Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Jaritno Mogen Koda Bura Mare Maduong’

Jaritno Mogen Koda Bura Mare Maduong’

Jaritno Mogen Koda Bura Mare Maduong’

“Ere jaritno mogen kendo mariek, ma ruoth noket kuom joode mondo opognigi chiemo e kinde mowinjore?”—LUKA 12:42.

1, 2. En penjo mane maduong’ ma Yesu nopenjo kane ochiwo ranyisi mar ndalo giko?

KANE ochiwo ranyisi mar ndalo giko, Yesu nopenjo niya: “Ere jatichno mogen, kendo mariek, ma ruodhe noketo kuom joode mondo opognigi chiemo e kinde makare?” Kae to Yesu nodhi nyime wacho ni, jatichno ne idhi gwedhi kuom bedo jal migeno ka ikete e wi gik moko duto mag Ruoth.—Math. 24:⁠45-​47.

2 Dweche moko motelo, noyudo Yesu osepenjo penjo machalo gi mano. (Som Luka 12:⁠42-​44.) Noluongo jatichno ni “jaritno,” kendo nowuoyo bende kuom ‘joot.’ Jarit en jal matayo yore mag ot, kendo en ema obedo e wi jotich. Kata kamano, jarit bende en jatich. Jatichno kata jarit miwuoyo kuome en ng’ano, to ere kaka opogo “chiemo e kinde mowinjore”? En gima dwarore ahinya mondo waduto wang’e yo ma Nyasaye tiyo godo e pogo chiemb chuny.

3. (a) Ere kaka jomoko manie dinde maluongore ni Jokristo osetemo lero gima Yesu nowacho kuom wach “jatichno”? (b) “Jaritno,” kata “jatichno,” en ng’a, to ‘joot,’ gin ng’a gini?

3 Jomoko manie dinde maluongore ni Jokristo, neno ni weche ma Yesu nowachogo ne wuoyo kuom jotelo mag dinde maluongore ni Jokristo. Kata kamano, Yesu ma e “ruoth” miwuoyoe e ranyisino, ne ok owacho ni jatichno ne dhi bedo jotich mang’eny mokere e dinde mopogore opogore maluongore ni Jokristo. Kar mano, nowacho maler ni ne dhi betie mana ‘jarit’ achiel kata ‘jatich,’ ma ne odhi keto e wi gige duto. Kuom mano, mana kaka gasedni osebedo kalero, jaritno ochung’ne ‘kweth matin’ mar jopuonjre Yesu mowal kuom roho, giduto ka gin kaka kanyakla achiel. Kaluwore gi Injili mar Luka, noyudo Yesu osewuoyo kuom jogo manie kwethni. (Luka 12:32) Kuom wacho ni “joode,” Yesu ne pod wuoyo mana kuom joma nie kwethni, to koro konyiso migawo margi ng’ato ka ng’ato. Wanyalo penjore penjo moro niya, Be ng’ato ka ng’ato manie kwethno timo migawo mar chiwo chiemb chuny e kinde mowinjore? Dwoko mar penjono yudore maler ka wanono maber gima Ndiko wacho.

Jatich Jehova e Kinde Machon

4. Jehova notiyo gi nying’ mane kane oluongo oganda mar Jo-Israel, to en ang’o maber mondo wang’e kuom ogandano?

4 Jehova nowuoyo kuom joge, oganda machon mar Jo-Israel, kaka kanyakla mar jatich. “Un jonenona, Jehova owacho, jatichna maseyiedho.” (Isa. 43:10) Jo-Israel duto ne oriw e kweth achiel miluongo ni jatich. Kata kamano, ber ng’eyo ni jodolo kende kaachiel gi Jo-Lawi ma ne ok owal kaka jodolo, ema ne nigi migawo mar puonjo Chik ne oganda.—2 Weche 35:3; Mal. 2:7.

5. Kaluwore gi gima Yesu nowacho, en lokruok mane maduong’ ma ne dhi timore?

5 Be oganda mar Jo-Israel ema ne Yesu oluongo ni jatich? Ooyo. Wang’eyo ni ok en kamano nikech gima Yesu nowacho ne Jo-Yahudi e kindene niya: “Pinyruodh Nyasaye enogol kuomu, to enomi oganda moro ma nyago olembe mag pinyruoth.” (Math. 21:43) Nenore maler ni lokruok moro ne dhi timore. Jehova ne dhi tiyo gi oganda manyien. Kata kamano, kodok korka puonjo Wach Nyasaye, tij jatichno manie ranyisi ma Yesu nochiwo, chalo gi mano mar ‘jatich’ Nyasaye e kinde Israel machon.

Jatichno Mogen Chako Betie

6. En oganda mane ma ne ochako betie chieng’ Pentekost higa 33 E Ndalowa, to ng’a gini ma ne obedo jokanyo?

6 Oganda manyienno miluongo ni “Israel mar Nyasaye,” ema gin Jo-Israel manyien to ok e yor ringruok. (Gal. 6:⁠16; Rumi 2:⁠28, 29; 9:6) Ogandano nochako betie e kinde ma ne Nyasaye oolo roho mare maler chieng’ Pentekost e higa 33 E Ndalowa. Bang’ mano, Jokristo duto mowal kuom roho nobedo jokanyo mar ogandano makoro ne tiyo kaka kweth mar jatichno, moketi gi Ruoth, ma en Yesu Kristo. Ng’ato ka ng’ato ei ogandano ne omi migawo mar lando wach maber, kendo timo ji obed jopuonjre. (Math. 28:⁠19, 20) Kata kamano, be ng’ato ka ng’ato kuomgi ne dhi tiyo tij chiwo chiemb chuny e kinde mowinjore? We wane ane kaka Ndiko dwoko penjoni.

7. Tich maduong’ mar joote ne en mane, to bang’e ne omed negi ting’ mage?

7 Kane Yesu oyiero jootene 12, tijgi maduong’ ne en mar dhi lando wach maber ne jomoko. (Som Mariko 3:⁠13-​15.) Migawoni ne owinjore gi tiend wach e dho-Grik ni apostolos, mitiyo godo kinyiso tim mar “oro.” Kata kamano, kaka kinde ne medo dhi nyime, kendo kanyakla mar Jokristo ne chiegni betie, migawo mar jaote ne obedo mar ‘rito’ kweth.—Tich 1:⁠20-​26, NW.

8, 9. (a) Gima ne duong’ ne joote 12 ne en mane? (b) Ng’a gini mabende ne omi migepe momedore kipwodhogi gi bura maduong’?

8 Gima ne duong’ ne joote 12 ne en mane? Wanyalo yudo dwoko kaluwore gi gik ma ne otimore bang’ odiechieng’ mar Pentekost. Kane ywaruok moro oneno kuom wach pogo chiemo ne mond liete, joote 12 ne ochoko jopuonjre ma giwacho niya: ‘Ok owinjore wawe wach Nyasaye, kendo wati tij pogo chiemo.’ (Som Tich Joote 6:⁠1-6.) Bang’e, joote noketo owete moko mowinjore mondo ota ‘tijno,’ eka mondo joote oket chunygi duto kuom ‘tij puonjo wach.’ Chenrono, nokelo gweth mogundho kowuok kuom Jehova nikech ‘wach Nyasaye ne olandore, kendo kwan jopuonjre man Jerusalem nomedore ahinya.’ (Tich 6:7) Omiyo, joote ema ne nigi ting’ mar pidho ji gi chiemb chuny.—Tich 2:⁠42.

9 Bang’ kinde, joma moko bende ne omi migepe mamoko mapek. Kane otelnegi gi roho maler, kanyakla mar Antiokia ne ooro Paulo gi Barnaba kaka jomisonari. Gibende ne ging’ere kaka joote, kata obedo ni ne ok okwan-gi kanyachiel kod joote 12 mokwongo. (Tich 13:⁠1-3; 14:14; Gal. 1:⁠19) Bang’e, bura maduong’ ma ne ni Jerusalem ne opwodhogi kaka joote. (Gal. 2:⁠7-​10) Mapiyo bang’ mano, Paulo bende notiyo tij pidho ji gi wach Nyasaye. Nondiko barua mare mokwongo kotelne gi much Nyasaye.

10. E kinde Jokristo mokwongo, be Jokristo duto mowal kuom roho ne tiyo tij loso chiemb chuny? Ler ane.

10 Kata kamano, be Jokristo duto mowal kuom roho ne tiyo tij rito kata tayo tij lendo kendo loso chiemb chuny? Ooyo. Jaote Paulo wachonwa kama: “Duto gin joote koso? Duto gin johul wach koso? Duto gin jopuonj koso? Koso duto gitimo honini?” (1 Kor. 12:29) Kata obedo ni Jokristo duto mowal kuom roho ne tiyo tij lendo, kwan matin kende⁠​—⁠mana chwo aboro kende kuomgi, ema ne oti godo e ndiko buge 27 mag Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo.

Jatichno Mogen e Kinde Masani

11. ‘Gigo’ ma oket e bwo jatichno mondo orit gin ang’o?

11 Weche ma Yesu nowacho mondiki e Mathayo 24:45 nyiso maler ni e kinde mag giko, podi kweth mar jatichno mogen kendo mariek ne dhi bedoe. Fweny 12:17 wuoyo kuomgi kaka jo “modong’,” mar nyithind kata koth dhakono. Ka gin kaka kweth, Kristo oseketo jo modong’gi e wi gige duto e piny ka. ‘Gigo’ ma oseket e bwo jaritno mogen, gin gige Ruoth manie piny ka, moriwo koda jogo ma Pinyruodhno biro locho e wigi, kaachiel gi mwandu mamoko ma itiyo godo e lando wach maber.

12, 13. Ere kaka Jakristo nyalo ng’eyo ni en gi luong mar dhi e polo?

12 Ere kaka Jakristo nyalo ng’eyo ni en achiel kuom jogo mabiro dhi e polo, kendo ni en jakanyo mar jo modong’ mar Israel mar Nyasaye? Dwoko yudore e weche ma jaote Paulo nowacho ne jogo ma bende ne nigi geno kaka mare mar dhi e polo. Nowacho kama: ‘Ji duto ma roho mar Nyasaye otelonigi, gin yawuot Nyasaye. Nikech ne ok uyudo chuny mar bet misumba kendo, mondo omiu luoro, to nuyudo chuny mar bet yawuot wuon dala, momiyo waywak ni, “Abba! Wuora!” Roho owuon oriwore kaachiel kod chunywa kodoko janeno ni wan nyithind Nyasaye. To ka wan nyithindo, wan jocham gikeni bende; jocham gikeni mar Nyasaye, kendo jocham gikeni kaachiel gi Kristo, ka obet ni waneno masira kode mondo wayud duong’ kode bende.’—Rumi 8:⁠14-​17.

13 Kokete e yo machuok, jogi gin joma owal gi roho mar Nyasaye, kendo giyudo “luong,” kata gwel mar dhi e polo. (Hib. 3:1) Nyasaye ema gwelo ng’ato ka ng’ato. Kae to gin bende, giyie kendo girwako wach bedo yawuot Nyasaye maonge kiawa kata luoro moro amora. (Som 1 Johana 2:⁠20, 21.) Kuom mano, ok giyier gin giwegi mondo gibed gi genoni, to Jehova ema keto kuomgi kido, kata roho maler.—2 Kor. 1:⁠21, 22; 1 Pet. 1:⁠3, 4.

Bedo gi Paro Mowinjore

14. Jokristo mowal kuom roho nigi paro mane kuom luong margi?

14 Jokristo mowal kuom roho onego obed gi paro machalo nade sama pod girito mich margi mar dhi e polo? Onego ging’e ni kata obedo ni gin gi gwel majaber, mano e kaka en​—⁠gin mana joma ogwel. Nyaka gichung’ motegno nyaka e tho mondo eka giyud michni. Ka ginyiso bolruok, gibedo gi paro kaka Paulo ma nowacho niya: “Owetewa, ok akwan ni an awuon asemako, to gimoro achiel kende e matimo; ka wiya wil gi gigo man chien, kendo kahawo gigo man nyima, amako wuoth matek mondo achop e kar pok, ma en luong ma Nyasaye luongowago malo e Kristo Yesu.” (Fili. 3:⁠13, 14) Jokristo mowal kuom roho mapod odong’ nyaka tim duto kaka ginyalo mondo ‘giwuothi mowinjore gi luong ma noluonggi godo, ka gin gi luor duto,’ ka gitimo kamano “gi luoro kod kibaji.”—Efe. 4:⁠1, 2; Fili. 2:⁠12; 1 Thes. 2:⁠12.

15. Ere kaka Jokristo onego one jogo machamo mkate kendo madho divai e nyasi mar Rapar, to Jokristo mowal kuom roho onego obed gi paro mane?

15 To e yo machielo, ere kaka Jokristo mamoko onego one jal mawacho ni osewale e yo machalo kama, mochako chamo mkate kendo madho divai mitiyogo e nyasi mar Rapar? Ok onego ong’adne bura. Mano en wach manie kind jalno kod Jehova. (Rumi 14:12) Kata kamano, Jokristo ma kuom adier osewal kuom roho, ok nyisre ka gidwaro ni otimnegi gik moko e yo makende. Ok gikawre ni bedo ni gin jogo mowal kuom roho miyo gibedo gi ng’eyo makende ahinya maloyo kata moko kuom jogo manie kweth mar “oganda mang’ongo” mosebedo gi lony mar kinde mogwaro. (Fwe. 7:9) Ok gine ni nyaka bed ni gin gi roho mar Nyasaye e okang’ maloyo jowadgi ma gin ‘rombe mamoko.’ (Joh. 10:16) Ok gin joma dwaro ni odhialgi; kata paro ni bedo ni gichamo mkate kendo madho divai, miyo gibedo e wi jodongo moketi e kanyakla.

16-18. (a) Be Jokristo mowal duto tiyo tij elo adiera manyien mar wach Nyasaye? Ler ane. (b) Ang’o momiyo ok ochuno ni nyaka Bura Maduong’ openj paro kuom Jokristo duto mawacho ni owalgi kuom roho?

16 Be Jokristo mowalgi duto e piny mangima loso romo matudogi mondo giel adiera manyien kuom wach Nyasaye? Ooyo. Kata obedo ni gin kaka kweth mar jatichno gin gi migawo mar pidho jolup Kristo mowal kuom roho, ok ni giduto ng’ato ka ng’ato gin gi migawo machal. (Som 1 Jo Korintho 12:⁠14-​18.) Mana kaka ne osewach motelo, e kinde Jokristo mokwongo, giduto ne gitiyo tij lendo ma en tich maduong’ ahinya. Kata kamano, mana jo manok kende ema ne oti godo e ndiko buge mag Muma, kendo rito kanyakla mar Jokristo.

17 Kuom ranyisi: Ndiko seche moko wuoyo kanyiso ni “kanyakla” kawo okang’ moro mar yalo bura. (Math. 18:17) Adier en ni, mana jodongo kende ema nigi migawo mar timo kamano e lo kanyakla. Jodongogo ok penj ji duto manie kanyakla mondo ochiw pachgi kapok ging’ado bura. Kaluwore gi chenro ma Nyasaye oketo, gitiyo tich ma osemigi; gitiyo e lo kanyakla mangima.

18 Kamano bende, kwan matin mar chwo mowal kuom roho, ema nigi migawo mar wuoyo e lo kweth mar jatichno. Gin ema giloso Bura Maduong’ mar Joneno mag Jehova. Jogi, ma gin chwo mowal kuom roho, ochung’ne kendo gitayo tij lando wach Pinyruoth koda program mag pidho ji gi chiemb chuny. Kata kamano, mana kaka e kinde Jokristo mokwongo, Bura Maduong’ ok penj jokanyo duto mag kweth mowal kuom roho kapok ging’ado paro. (Som Tich Joote 16:⁠4, 5.) Kata kamano, Joneno duto mowal kuom roho, sani odich ahinya gi tij keyo madhi nyime. Ka gin kaka kweth, “jatichno mogen, kendo mariek” gin kaka ringruok achiel, to mak mana ni kagin ng’ato achiel achiel, gin gi migepe mopogore opogore.—1 Kor. 12:⁠19-​26.

19, 20. En paro mane mowinjore ma jogo manie oganda mang’ongo nigo kuom “jatichno mogen, kendo mariek,” kaachiel gi Bura mare Maduong’?

19 Weche madier mosewachgo onego omi oganda mang’ongo ma kwan-gi siko kamedore kendo ma nigi geno mar dak nyaka chieng’ e piny, otim ang’o? Ka gin kaka achiel kuom gige Ruoth, onego gibed gi chuny moikore riwo lwedo chuth chenro ma itimo gi Bura Maduong’, mawuoyo e lo “jatichno mogen, kendo mariek.” Oganda mang’ongo mor gi chiemb chuny ma giyudo koa kuom Bura Maduong’. To bende gie kindeno, sama ginyiso luor ne kweth mar jatichno, jokanyo mag oganda mang’ongo bedo motang’ mondo kik ging’aw ng’ato ang’ata kuom jogo mawacho ni gin achiel kuom kweth mar jatichno. Kuom adier, onge Jakristo ma kosewal kuom roho mar Nyasaye, nyalo dwaro kata bedo gi paro mar mondo jomoko ong’awe malo.—Tich 10:⁠25, 26; 14:⁠14, 15.

20 Kata kapo ni wan e kweth mar ‘joot’ ma gin jo modong’ mar kweth mowal kuom roho, kata bed ni wan jokanyo mag oganda mang’ongo, weuru wang’ad e chunywa mar riwo lwedo chuth jaritno mogen kaachiel gi Bura mare Maduong’. Mad waduto ng’ato ka ng’ato, wadhi nyime ‘ritore’ kendo neno ni wachung’ motegno nyaka giko.—Math. 24:⁠13, 42.

Be Inyalo Paro?

• “Jatichno mogen, kendo mariek” en ng’a, to ng’a gini ma gin kaka joot?

• Ere kaka ng’ato nyalo ng’eyo ni en gi luong mar polo?

• Ng’ano ma nigi migawo maduong’ mar loso chiemb chuny?

• Ere kaka Jakristo mowal kuom roho onego onenre owuon?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 28]

E kindegi, Bura Maduong’ ema wuoyo e lo kweth mar jatichno mogen kendo mariek. Ne nitie chenro makamano e kinde Jokristo mokwongo