ne laiki ʻa e kau angatuʻu kotoa pē pea fakafou ʻiate ia ʻe fakatahaʻi ai ʻa e “ngaahi meʻa ʻi hēvani mo e ngaahi meʻa ʻi māmani.”—Ef. 1:8-10NW.

7. Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻāngelo ʻe niʻihi ʻi he ʻaho ʻo Noá, pea ko e hā ʻa e nunuʻa naʻe hoko kia kinautolú?

7 ʻI he ʻaho ʻo Noá, naʻe tukuange ai ʻe ha kau ʻāngelo ʻa honau “nofoʻanga totonu” ʻo nau liliu sino fakakakano koeʻuhi ke nau tuli siokita ki he ngaahi mālie ʻi he māmaní. (Siu. 6; Sen. 6:1-4) Naʻe lī ʻe Sihova ʻa e kau angatuʻu ko iá ki he fakapoʻulituʻu, pea naʻa nau kau fakataha ai mo Sētane ʻi he hoko ko e “ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi” mo e ngaahi fili fakatuʻutāmaki ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá.—Ef. 6:11-13; 2 Pita 2:4.

Anga-Fēfē Hono Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Kau ʻĀngeló?

8, 9. Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ke nau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?

8 Ko ʻĒpalahame, Sēkope, Mōsese, Siosiua, ʻAisea, Taniela, Sīsū, Pita, Sione mo Paulá ʻoku nau kau ʻi he faʻahinga naʻe tauhi ki ai ʻa e kau ʻāngeló. Ko e kau ʻāngelo māʻoniʻoní naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá pea ʻomai ʻa e ngaahi kikite mo e fakahinohino, ʻo kau ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé. (2 Tuʻi 19:35; Tan. 10:5, 11, 14; Ng. 7:53; Fkh. 1:1) Koeʻuhi ʻoku tau maʻu he taimí ni ʻa e Folofola kakato ʻa e ʻOtuá, heʻikai leva fiemaʻu ai ke fakahaaʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngaahi pōpoaki fakaʻotuá. (2 Tim. 3:16, 17) Kae kehe, ʻi he nofoʻanga laumālié, ʻoku femoʻuekina ʻaupito ai ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo poupouʻi ʻa ʻene kau sevānití.

9 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻapitanga ʻa e angelo ʻa Sihova takatakai ki heʻene kau ʻapasia, ke fai honau fakahaofia.” (Sāme 34:7; 91:11) Koeʻuhi ko e ʻīsiu ʻo e tauhi anga-tonú, ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne ʻomai ʻa e ʻahiʻahi kehekehe kia kitautolu. (Luke 21:16-19) Kae kehe, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taimi kuo tau kātekina ai ha ʻahiʻahi ʻoku fekauʻaki mo ʻetau anga-tonú. (Lau ʻa e 1 Kolinito 10:13.) ʻOku tokanga ai pē ʻa e kau ʻāngeló ke kau mai ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻa nau fakahaofi ʻa Setaleki, Mēsake, ʻApitenikō, Taniela mo Pita ka naʻe ʻikai te nau taʻofi ʻa e mate ʻa Sitīveni mo Sēmisi ʻi he nima ʻo e filí. (Tan. 3:17, 18, 28; 6:22; Ng. 7:59, 60; 12:1-3, 7, 11) Ko e ngaahi tuʻungá mo e ʻīsiú naʻe kehekehe. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e niʻihi ʻo hotau fanga tokoua ʻi he ngaahi kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí naʻe fakapoongi kinautolu, lolotonga ia naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e tokolahi taha ʻo kinautolú ke nau hao moʻui.

10. Tānaki atu ki he tokoni fakaeʻāngeló, ko e hā nai ʻa e tokoni te tau maʻú?

10 ʻOku ʻikai akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku maʻu ʻe he tokotaha taki taha ʻi he māmaní ha ʻāngelo leʻo. ʻOku tau lotu mo falala pau “ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo [ʻo e ʻOtuá] ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) Ko e moʻoni, ʻoku lava ke fekauʻi mai ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne tokoniʻi kitautolu, ka ʻe lava ke hoko mai ʻa e tokoní ʻi he founga kehe. ʻE ueʻi nai ʻa e kaungā Kalisitiané ke nau ʻomai ʻa e tokoni mo e fakafiemālie. ʻE ʻomai nai ʻe he ʻOtuá ʻa e poto mo e mālohi ʻi loto ʻoku fiemaʻu ke fekukiʻaki mo ha “tolounua i he kakano” ʻa ia ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi kitautolu ʻo hangē kuo taaʻi kitautolu ʻe ha ʻāngelo “a Setani.”—2 Kol. 12:7-10PM; 1 Tes. 5:14.

Faʻifaʻitaki kia Sīsū

11. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻo e kau ʻāngeló ke nau tokoniʻi ʻa Sīsuú, pea ko e hā naʻá ne lavaʻi ʻi heʻene faitōnunga ai pē ki he ʻOtuá?

11 Fakakaukau atu ki he anga hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ʻi he tuʻunga ʻo Sīsuú. Naʻa nau fanongonongo ʻa hono ʻaloʻí mo ʻene toetuʻú pea naʻa nau tauhi kiate ia ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani aí. Naʻe mei lava pē ke taʻofi ʻe he kau ʻāngeló ʻa hono puke iá mo ʻene pekia fakamamahí. Neongo ia, ʻi hono kehé, naʻe fekau mai ha ʻāngelo ke ne fakaivimālohiʻi ia. (Mt. 28:5, 6; Luke 2:8-11; 22:43) Fakatatau ki he taumuʻa ʻa Sihová, naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi ha pekia fakaefeilaulau pea fakamoʻoniʻi ʻe lava ke tauhi maʻu ʻe he tangata haohaoá ʻa e anga-tonu ki he ʻOtuá neongo hono ʻahiʻahiʻi kakahá. Ko ia naʻe fokotuʻu hake ai ʻe Sihova ʻa Sīsū ki he moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvaní, ʻo ʻoange kiate ia ʻa e “pule kotoa pe” pea ʻai ʻa e kau ʻāngeló ke nau fakamoʻulaloa kiate ia. (Mt. 28:18; Ng. 2:32; 1 Pita 3:22) Ko ia naʻe fakamoʻoniʻi ai ko Sīsū ʻa e konga tefito ʻo e “hako” ʻo e “fefine” ʻa e ʻOtuá.—Sen. 3:15; Kal. 3:16.

12. ʻI he founga fē ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga mafamafatatau ʻa Sīsuú?

12 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe ʻikai totonu ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ʻaki ha ʻamanekina ke fakahaofi ia ʻe he kau ʻāngeló kapau naʻá ne kau ʻi ha tōʻonga taʻefakapotopoto. (Lau ʻa e Mātiu 4:5-7.) Ko ia tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻaki ʻa e moʻui ʻatamai “fakabotoboto,” ʻo ʻoua ʻe taʻefakapotopoto, kae fehangahangai loto-maʻu mo e fakatangá.—Tai. 2:12PM.

Meʻa ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Kau ʻĀngelo Faitōnungá

13. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻāngelo māʻoniʻoni ʻoku lave ki ai ʻi he 2 Pita 2:9-11?

13 ʻI hono valokiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku “lauikovi” ki he kau sevāniti pani ʻa Sihová, ʻoku tuhu ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e kau ʻāngelo māʻoniʻoní. Neongo ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi lahi, ʻoku fakaʻehiʻehi anga-fakatōkilalo ʻa e kau ʻāngeló mei hano fai ha ngaahi tukuakiʻi fakaefakamaau ʻi heʻenau fakaʻapaʻapa ki he “Eiki” pe Sihova. (Lau ʻa e 2 Pita 2:9-11, “PM.”) ʻAi ke tau hanganaki ʻatā foki mei he fakamaau taʻetotonú, ʻo fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga kuo tuku ke nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá, pea tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová, ʻa e Fakamaau Aoniú.—Loma 12:18, 19; Hep. 13:17.

14. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngāue fakatōkilaló ʻoku ʻomai ʻe he kau ʻāngeló?

14 ʻOku ʻomai ʻe he kau ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e ngāue fakatōkilaló. Naʻe ʻikai tala ʻe he kau ʻāngelo ʻe niʻihi honau hingoá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sen. 32:29; Fkm. 13:17, 18) Neongo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻe laui miliona ʻi hēvani, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e hingoa pē ko e Maikeli mo e Kepaleli. ʻE hoko nai eni ko ha maluʻi ke ʻoua naʻa tau fai ha fakaʻapaʻapa taʻetotonu ki he kau ʻāngeló. (Luke 1:26; Fkh. 12:7) ʻI he fakatōmapeʻe ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke lotu ki ha ʻāngeló, naʻe naʻinaʻi kiate ia: “ʻE, ʻoua: ʻoku ou kaungā-tamaioʻeiki mo koe, pea moho ngaahi tokoua.” (Fkh. 22:8, 9) Ko ʻetau founga lotú, ʻo kau ai ʻetau ngaahi lea ʻi he lotú, ʻoku totonu ke fai pē ia ki he ʻOtuá.—Lau ʻa e Mātiu 4:8-10.

15. ʻOku anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe he kau ʻāngeló ha faʻifaʻitakiʻanga kia kitautolu ʻi he kātakí?

15 ʻOku toe fokotuʻu ʻe he kau ʻāngeló ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he kātakí. Neongo ʻoku nau mahuʻingaʻia lahi ʻi hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakalilolilo toputapu ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi kotoa ia. “ʻOku holi ʻa e kau angelo ke fakasio hifo ki ai,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (1 Pita 1:12) Ko ia, ko e hā e meʻa ʻoku nau faí? ʻOku nau tatali anga-kātaki kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi totonu ʻa e ʻOtuá ke ʻai ke ‘eʻa ʻi he siasí’ pe fakatahaʻangá ʻa hono “poto faifio.”—Ef. 3:10, 11.

16. ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa hotau ʻulungāangá ki he kau ʻāngeló?

16 Ko e kau Kalisitiane ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí ‘ko e meʻa kinautolu ke mātāʻi ʻe he kau angeló.’ (1 Kol. 4:9) ʻOku siofi ʻi he fiemālie lahi ʻe he kau ʻāngeló ʻa ʻetau ngaahi ngāue faitōnungá pea aʻu ʻo nau fiefia ʻi he fakatomala ʻa ha tokotaha angahala. (Luke 15:10) Ko e ʻulungāanga fakaʻotua ʻo e kakai fefine Kalisitiané ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau ʻāngeló. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú “ʻoku totonu ke ʻai ʻe he fefine ki hono ʻulu ʻa e fakaʻilonga puleʻia, telia ʻa e kau angelo.” (1 Kol. 11:3, 10) ʻIo, ʻoku fiefia ʻa e kau ʻāngeló ke sio ʻoku talangofua ʻa e kakai fefine Kalisitiané mo e kau sevāniti kehe kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ki he fekau mo e tuʻunga-ʻulu fakateokalatí. Ko e talangofua peheé ko ha fakamanatu feʻungamālie ia ki he ngaahi foha fakahēvani ko eni ʻo e ʻOtuá.

Poupouʻi Longomoʻui ʻe he Kau ʻĀngeló ʻa e Ngāue Fakamalangá

17, 18. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku poupouʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa ʻetau malangá?

17 ʻOku kau ʻa e kau ʻāngeló ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe niʻihi ʻoku hoko ʻi he “ʻaho ʻo e ʻEiki.” ʻOku kau heni ʻa e fanauʻi ʻo e Puleʻangá ʻi he 1914 mo hono lī hifo ʻo Sētane mo ʻene kau tēmenioó mei hēvani ʻe “Maikeli mo ʻene kau ʻangelo.” (Fkh. 1:10; 11:15; 12:5-9) Naʻe mamata ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha “angelo ʻe taha, ʻoku ne puna ʻi he loto langi, pea ʻoku ne ʻalu mo ia ʻa e Kosipeli taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua.” Naʻe fanongonongo ʻe he ʻāngeló: “Mou manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia; he kuo hokosia ʻa e taimi oʻene fakamāu: pea mou hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua mo e tahi mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaitafe.” (Fkh. 14:6, 7) Ko ia ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e poupou fakaeʻāngeló ʻi heʻenau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga kuo fokotuʻú neongo ʻa e fakafepaki kakaha ʻa e Tēvoló.—Fkh. 12:13, 17.

18 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke tataki kitautolu ʻe he kau ʻāngeló ki he faʻahinga loto-totonú ʻaki ʻenau lea mai kia kitautolu ʻo hangē ko e lea ʻa ha ʻāngelo kia Filipe pea tataki ia ki he ʻiunoke ʻItiopeá. (Ng. 8:26-29) Kae kehe, ko e ngaahi hokosia lahi ʻi onopōní ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku poupouʻi ʻe he kau ʻāngeló neongo ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai ʻa ʻetau ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá pea tataki kitautolu ki he faʻahinga ʻoku nau “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.” * (Ng. 13:48NW) He mahuʻinga moʻoni ia ke kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú koeʻuhi ke tau faingamālie ai ke fai ʻetau tafaʻakí ʻi hono kumi ʻa e faʻahinga ʻoku nau holi ke “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai”!—Sione 4:23, 24.

19, 20. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻoku kau ki ai ʻa e kau ʻāngeló ʻi he meʻa ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e “fakaʻosi ʻo ha kuonga”?

19 ʻI he tuhu mai ki hotau ʻahó, naʻe pehē ai ʻe Sīsū “ko e fakaʻosi ʻo ha kuonga,” ʻe hanga ai ʻe he kau ʻāngeló ʻo “vaheʻi mai ʻa e kakai kovi mei he lotolotonga ʻo e failelei.” (Mt. 13:37-43, 49) ʻOku kau ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono tānaki mo silaʻi fakaʻosi ʻa e kau paní. (Lau ʻa e Mātiu 24:31; Fkh. 7:1-3) ʻIkai ngata aí, ʻe fakafeʻao ʻa Sīsū ʻe he kau ʻāngeló ʻi he taimi te ne ‘vaheʻi ai ʻa e fanga sipí mei he fanga kosí.’—Mt. 25:31-33, 46.

20 “Oka fakaha mai ae Eiki ko Jisu mei he lagi mo ene kau agelo malohi” ko e faʻahinga kotoa “oku ikai te nau ilo ae Otua, bea oku ikai talagofua ki he ogoogolelei o ho tau Eiki ko Jisu” ʻe fakaʻauha kinautolu. (2 Tes. 1:6-10PM) ʻI he taimi naʻe mamata ai ʻa Sione ki he meʻa tatau ko iá ʻi he vīsoné, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa Sīsū mo e kau tau fakalangi ʻo e kau ʻāngeló ʻoku nau heka ʻi ha fanga hoosi hinehina koeʻuhi ke fakahoko ʻa e tau ʻi he māʻoniʻoní.—Fkh. 19:11-14.

21. Ko e hā ʻa e ngāue ʻe fai ʻe he ʻāngelo “ʻoku ʻiate ia ʻa e kī ʻo e Luo Taʻehanotakele, pea ʻoku ne toʻo ha fuʻu seini” kia Sētane mo ʻene kau tēmenioó?

21 Naʻe toe mamata ʻa Sione ki ha “angelo ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻoku ʻiate ia ʻa e kī ʻo e Luo Taʻehanotakele, pea ʻoku ne toʻo ha fuʻu seini.” ʻOku ʻikai ko ha toe taha kehe eni ka ko Maikeli ko e ʻāngelo-pulé, ʻa ia te ne haʻi ʻa e Tēvoló pea lī moʻoni ia—fakataha mo ʻene kau tēmenioó—ki he luó. ʻE tukuange nounou mai kinautolu ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí ʻa ia ʻe hokosia ai ʻe he faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá ha ʻahiʻahi fakaʻosi. Hili iá, ko Sētane mo e kau angatuʻu kehé kotoa te nau tofanga ʻi he fakaʻauha. (Fkh. 20:1-3, 7-10; 1 Sione 3:8) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku angatuʻu ki he ʻOtuá ʻe toʻo ʻosi kinautolu.

22. ʻOku anga-fēfē ʻa e kau ʻa e kau ʻāngeló ʻi he meʻa ʻoku ʻi muʻa mai peé, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo honau ngafá?

22 ʻOku ʻi muʻa mai pē ʻa e fakahaofi maʻongoʻonga mei he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa fulikivanu ʻa Sētané. ʻE maʻu ʻe he kau ʻāngeló ha ngafa pau ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ko eni ʻa ia ʻe fakatonuhiaʻi ai ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea fakahoko kakato ai ʻa ʻene taumuʻa ki he māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e kau ʻāngelo māʻoniʻoní ko e moʻoni “ko e kau laumalie ngaue ʻa kinautolu fuape, ʻoku kouna atu ke fai ha lakanga, koeʻuhi ko kinautolu te nau hokosi ʻa e fakamoʻui.” Ko ia ai, tau fakamālō ki he ʻOtua ko Sihová ʻi he founga ʻokú ne ngāueʻaki ai ʻa e kau ʻāngeló ke tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa hono finangaló pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Sio ki he Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, peesi 549-551.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• ʻOku anga-fēfē hono fokotuʻutuʻu maau ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie fakahēvaní?

• Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻāngelo ʻe niʻihi ʻi he ʻaho ʻo Noá?

• Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻāngeló ke nau tokoniʻi kitautolú?

• Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻi hotau taimí?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

ʻOku fiefia ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo Tanielá, ʻoku tokanga ai pē ʻa e kau ʻāngeló ke nau kau mai ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Loto-toʻa, he ʻoku poupouʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá!

[Credit Line]

Kolope: NASA photo