Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Ta eo Imaroñ Lelok ñõn Jeova?

Ta eo Imaroñ Lelok ñõn Jeova?

Ta eo Imaroñ Lelok ñõn Jeova?

Ekkar ñõn Ruth Danner

Jinõ ekin ba ilo kejak bwe ilo yiõ eo 1933 ear obrõk kin jorran kinke Hitler ear jino iroij, im dri tel eo an kabuñ ear ba bwe ej juõn Yiõ Ekwojarjar, im iar lotak.

JINÕ im jema rar jokwe ilo bukwon eo etan Yutz, ilo Lorraine, juõn jikin ebuñbuñ ilo France im ebak ñõn ailiñ in Germany. Ilo 1921, Jinõ, eo ear niknik ilo kabuñ in Catholic ear mareik Jema, eo ej juõn dri Protestant. Lio jeiõ, Helen, ear lotak ilo 1922, im ke ear niñniñ wõt jinõ im jema rar kõtlok bwe en baptais ilo Kabuñ in Catholic.

Juõn ran ilo 1925, Jema ear bõk juõn buk etan Arp eo an Anij (ejelok ilo kajin Majõl). Ke ear riiti buk in ear kile bwe eñin mol eo. Ear jejelok ñõn ro rar je buk in, im rein rar kejelãik dri katak Baibel ro ak Dri Kennan ro an Jeova ilo Germany bwe ren lolok e. Ilo mõkõj, Jema ear kwalok nan kin men ko ej kab katak kaki. Ak Jinõ ear jab mõnõnõ kin an kõmõne men in. Ej lamij im ba ñõn e ilo kajin German, “Kwon kõmõn jabrewõt men kwokõnan ak kwon jab kobalok iben Dri Kennan ro an Jeova (Bibelforscher)!” Bõtab, Jema emwij an bebe karere, im ilo 1927 ear baptais einwõt juõn ian Dri Kennan ro an Jeova.

Kin men in, jibwũ ear akwelap ñõn jinõ bwe en jibil jen jema. Juõn ien ke dri Catholic ro rar jar, pris eo ear jiroñ ro uan kabuñ eo bwe ren jab kobalok iben jema bwe e ej dri kanan wan. Ke kimar rol ñõn mweo, jibwũ ear kare jema kin nien wut eo jen rum eo ilõñ im mõtõn wõt jidrik en kar lel bõran ak elel aieran. Men in ear kamakit jinõ bwe en lemnok bwe ennan eo kar kwalok ilo imõn jar eo ear kõmõn an jibwũ kar iten mõn jema. Inem ear jino riiti buk ko an Dri Kennan ro an Jeova. Ejjabto tokelik ear kile bwe eñin mol eo, im ear baptais ilo yiõ eo 1929.

Jinõ im jema rar lukkun kate ir ñõn katakin kimro ledrik eo jeiõ ñõn kile bwe Jeova ej lukkun mol an ber. Rar riit ñõn kimro bwebwenato ko jen Baibel inem kajitõk ibemro etke rein ilo bwebwenato kein ilo Baibel rar kõmõni wãwen ko air. Ilo ien in, Jema ear makoko in jerbal in boñ im jota, meñe men in en kar kõmõn an jab maroñ kabwe aikwij ko an baamle eo an. Ear kõnan bwe en or ien ñõn ber ilo kwelok ko an Kristian, jerbal in kwalok nan, im katak iben ro nejin.

Ien ko Rekauwatata Rar Jino Walok

Jinõ im jema rar keini air kwalok karuwainene ñõn overseer ro rej lolok congregation ko ñõn mweo bwe ren jokwe ie im ro rej jerbal ilo Bethel jen ailiñ in Switzerland im France. Rein rar jiroñ kim kin melejoñ ko im abañ ko dri tõmak ro jeim im jãtim rar jelmaiki ilo Germany, ijo ej jejjo wõt mail ettolokin jen mweo imwem. Kien eo an Nazi me ej ber iomin tel eo an Adolf Hitler ear bõk Dri Kennan ro an Jeova ñõn jikin kalbuj ko, im kejebel ajiri ro jen jineir im jemeir.

Ña im ledrik eo jeiõ, Helen, kimro ar pojõk in jelmae melejoñ ko rej ber iman. Jinõ im jema rar jibõñ kimro ñõn kili eon ko jen Baibel me remaroñ tel kimro. Remaroñ ba: “Elañe kwojjab jela ta eo kwon kõmõne, lemnok kin Jabõn Kennan 3:​5, 6. Elañe kwoj mijõk kin melejoñ ko kwoj iioni ilo jikuul, kajerbal 1 Dri Korint 10:13. Elañe rej kajenolok komro jen kim, kememej Jabõn Kennan 18:10.” Iar kili Sam 23 im 91 jen buruõ im iar jino liki Jeova bwe enaj kar kejbãrok iõ.

Ilo 1940, dri Nazi ro ilo Germany rar iroij ion jikin eo Alsace-​Lorraine, im kien in ekãl ear kõnan bwe aolep ridto ro ren bõk kwonair ilo kien Nazi. Jema ear jab bõk kwonan, im bolijmãn ro an Germany naetan Gestapo, rar kamijõk e bwe elañe ejjab bõk kwonan enaj kalbuj. Ke jinõ ear jab kõmõni nuknuk ko an dri tõrinae ro, bolijmãn ro rar bareinwõt kamijõk e.

Ear jino bin ñõn aõ ber ilo jikuul. Kajjojo ran, mokta jen an jino kilaj eo am, dri jikuul ro rar jar ñõn Hitler, im ba “Heil Hitler” ej juõn nan in koutiej an ailiñ in Germany, air al kin al in koutiej an ailiñ eo rej kwotak anbijmaroñõn peir im lemanlok. Jinõ im jema rar jab ba in jab kõmõni men kein ak rar jibõñ iõ kamineneik bõklikõt eo aõ ekkar ñõn kien ko an Anij. Inem ke iar mõke iaõ, iar maroñ mõke bebe ñõn jab koutiej kien eo an Nazi. Dri kaki ro rar jeptake iõ im kamijõk iõ bwe renaj jolok iõ jen jikuul. Juõn ien ke iar jiljilimjuõn wõt aõ yiõ, rar kajutak iõ iman aolep dri kaki ro 12 ilo jikin jikuul eo. Rar kajeoñ iun iõ bwe in kwotak peiõ ñõn koutiej Hitler. Bõtab, Jeova ear jibõñ iõ ñõn jutõk bin.

Juõn dri kaki ear kajeoñ in kareel buruõ im ba bwe ña ij juõn dri jikuul emõn. Ear lap an emõn iben ña, im enaj lukkun buromõj elañe renaj jolok iõ jen jikuul. Ear ba: “Kwojjab aikwij lukkun kwotak peõm, bwelen jidrik wõt. Im kwojjab aikwij ba, ‘Heil Hitler!’ Kwon baj riõp in kamakitkit tiem.”

Ke iar ba ñõn Jinõ ta eo dri kaki eo ear kõmõne, ear kakememej iõ kin bwebwenato eo ilo Baibel kin dri Hibru ro jilu me rar jutõk imanin ekjõp eo kiñ in Babilõn eo ear kajutake. Ear ba, “Ta eo rar aikwij in kar kõmõne?” Iar uak im ba, “Barikrik.” Jinõ ear wõnmanlok im ba, “Elañe ilo ien in rar aikwij in barikrik iman ekjõp eo, ren kar jillok im lukwoj to in juj ko air, en kar ke jime men in? Kwon kãlet; im kõmõne men eo kwoj lemnok ejime.” Einwõt Shadrach im Meshack im Abednego, iar bebe ñõn tiljek wõt ñõn Jeova.​—Dan. 3:​1, 13-​18.

Elõñ alen an dri kaki ro jolok iõ jen jikuul im kamijõk iõ bwe renaj bõk iõ jen jinõ im jema. Iar lukkun inebata, bõtab jinõ im jema rar rejañ wõt iõ. Ke iar etal ñõn jikuul, Jinõ ear jar iba im kajitõk iben Jeova bwe en jibõñ iõ. Iar jela bwe enaj kakajur iõ ñõn jutõk bin kin mol eo. (2 Kor. 4:⁠7) Jema ear ba ñõn ña bwe elañe ear binlok ijjibed ko, imaroñ rol ñõn mweo. Ear ba, “Kwe kwoj nejim im kimij yokwe yuk ñõn in drio. Bõtab, bebe eo am ñõn tiljek ej ikõtamiro wõt Jeova.” Nan kein rar kakajurlok kõnan eo aõ ñõn tiljek wõt.​—Job 27:5.

Bõlijmãn ro naetan Gestapo, ekkã air itok ñõn mweo imwem bwe ren bukot buk ko an Dri Kennan ro an Jeova im kajitõkin jinõ im jema. Rej bõk jinõ iomin elõñ auõ ko im bõk jema im ledrik eo jeiõ jen jikin jerbal ko air. Iar jab jela elañe jinõ enaj roltok ñe ij rol ñõn mweo jen jikuul. Jet ien, eo ear jokwe turin mweo ekin jiroñtok iõ im ba: “Emwij air bõk jinõm.” Inem ij kũttiliek iloan mweo im kajitõk iba mõke: ‘Rej ke kaiñtan e? Inaj ke bar lo e?’

Jilkinlok Ir

Ilo Jãnwõde 28, 1943, bolijmãn ro rar kworuj kim in jilu im jimõtõn auõ ilo jimmarok. Rar ba bwe elañe jinõ im jema, ledrik eo jeiõ im ña, kim naj bõk kwonam ilo kien eo an Hitler, inem reban jilkinlok kim jen ijo kabijuknem. Rar letok jilu wõt auõ ñõn keboj men ko mweiem. Bõtab, kinke jinõ ear kebojelok iman ieb ko am kin nuknuk im juõn Baibel, kim kar kajerbal ien in ñõn jar im rejañ dron. Jema ear kakememej kim bwe ‘ejelok men emaroñ in kijbil kim jen yokwe an Anij.’​—Rom. 8:​35-​39.

Bolijmãn ro an Nazi rar bar jeblaktok. Iban meloklok juõn Kristian kõra etan, Anglade, ke ej reitok im jõñ ke rej bõk kim. Bolijmãn ro rar bõklok kim ñõn jikin kõtar train eo, ilo jikin eo etan Metz. Elikin am etal ilo train eo iomin jilu ran, kimij kab tõbarlok Kochlowice, ej juõn ian jikin kalbuj ko redrik ilo Auschwitz, Poland. Ruo aliñ tokelik, rar bõk kim ñõn Gliwice, im kim kar ber ilo juõn im, me rar ukote bwe en mõn jerbal an dri kalbuj. Dri Nazi ro rar jiroñ kim bwe elañe kim naj kalimur ikijen am je peba eo ñõn karmijete tõmak eo am, inem renaj kanemkwoj kim im kajeblaktok men ko mweiem. Jema im Jinõ rar makoko, kin men in, dri tõrinae ro rar ba, “Kom jamin bar jeblak ñõn kabijuknemi.”

Kar bar bõklok kim ñõn Swietochlowice ilo aliñ in Juun eo, jen ijin ear jino metõk bõra, im tok ñõn ranin ej ikutkut wõt an metõk. Ear jino im jorran arrin peiõ, im taktõ eo ear jolok jet ian aki ko ilo peiõ ak ear jab letok uno in kamij enbwiniõ bwe in jab eñjake an metõk ke ear joloki. Bõtab men eo emõn ej bwe jerbal eo aõ kar ñõn wiaik aikwij ko an dri waj ro, im ekkã air jilkinlok iõ ñõn juõn mõn kõmat bilawã im kõra eo ijo ej letok kijiõ mõña.

Jen ien eo mantak, baamle eo aõ ear jenolok jen dri kalbuj ro jet ak kim kar ber wõt iben dron. Ilo Oktoba 1943, rar bar bõk kim ñõn juõn jikin kalbuj ilo Ząbkowice. Kim kar kiki ion bed ko ilo juõn rum ilo bõrwoj in mweo iben bar jet 60 eman, kõra im ajiri. Dri tõrinae ro relej naetair SS, rar kanuij lale bwe armij ro ren mõña ekan ko retton im jorran.

Meñe ear bin mour ilo ien eo ak kim kar jab ebwer. Kimar riit ilo Imõniaroñroñ eo kin juõn jerbal elap kin kwalok nan eo me enaj walok elikin an jemlok bata eo. Inem kimar melele kin unin kim kar iñtan im bwe mõtõn jidrik aolep iñtan kein renaj jemlok.

Ke kimar roñ bwe dri tõrinae ro jen ailiñ ko jet rar bõk anjo jen dri Nazi ro, kimar jela bwe renaj luuj ilo bata eo. Ilo jinoin yiõ eo 1945, dri tõrinae ro relej rar illok jen jikin kalbuj eo. Ilo Pãpode 19, rar iun kim ñõn etetal iomin 150 mail ko, im emen wik tokelik, kimar tõbarlok jikin eo Steinfels, Germany, ilo ijin dri waj ro rar likit dri kalbuj ro ñõn iloan juõn roñ. Elõñ rar lemnok bwe kim naj kar mij. Ak ilo ejja ran eo wõt, dri tõrinae ro jen ailiñ ko jet rar jãde, im dri tõrinae ro renana im lej rar ko im abañ ko kimar iioni rar jemlok.

Jibarek Mejenkajik ko Aõ

Ilo Mei 5, 1945, enañin ruo im jimõtõn yiõ ko tokelik, kim kar jeblak ñõn ijo kabijuknem ilo Yutz, kimar lukkun etton im kijkij. Kim kar jab jenij am nuknuk jen kar Pãpode eo, kin men in kimar tili nuknuk ko retton. Ij kememej an jinõ jiroñ kim: “Ranin ej ran eo emõntata ñõn mour ko ami. Ejelok jabrewõt iber. Meñe nuknuk ko jej kõnõki ejjab ar. Bõtab, kij aolep jar tiljek wõt mae ien jej tõbartok. Jar jab ebbururu kin tõmak eo ar.”

Ke ear emõnlok aõ mour iomin jilu aliñ ilo Switzerland, iar bar jeblak ñõn jikuul, im ejoko aõ mijõk kiõ ñe renaj jolok iõ jen jikuul. Kim maroñ kiõ koba iben ro jeim im jãtim im kwelok iben dron im kwalok nan ilo anemkwoj. Ilo Okõj 28, 1947, ke iar 13 aõ yiõ, iar kalikar bwe emwij aõ kar wujleplok mour eo aõ ñõn Jeova elõñ yiõ ko lok iman ikijen aõ baptais. Jema ear baptais iõ ilo river Moselle. Iar kõnan mõkõj in erom juõn pioneer, ak Jema ear ba bwe in kamineneik iõ kin juõn jerbal. Kin men in, iar katak ñõn jela keke. Ke iar 17 aõ yiõ ilo 1951, kar jitõñ iõ bwe in jino jerbal in pioneer ilo jikin eo ebak, Thionville.

Ilo ejja yiõ eo wõt, iar etal ñõn juõn kwelok elap ilo Paris im iar kanne juõn peba ñõn bõk jerbal in missionary. Ak kinke iar jab lukkun ridto, Brother Nathan Knorr ear ba bwe enaj kakone peba eo iar kanne “mae tokelik.” Ilo Juun 1952, rar kir iõ bwe in ber ilo jikuul in missionary eo ken ka 21, ilo South Lansing, New York, U.S.A.

Jikuul in Gilead im Mour eo Aõ Elikin

Juõn jerammõn ekanuij emõn iar iione! Ekin bin aõ kennan ilobwilij ilo kajin eo aõ. Ak kiõ ij aikwij konono ilo kajin belle. Bõtab, dri tel ro an jikuul eo rar jibõñ iõ ilo yokwe. Juõn brother ear kõmõne juõn eta me ej jitõñlok kin ettõñdikdik eo aõ ñe ij jook in kennan ilo kajin belle.

Ilo Julae 19, 1953, kimar kadrioijlok ilo jikin iakiu eo etan Yankee Stadium ilo New York, im rar kãlet bwe in jerbal ilo Paris iben Ida Candusso. Iar mijõk ñe ij kwalok nan iben ro remweie ilo Paris, bõtab elõñ ro etã burueir iar katak Baibel ibeir. Ida ear mare im etal ñõn Africa ilo 1956, ak iar ber wõt ilo Paris.

Ilo 1960, iar mareik juõn brother ej jerbal ilo Bethel im kimro ear jerbal iben dron ilo jerbal in special pioneer ilo Chaumont im Vichy. Lailim yiõ tokelik, iar bõk nañinmij in TB (tuberculosis) im iar aikwij bwijrõk jen jerbal in pioneer. Iar lukkun buromõj kinke jen ke iar drik mejenkajik eo aõ ej bwe in ber wõt ilo jerbal in kwalok nan full time. Jet ien tokelik, leo iba ear jolok iõ im bar bõk juõn kõra. Jibõñ ko an ro jeiõ im jãtiõ rar lukkun kakajur iõ ilo yiõ ko rar lukkun bin ñõn ña, im Jeova ear wõnmanlok wõt im inek erro ko aõ.​—Sam 68:19.

Kiõ ij jokwe ilo Louviers, Normandy, ebake ra eo ilo France. Jekron ñe ij nañinmij, ak ij mõnõnõ bwe iar kile an Jeova jibõñ iõ. Katak ko iar bõki ke iar drik rej jibõñ iõ ilo ran kein ñõn drebij wõt juõn lemnok ejime. Jinõ im jema rar katakin iõ bwe Jeova ej lukkun mour me imaroñ yokwe, konono iben, im eo ej uaki jar ko aõ. Inem, “Ta eo I naj lelok ñõn Jeova kin men ko otemjej E ar letok ñõn iõ?”​—Sam 116:⁠12.

[Naan ko ilo peij 6]

“Ij mõnõnõ bwe iar kile an Jeova jibõñ iõ”

[Pija eo ilo peij 5]

Ke ear jiljino aõ yiõ

[Pija eo ilo peij 5]

Iben missionary im pioneer ro ilo Luxembourg, kimij kõmõne jerbal in kwalok nan ke ear 16 aõ yiõ

[Pija eo ilo peij 5]

Iben Jema im Jinõ ilo juõn kwelok elap ilo 1953