Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Budimo revni za Jehovin dom

Budimo revni za Jehovin dom

Budimo revni za Jehovin dom

„Revnost za tvoj dom izješće me“ (JOV. 2:17)

1, 2. Šta je Isus uradio u hramu 30. n. e. i zašto?

 ZAMISLI sledeću scenu. Vreme je Pashe, 30. n. e. Šest meseci ranije, Isus je počeo sa svojom službom na zemlji. Sada je na putu za Jerusalim. U hramu, u dvorištu za neznabošce, Isus zatiče „one što prodaju goveda, ovce i golubove i menjače novca kako tamo sede“. Zamahnuvši bičem od konopaca, isteruje sve životinje, a trgovci po svemu sudeći izlaze za njima. Zatim prosipa novac menjačima novca i prevrće njihove stolove. Naređuje onima koji prodaju golubove da uzmu svoje stvari i izađu iz hrama (Jov. 2:13-16).

2 Ovi Isusovi postupci pokazuju koliko je hram za njega bio važan. „Ne činite od doma mog Oca kuću trgovačku!“, zapoveda. Dok Isusovi učenici posmatraju šta se dešava, prisećaju se onoga što je psalmista David zapisao vekovima ranije: „Revnost za tvoj dom izješće me“ (Jov. 2:16, 17; Ps. 69:9).

3. (a) Šta je revnost? (b) Koje pitanje možemo postaviti sebi?

3 Isusa je upravo revnost za Božji dom pokrenula na akciju. Revnost se definiše kao „usrdnost, velika predanost nečemu“. U 21. veku, preko sedam miliona hrišćana pokazuje revnost za Božji dom. Međutim, svako od nas može da se pita: ’Kako mogu biti još revniji za Jehovin dom?‘ Da bismo mogli dati odgovor na to, pogledajmo najpre šta je danas Božji dom. Zatim ćemo osmotriti biblijske primere vernih ljudi koji su pokazali takvu revnost. Ti primeri su zapisani „nama za pouku“ i mogu nas podstaći da budemo još revniji (Rimlj. 15:4).

Božji dom — nekada i sada

4. Čemu je služio hram koji je Solomon izgradio?

4 U drevnom Izraelu, Božji dom je bio hram u Jerusalimu. Naravno, Jehova nije doslovno živeo tamo. On je rekao: „Nebesa su moj presto, a zemlja je podnožje mojim nogama. Gde mi onda možete sagraditi dom? Gde je mesto za moje prebivalište?“ (Isa. 66:1). Pa ipak, hram sagrađen tokom Solomonove vladavine služio je kao središte obožavanja Jehove, mesto odakle su se upućivale molitve (1. Kralj. 8:27-30).

5. Koje je uređenje bilo predočeno Solomonovim hramom?

5 Danas Jehovin dom nije doslovna građevina u Jerusalimu niti na bilo kom drugom mestu. Sada je to uređenje putem kog možemo pristupiti Jehovi i obožavati ga na temelju Hristove otkupne žrtve. Sve Božje verne sluge na zemlji ujedinjeno obožavaju Jehovu u njegovom duhovnom hramu (Isa. 60:4, 8, 13; Dela 17:24; Jevr. 8:5; 9:24).

6. Koji su kraljevi Jude pokazali izuzetnu revnost za pravo obožavanje?

6 Nakon što je Izrael podeljen na dva kraljevstva 997. pre n. e., četiri od devetnaest kraljeva koji su vladali južnim kraljevstvom, Judom, pokazali su izuzetnu revnost za pravo obožavanje Boga. To su bili Asa, Josafat, Jezekija i Josija. Koje važne pouke možemo izvući iz njihovih primera?

Služba celim srcem donosi blagoslove

7, 8. (a) Kakvu službu Jehova blagosilja? (b) Koju otrežnjavajuću pouku izvlačimo iz primera kralja Ase?

7 Tokom vladavine kralja Ase, Jehova je podizao proroke da vode njegov narod ispravnim putem. Na primer, Biblija kaže da je Asa slušao proroka Azariju, Odidovog sina. (Pročitati 2. Letopisa 15:1-8.) Asine reforme ujedinile su narod Jude, kao i veliki broj ljudi iz izraelskog kraljevstva koji su došli na veliki skup u Jerusalimu. Svi zajedno su izrazili svoju odlučnost da verno obožavaju Jehovu. Čitamo: „Tada su se zakleli Jehovi na sav glas, uz radosno klicanje i uz zvuk truba i rogova. Ceo Judin narod radovao se zbog te zakletve, jer su se zakleli svim srcem i rado su ga tražili, i on im je dao da ga nađu. Jehova im je dao mir na svim njihovim granicama“ (2. Let. 15:9-15). Jehova će sigurno na sličan način blagosloviti i nas ako mu služimo celim srcem (Mar. 12:30).

8 Nažalost, Asa se kasnije uvredio kada je dobio ispravku od videoca Ananije (2. Let. 16:7-10). Kako reagujemo kada nam Jehova pruži savet ili uputstvo preko hrišćanskih starešina? Da li spremno prihvatamo i primenjujemo savete temeljene na Bibliji ili se lako naljutimo?

9. S kojom pretnjom su se suočili Josafat i narod Jude i šta su učinili?

9 Josafat je vladao kao kralj Jude u desetom veku pre n. e. On i ceo Judin narod suočili su se s pretnjom udruženih snaga Amona, Moava i naroda iz brdovitog područja Sira. Premda se plašio, šta je kralj učinio? On i ljudi iz Jude, zajedno sa svojim ženama i decom, okupili su se u Jehovinom domu da se mole. (Pročitati 2. Letopisa 20:3-6.) U skladu s rečima koje je Solomon izgovorio prilikom posvećenja hrama, Josafat je dirljivo preklinjao Jehovu: „Bože naš, zar im nećeš suditi? Jer mi smo nemoćni pred ovim velikim mnoštvom koje dolazi na nas. Mi ne znamo šta da radimo, nego su naše oči uprte u tebe“ (2. Let. 20:12, 13). Nakon te molitve, Jehovin duh je „usred zbora“ sišao na Levita Jazila i naveo ga da izgovori utešne reči koje su narodu ulile sigurnost. (Pročitati 2. Letopisa 20:14-17.)

10. (a) Kako su Josafat i Juda dobili uputstva? (b) Kako možemo pokazati da cenimo smernice koje nam danas Jehova daje?

10 Dakle, Josafat i kraljevstvo Jude primili su uputstva od Jehove preko Jazila. Danas mi dobijamo utehu i smernice preko klase vernog i razboritog roba. Sigurno uvek želimo da sarađujemo s naimenovanim starešinama i pokazujemo poštovanje prema njima, jer se oni svesrdno trude u pastirenju i primenjivanju smernica ’vernog i razboritog roba‘ (Mat. 24:45; 1. Sol. 5:12, 13).

11, 12. Koju pouku možemo izvući iz onoga što se desilo Josafatu i Judi?

11 Baš kao što su se Josafat i narod okupili kako bi tražili Jehovino vođstvo, ne smemo zanemariti redovno okupljanje na skupštinskim sastancima s braćom i sestrama. Ako se ponekad nađemo u veoma teškoj situaciji i ne znamo šta da radimo, sledimo dobar primer Josafata i naroda J́ude i obratimo se Jehovi u molitvi s potpunim pouzdanjem u Njega (Posl. 3:5, 6; Fil. 4:6, 7). Čak i ako smo izolovani od suvernika, molitve Jehovi mogu nas ujediniti s našom ’braćom po svetu‘ (1. Petr. 5:9)..

12 Josafat i njegov narod sledili su uputstva koja im je Bog dao preko Jazila. Kakav je bio ishod? Pobedili su u bici koja je usledila i vratili se u Jerusalim „radosno... s harfama, drugim žičanim instrumentima i trubama“ (2. Let. 20:27, 28). Na sličan način, mi poštujemo uputstva koja nam Jehova daje putem vernog i razboritog roba i hvalimo ga zajedno s njegovim narodom.

Vodimo računa o našim mestima sastajanja

13. Šta je Jezekija preduzeo na početku svoje vladavine?

13 U prvom mesecu svoje vladavine, Jezekija je pokazao revnost za obožavanje Jehove tako što je ponovo otvorio vrata hrama i počeo s popravkama. Organizovao je sveštenike i Levite da očiste Božji dom. Bilo im je potrebno šesnaest dana. (Pročitati 2. Letopisa 29:16-18.) Njihov trud podseća nas na održavanje i popravke koje su neophodne kako bi naša mesta sastajanja svojim izgledom bila odraz naše revnosti za obožavanje Jehove. Da li si već čuo neka iskustva o tome kako su ljudi bili zadivljeni revnošću braće i sestara koji su učestvovali u tom delu? Zaista, njihov trud donosi veliku hvalu Jehovi.

14, 15. Koje delo danas donosi veliku hvalu Jehovi? Navedi primere.

14 U jednom gradu na severu Engleske, planirano je da se renovira Dvorana Kraljevstva. Prvi komšija je bio protiv toga. Braća su uzvratila ljubaznošću i jednim dobrim delom. Zapazivši da je bilo potrebno popraviti zid koji je delio Dvoranu Kraljevstva od komšije, ponudili su se da to urade besplatno. Naporno su radili i zapravo ponovo izgradili veći deo zida. Na kraju su svojim postupkom uticali na to da komšija promeni stav. On sada čak i pazi na Dvoranu Kraljevstva.

15 Jehovin narod danas učestvuje u svetskom delu gradnje. Spremni dobrovoljci zajedno s punovremenim međunarodnim slugama za gradnju podižu ne samo Dvorane Kraljevstva već i Kongresne dvorane i betelske domove. Sem je inženjer i stručnjak za grejanje, ventilaciju i klimatizaciju. On i njegova žena Rut učestvovali su u građevinskim projektima u nekoliko zemalja Evrope i Afrike. Gde god su išli, takođe su učestvovali u propovedanju s tamošnjim skupštinama. Sem objašnjava šta ga je navelo da učestvuje u takvim međunarodnim projektima: „Bilo je to ohrabrenje onih koji služe u Betelima u različitim zemljama. Njihova revnost i radost koju sam video zaista su me pokrenuli da služim na ovaj način.“

Budimo poslušni Božjim smernicama

16, 17. U kom je posebnom delu Božji narod revno učestvovao i s kojim rezultatom?

16 Osim što je obnovio hram, Jezekija je ponovo uveo godišnju proslavu Pashe koju je Jehova zapovedio. (Pročitati 2. Letopisa 30:1, 4, 5.) On je zajedno sa stanovnicima Jerusalima pozvao ceo narod — čak i one u severnom kraljevstvu. Glasnici su išli po celoj zemlji noseći pisma u kojima su ih pozivali (2. Let. 30:6-9).

17 U poslednjih nekoliko godina, učestvovali smo u jednom donekle sličnom delu. Koristili smo pozivnice kako bismo ljude na našem području pozivali da nam se pridruže u obeležavanju Hristove smrti i tako poslušaju njegovu zapovest (Luka 22:19, 20). Dobivši uputstva na Poučavanju za hrišćansku službu, revno smo učestvovali u ovom delu. Jehova je zaista blagoslovio naš trud. Prošle godine, oko sedam miliona Svedoka učestvovalo je u deljenju pozivnica, a prisustvovala je ukupno 17 790 631 osoba!

18. Zašto je važna revnost za pravo obožavanje Boga?

18 O Jezekiji je zapisano: „On se uzdao u Jehovu, Izraelovog Boga, i nije bilo takvog među svim Judinim kraljevima posle njega, a ni među onima pre njega. Držao se Jehove i nije odstupio od njega, nego se držao zapovesti koje je Jehova dao Mojsiju“ (2. Kralj. 18:5, 6). Neka bude tako i s nama. Naša revnost za Božji dom pomoći će nam da se držimo Jehove imajući u izgledu večni život (P. zak. 30:16).

Spremno prihvatajmo vođstvo

19. Koji se trud ulaže u vreme Spomen-svečanosti?

19 Kada je Josija vladao kao kralj, i on se pobrinuo za proslavu Pashe, vršeći velike pripreme za to (2. Kralj. 23:21-23; 2. Let. 35:1-19). Mi takođe ulažemo veliki trud da bismo se pripremili za oblasne kongrese, pokrajinske sastanke i Spomen-svečanost. Braća u nekim zemljama čak izlažu svoj život opasnosti kako bi se okupili i obeležili spomen na Hristovu smrt. Revne starešine se brinu da niko u skupštini ne bude zaboravljen. Starijima i nemoćnima pruža se pomoć kako bi mogli da prisustvuju.

20. (a) Šta se desilo tokom vladavine kralja Josije i kako je on reagovao? (b) Koju pouku treba da uzmemo k srcu?

20 U vreme obnove koju je sproveo kralj Josija, prvosveštenik Helkija je „pronašao knjigu Jehovinog zakona, dobijenog preko Mojsija“. Dao ju je kraljevom pisaru Safanu, koji je počeo da je čita Josiji. (Pročitati 2. Letopisa 34:14-18.) Kako je on reagovao? Kralj je odmah razderao svoje haljine od žalosti i zapovedio svojim ljudima da pitaju Jehovu za njega i narod. Bog je preko proročice Olde osudio neke religiozne obrede koji su se vršili u Judi. Pa ipak, Josijin trud da ukloni idolopoklonstvo nije prošao nezapaženo i on je ostao u Jehovinoj naklonosti uprkos nevolji koja će zadesiti narod (2. Let. 34:19-28). Šta možemo naučiti iz ovoga? Sigurno imamo istu želju kao i Josija. Želimo da spremno prihvatamo Jehovino vođstvo, uzimajući k srcu ovaj upozoravajući primer koji pokazuje šta se može desiti ako dozvolimo da otpadništvo i nevernost uprljaju naše obožavanje. Možemo biti uvereni da će Jehova zapaziti i ceniti našu revnost u pravom obožavanju, kao što je zapazio i Josijinu.

21, 22. (a) Zašto treba da budemo revni za Jehovin dom? (b) Šta ćemo osmotriti u narednom članku?

21 Ova četiri kralja Jude — Asa, Josafat, Jezekija i Josija — pružili su nam dobar primer revnosti za Božji dom i obožavanje. Revnost treba i nas da pokrene da se uzdamo u Jehovu i da dajemo sve od sebe u obožavanju njega. Ako smo poslušni Božjem vođstvu i spremno prihvatamo ispravke koje dobijamo preko skupštine i brižnih starešina, to je put mudrosti i vodi do sreće.

22 Naredni članak će usmeriti našu pažnju na revnost za službu propovedanja i pružiće ohrabrenje mladima da revno služe našem Ocu punom ljubavi. Takođe ćemo osmotriti kako možemo izbeći jedan od najpodmuklijih Sataninih uticaja. Dok s revnošću slušamo sve te Jehovine opomene, mi sledimo primer njegovog Sina Isusa o kome se kaže: „Revnost za dom tvoj [me] izjeda“ (Ps. 69:9; 119:111, 129; 1. Petr. 2:21).

Da li se sećaš?

• Kakvu službu Jehova blagosilja i zašto?

• Kako možemo pokazati da se uzdamo u Jehovu?

• Kako nas revnost pokreće da budemo poslušni Božjim smernicama?

[Pitanja za razmatranje]

[Slike na 9. strani]

Kako su Asa, Josafat, Jezekija i Josija pokazali revnost za Jehovin dom?