Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tiaau haapao maitai e ta ˈna Tino aratai

Te tiaau haapao maitai e ta ˈna Tino aratai

Te tiaau haapao maitai e ta ˈna Tino aratai

“O vai hoi te tiaau haavare ore e te haapao maitai, i ta te fatu e tuu i nia iho i to ˈna atoa ra mau tavini, ei tuu atu i ta ratou tufaa maa i te tufaraa mau ra?”—LUKA 12:42.

1, 2. Eaha te uiraa faufaa ta Iesu i faahiti a horoa ˈi oia i te tapao tuhaa rau o te anotau hopea?

 A HOROA ˈI oia i te tapao tuhaa rau o te anotau hopea, ua faahiti Iesu i teie uiraa: “O vai hoi te tavini haapao maitai e te paari, ta to ˈna ra fatu i faatavana i to ˈna utuafare ei hopoi atu i ta ratou maa i te hora mau ra?” Ua parau atura Iesu e e haamaitaihia teie tavini no to ˈna haapao maitai, e faatavanahia hoi oia i nia i te mau mea atoa a te Fatu.—Mat. 24:45-47.

2 Tau avaˈe na mua ˈtu, tera atoa ta Iesu i ui. (A taio i te Luka 12:42-44) Ua parau oia i te tavini e “tiaau” e te “utuafare” mai ‘to ˈna atoa mau tavini.’ Ua tuuhia te hoê tiaau i nia i te mau tavini, noa ˈtu e e tavini atoa oia. O vai teie tavini, aore ra tiaau, e e nafea oia e hopoi ai i te “maa i te hora mau ra”? Mea faufaa roa no tatou paatoa ia farii i te ravea e faaohipahia ra no te horoa i te maa pae varua.

3. (a) Mea nafea to te mau taata tatara parau a te Amuiraa faaroo Kerisetiano tamataraa i te faataa i ta Iesu parau no te “tavini”? (b) O vai te “tiaau,” aore ra “tavini,” e o vai te ‘mau tavini atoa,’ aore ra te “utuafare”?

3 E hiˈo pinepine te mau taata tatara parau a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i teie mau parau a Iesu ei aˈoraa i te mau taata e tiaraa hopoia ta ratou i rotopu i te mau faahua Kerisetiano. Aita râ Iesu, te “fatu” o te faahohoˈaraa, i parau e mea rahi roa te tavini i purara ê i roto i te mau pǔpǔ iti haapaoraa rau a te Amuiraa faaroo Kerisetiano. Area râ, ua faahiti papu oia e hoê anaˈe “tiaau” aore ra “tavini” ta ˈna e faatavana i nia i ta ˈna mau taoˈa atoa. No reira te tiaau, mai ta teie vea i faataa pinepine, o te “nǎnǎ iti” ïa o te mau pǐpǐ faatavaihia ei pǔpǔ. Ia au i te mau irava o te Evanelia a Luka, o teie noa mau taata ta Iesu i faahiti. (Luka 12:32) Te ‘mau tavini atoa,’ aore ra te “utuafare,” o teie noa ïa pǔpǔ, te haamatara ra râ te reira i ta ratou ohipa ei taata taitahi. Te hiti ra te hoê uiraa maere, E tuhaa anei ta te melo taitahi o teie pǔpǔ o te tavini i roto i te horoaraa i te maa pae varua i te hora mau? E ite-papu-hia te pahonoraa ia hiˈopoa-maite-hia ta te mau Papai e parau ra.

Te tavini a Iehova i tahito

4. Mea nafea to Iehova faataaraa i te nunaa Iseraela i tahito, e mea faufaa ia tapao i te aha no nia i tera nunaa?

4 Ua faahiti Iehova i to ˈna nunaa, te nunaa Iseraela i tahito, ei tavini i roto i to ˈna taatoaraa. “Te parau maira Iehova, O outou [otini] to ˈu ite [i roto i te auraa otini]; e tau tavini [otahi], i maitihia e au ra.” (Isa. 43:10) Ua faaôhia te taatoaraa o te mau melo o te nunaa i roto i tera noa pǔpǔ o te tavini. Mea faufaa râ ia tapao e na te mau tahuˈa anaˈe e te mau ati Levi e ere i te tahuˈa te hopoia e haapii i te nunaa.—Par. 2, 35:3; Mal. 2:7.

5. Ia au ia Iesu, eaha te tauiraa faufaa e tupu mai?

5 O te nunaa Iseraela anei te tavini ta Iesu i faahiti? E ere. Ua parau hoi Iesu i te mau ati Iuda o to ˈna tau: “E hopoi-ê-hia te basileia o te Atua nei ia outou, e e tuuhia ˈtu i te nunaa e faahotu mai i te huero ra.” (Mat. 21:43) Mea papu maitai, e tauiraa te tupu mai. E faaohipa Iehova i te hoê nunaa apî. No te haapiiraa pae varua râ, hoê â huru faanahoraa ta te tavini o ta Iesu faahohoˈaraa e ta te “tavini” a te Atua i Iseraela i tahito.

E fa mai te tavini haapao maitai

6. Eaha te nunaa apî i fa mai i te Penetekose 33 o to tatou tau, e o vai ma to roto?

6 Te nunaa apî, ‘te Iseraela o te Atua,’ o te mau Iseraela pae varua ïa. (Gal. 6:16; Roma 2:28, 29; 9:6) Ua fa mai oia i te niniiraahia mai te varua o te Atua i te Penetekose 33 o to tatou tau. I muri rii aˈe, riro mai nei te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua atoa ei melo o te nunaa o te ohipa ra i teie nei ei pǔpǔ o te tavini ta te Fatu ra o Iesu Mesia i faatavana. Ua faauehia te melo taitahi o taua nunaa ra ia poro i te evanelia e ia faariro i te taata ei pǐpǐ. (Mat. 28:19, 20) Na te melo taitahi anei râ o taua pǔpǔ ra e horoa i te maa pae varua i te hora mau? E hiˈo anaˈe ïa eaha te pahonoraa a te mau Papai.

7. I te omuaraa, eaha ta te mau aposetolo ohipa matamua roa, e eaha te hopoia hau i horoahia ˈtu?

7 Ia Iesu i maiti i ta ˈna na aposetolo 12, ta ratou ohipa matamua roa i to ratou tonoraahia, e poro haere ïa i te evanelia i te tahi atu mau taata. (A taio i te Mareko 3:13-15.) Ua tuati teie faaueraa i te auraa tumu o te taˈo Heleni apostolos, no roto mai hoi i te hoê ihoparau “e tono” noa te auraa. Teie râ, a mairi ai te tau e a fatata ˈi te amuiraa Kerisetiano i te haamauhia, e toroa tiaau te ohipa a te hoê aposetolo.—Ohi. 1:20-26.

8, 9. (a) Eaha ta na aposetolo 12 tapitapi matamua roa? (b) Mai ta te tino aratai i haapapu, o vai ma ˈtu â tei horoahia te mau hopoia hau?

8 Eaha ta na aposetolo 12 tapitapi matamua roa? E itehia te pahonoraa i roto i te mau tupuraa i muri iho i te mahana o te Penetekose. I te mârôraahia te tufaraa maa i te mau mahana atoa a te mau vahine ivi, ua haaputuputu na aposetolo 12 i te mau pǐpǐ e ua na ô: “E ere hoi i te mea au ia matou ia haapae i te parau a te Atua a raverave ai i te mau amuraamaa na.” (A taio i te Ohipa 6:1-6.) Ua maiti atura te mau aposetolo i te tahi atu mau taeae paari i te pae varua no te haapao i tera “ohipa” faufaa ia nehenehe ratou e haapao i ‘te haapiiraa i te parau.’ Ua haamaitai Iehova i teie faanahoraa i te mea e ua “tupu atura te parau a te Atua, e rahi roa ˈtura hoi te mau pǐpǐ i Ierusalema.” (Ohi. 6:7) Na te mau aposetolo ïa te hopoia matamua roa e faatamaa i te pae varua.—Ohi. 2:42.

9 I muri aˈe, ua horoahia na vetahi ê te mau hopoia teimaha. Arataihia e te varua moˈa, ua tonohia Paulo e Baranaba ei mitionare e te amuiraa no Anetiohia. Ua matau-atoa-hia raua ei aposetolo, noa ˈtu e aita raua i roto i na aposetolo matamua 12. (Ohi. 13:1-3; 14:14; Gal. 1:19) Ua haapapu te tino aratai i Ierusalema i to raua faatoroaraa. (Gal. 2:7-10) I muri rii aˈe i te reira, e tuhaa ta Paulo i roto i te horoaraa i te maa pae varua. Ua papai oia i ta ˈna rata faaurua matamua.

10. I te senekele matamua, na te taatoaraa anei o te mau Kerisetiano i faatavaihia i te varua i faaineine i te maa pae varua? A faataa.

10 Na te taatoaraa anei râ o te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua i tiaau i te pororaa e te faaineineraa i te maa pae varua? E ere. Te faaite maira te aposetolo Paulo: “E aposetolo anaˈe anei? e peropheta anaˈe anei? e haapii anaˈe anei? e rave tapao anaˈe anei?” (Kor. 1, 12:29) Noa ˈtu e o te mau Kerisetiano atoa i faatavaihia i te varua te poro ra, mea iti roa—e vau noa taata—tei faaohipahia no te papai i na buka e 27 o te mau Papai Heleni Kerisetiano.

Te tavini haapao maitai i to tatou tau

11. Ua faatavanahia te tavini i nia i teihea mau “taoˈa”?

11 Te faaite maitai ra ta Iesu parau i roto i te Mataio 24:45 e e vai noa mai te hoê pǔpǔ o te tavini haapao maitai e te paari i te fenua nei i te tau hopea. Te faataa ra te Apokalupo 12:17 i teie mau taata mai “te toea” o te huero o te vahine. Ei pǔpǔ, ua faatavanahia teie toea i nia i te mau taoˈa atoa a te Mesia i te fenua nei. Te mau “taoˈa” ta te tiaau haapao maitai e haapao, o te mau faufaa ïa a te Arii i te fenua nei, to roto atoa te mau tino huiraatira o te Basileia i te fenua nei e te mau fare e faaohipahia ra no te poro i te parau apî maitai.

12, 13. E nafea te hoê Kerisetiano e ite ai e e parauraa ta ˈna no te raˈi mai?

12 E nafea te hoê Kerisetiano e ite ai e tei nia to ˈna tiaturiraa i te raˈi e to roto oia i te toea o te mau Iseraela pae varua? Tei roto te pahonoraa i ta te aposetolo Paulo mau parau i te feia hoê â to ratou tiaturiraa i te raˈi: ‘O te feia atoa i arataihia e te varua o te Atua ra, e tamarii anaˈe ïa ratou na te Atua. E ere hoi i te varua tavini tei noaa ia outou ia mǎtaˈu faahou; o te varua faatamarii râ tei noaa ia outou, i parau ai hoi tatou, E Aba, e tau Metua. O te varua iho hoi, e to tatou atoa nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua. E tamarii ra, e feia tufaa ïa; e feia tufaa i te Atua ra, e feia tufaa tatou e te Mesia; te pohe apipiti nei hoi tatou e oia atoa, ia haamaitai-apipiti-hia tatou e oia atoa hoi.’—Roma 8:14-17.

13 Ia faaohiehia, ua faatavaihia teie mau taata i te varua moˈa o te Atua e e fanaˈo ratou i te “parauraa,” aore ra titau-manihini-raa, no te raˈi mai. (Heb. 3:1) Na te Atua teie titau-manihini-raa. I to ratou pae, e pahono oioi ratou ma te ore e feaa aore ra ma te ore e mǎtaˈu i te farii i teie tavai ei tamarii na te Atua. (A taio i te Ioane 1, 2:20, 21.) E ere ïa na ratou e maiti i teie tiaturiraa, na Iehova râ e tuu i ta ˈna tapao, aore ra to ˈna varua moˈa, i nia ia ratou.—Kor. 2, 1:21, 22; Pet. 1, 1:3, 4.

Te manaˈo tano

14. Eaha te manaˈo o te feia faatavaihia i ta ratou parauraa no nia mai?

14 Eaha te manaˈo o teie mau melo faatavaihia ia ratou iho a tiai ai ratou i ta ratou haamaitairaa i te raˈi e tia ˈi? Ua ite ratou e noa ˈtu e ua fanaˈo ratou i te hoê titau-manihini-raa faahiahia, e titau-manihini-raa noa tera. E mea tia ia vai taiva ore noa ratou e tae atu i te pohe no te fanaˈo i teie berabeio. Ma te haehaa, hoê â to ratou manaˈo e to Paulo o tei parau: “E au mau taeae, aore au i manaˈo ia ˈu iho nei, e ua noaa, hoê roa a ˈu mea e rave nei, i te haamoeraa i te mau mea i muri ra, e te titauraa ˈtu hoi i tei mua, te nenei tia ˈtu nei au i te tapao, ia noaa te berabeio i te parauraa a te Atua no nia maira i te Mesia nei ia Iesu.” (Phil. 3:13, 14) E mea tia ia faaitoito noa ratou ‘ia au to ratou haerea i te parauraa i parauhia mai ratou na, ma te aau haehaa,’ ia na reira ratou “ma te mǎtaˈu e te rurutaina.”—Eph. 4:1, 2; Phil. 2:12; Tes. 1, 2:12.

15. Eaha te manaˈo o te mau Kerisetiano i te feia e rave ra i te mau taoˈa taipe i te Oroa haamanaˈoraa e tia ˈi, e eaha te manaˈo o te feia faatavaihia ia ratou iho?

15 I te tahi aˈe pae, eaha te manaˈo o te tahi atu mau Kerisetiano i te hoê taata e parau ra e ua fanaˈo oia i teie tavai e e rave ra i te mau taoˈa taipe i te Oroa haamanaˈoraa? Eiaha e haava ia ˈna, e ohipa teie i rotopu i teie taata e o Iehova. (Roma 14:12) Eiaha râ te mau Kerisetiano o tei fanaˈo mau i teie tavai e titau ia haapao-taa-ê-hia ratou. Eiaha ratou e manaˈo e no te mea ua faatavaihia ratou e ite hohonu taa ê ïa to ratou i te tahi mau melo aravihi o te “feia rahi roa.” (Apo. 7:9). Eiaha ratou e manaˈo e te fanaˈo rahi aˈe ra ratou i te varua moˈa i to ratou mau hoa o te mau “mamoe ê atu.” (Ioa. 10:16) Eiaha ratou e tiaturi e e haamaitai-taa-ê-hia ratou; eiaha ˈtoa ratou e parau no te mea te rave ra ratou i te mau taoˈa taipe, e hau ê ïa ratou i te mau matahiapo faatoroahia o te amuiraa.

16-18. (a) Na te taatoaraa anei o te mau melo faatavaihia e faaite i te pue parau mau apî pae varua? A horoa i te hoê faahohoˈaraa. (b) No te aha e ere ai i te mea faufaa no te Tino aratai ia farerei i te taata atoa i faatavaihia?

16 Na te taatoaraa anei o te mau melo faatavaihia i te ao nei e faaite i te pue parau mau apî pae varua? E ere. Noa ˈtu e na te pǔpǔ o te tavini te hopoia e faatamaa i te utuafare pae varua, e ere hoê â hopoia aore ra ohipa ta te taata taitahi o te pǔpǔ o te tavini. (A taio i te Korinetia 1, 12:14-18.) Mai tei tapaohia na mua ˈtu, i te senekele matamua, ua apiti te taatoaraa i te ohipa faufaa roa o te pororaa. Mea iti roa râ tei faaohipahia no te papai i te mau buka o te Bibilia e no te tiaau i te amuiraa Kerisetiano.

17 Ei faahohoˈaraa: I te tahi mau taime, te faahiti ra te mau Papai i “te ekalesia,” aore ra amuiraa, mai te haapao ra i te tahi ohipa haavaraa. (Mat. 18:17) I te tupuraa mau, o te mau matahiapo noa te rave i teie ohipa ei tia o te amuiraa. Eita te mau matahiapo e farerei i te mau melo atoa o te amuiraa no te ani i to ratou manaˈo rau hou ratou e rave ai i te hoê faaotiraa. E amo ratou i te hopoia i faataahia no ratou; e ohipa ratou no te maitai o te amuiraa taatoa.

18 I teie atoa mahana, mea iti roa te taata faatavaihia o te tia ˈtu no te pǔpǔ o te tavini. O ratou te Tino aratai a te mau Ite no Iehova. Te tiaau ra teie mau taata faatavaihia i te varua i te ohipa a te Basileia e te porotarama faatamaaraa pae varua. Mai i te senekele matamua ra, eita te Tino aratai e farerei i te melo taitahi o te pǔpǔ o te tavini hou a rave ai te mau faaotiraa. (A taio i te Ohipa 16:4, 5.) Teie râ, te apiti roa nei te mau Ite atoa i faatavaihia i te ohipa ootiraa faufaa roa e tupu ra i teie nei. Ei pǔpǔ, hoê anaˈe tino “te tavini haapao maitai e te paari,” ei taata taitahi râ, ua rau ïa ta ratou ohipa i faataahia.—Kor. 1, 12:19-26.

19, 20. Eaha to te nahoa rahi manaˈo vai faito noa no nia i “te tavini haapao maitai e te paari” e ta ˈna Tino aratai?

19 Eaha te faahopearaa o te mau parau i nia nei i nia i te nahoa rahi e maraa noa ra o te tiaturi ra e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei? Ei tuhaa o te mau taoˈa a te Arii, te oaoa ra ratou i te apiti hope roa i te mau faanahoraa a te Tino aratai, o te tia ˈtu ra no “te tavini haapao maitai e te paari.” Te mauruuru ra te mau melo o te nahoa rahi i te maa pae varua i faaineinehia i raro aˈe i te aratairaa a te Tino aratai. I taua atoa taime ra, a faatura ˈi ratou i te tavini ei pǔpǔ, te haapao maitai ra te mau melo o te nahoa rahi eiaha e faateitei i te taata atoa e parau ra e e melo ratou o tera tavini. Aita e Kerisetiano i faatavaihia i te varua o te Atua e hinaaro ra aore ra e tiai ra i teie huru haaraa.—Ohi. 10:25, 26; 14:14, 15.

20 Noa ˈtu e e “utuafare” tatou, melo o te toea faatavaihia, aore ra e melo tatou o te nahoa rahi, e faaoti papu anaˈe i te haa amui e te tiaau haapao maitai e ta ˈna Tino aratai. Ia “ara” tatou taitahi e ia vai taiva ore noa tatou e tae atu i te hopea.—Mat. 24:13, 42.

Te haamanaˈo ra anei oe?

• O vai “te tavini haapao maitai e te paari,” e o vai te utuafare?

• E nafea te hoê taata e ite ai e parauraa ta ˈna no te raˈi mai?

• Na vai te hopoia matamua roa e faaineine i te maa apî pae varua?

• Eaha te manaˈo te hoê melo faatavaihia ia ˈna iho e tia ˈi?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 26]

I teie mahana, o te Tino aratai te tia ˈtu no te pǔpǔ o te tavini haapao maitai e te paari. Hoê â faanahoraa e to te senekele matamua