Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o E Mulimuli i le “Auala Silisili” o le Alofa?

Po o E Mulimuli i le “Auala Silisili” o le Alofa?

Po o E Mulimuli i le “Auala Silisili” o le Alofa?

“O LE Atua o le alofa.” O upu nei a le aposetolo o Ioane, ua faailoa mai ai le uiga aupito sili o le Atua. (1 Ioa. 4:8) O le alofa o le Atua i tagata, ua mafai ai ona tatou faalatalata atu iā te ia, ma maua se faiā totino ma ia. O le ā se isi auala ua faaaafia ai i tatou e le alofa o le Atua? Ua faapea mai le upu: “E taaʻina i tatou i mea e tatou te fiafia i ai.” E saʻo le manatu lenā. Ae peitaʻi, e taaʻina i tatou e ē e tatou te alolofa i ai, ma lē e alofa iā i tatou. Talu ai ua faia i tatou i le faatusa o le Atua, ua iā i tatou la le tomai e faaatagia atu ai le alofa o le Atua i o tatou olaga. (Kene. 1:27) O le mea lea na tusi ai le aposetolo o Ioane e faapea ua tatou alolofa i le Atua, “auā na muaʻi alofa mai o [Ia] iā i tatou.”—1 Ioa. 4:19.

O Upu e Fā e Faamatala ai le Alofa

Na taʻua e le aposetolo o Paulo le alofa o le “auala silisili.” (1 Kori. 12:31) Aiseā na ia faamatala ai le alofa i lea auala? O le ā le ituaiga o alofa na faasino i ai Paulo? Ina ia maua le tali, seʻi o tatou iloilo totoʻa le upu “alofa.”

I Eleni anamua, e fā upu autū, na faaaogā i ni auala eseese e faamatala ai le alofa: stor·geʹ, eʹros, phi·liʹa, ma le a·gaʹpe. I nei upu, o le a·gaʹpe, o le faaupuga lea ua faaaogā e faamatala ai le Atua o “le alofa.” * E tusa ai ma lea alofa, na faapea mai le Polofesa o William Barclay i lana tusi o le New Testament Words: “O le agapē e fesootaʻi atu i le mafaufau: ua lē na o se faalogona e oso faafuaseʻi aʻe i o tatou loto; ae o se mataupu silisili lea e mautinoa o loo tatou ola ai. O le agapē o se uunaʻiga e sau mai i le loto.” I lenei mataupu, o le a·gaʹpe o le alofa lea e taʻitaʻia e mataupu silisili, ae e masani ona ō mai faatasi ma faalogona malolosi. Ona o loo iai mataupu silisili lelei ma leaga foʻi, e manino mai la, e ao i Kerisiano ona taʻitaʻia e mataupu silisili lelei, ia ua faatulaga mai e Ieova le Atua lava ia i le Tusi Paia. Pe a tatou faatusatusa le auala o loo faamatala ai e le Tusi Paia le a·gaʹpe i isi faaupuga o loo faaaogā i le Tusi Paia e faamatala ai le alofa, o le a tatou malamalama lelei ai i le alofa e ao ona tatou faaalia.

Alofa i Totonu o le Aiga

O se fiafiaga le avea o oe ma sui o se aiga fiafia, e malolosi ma māfana! O le stor·geʹ o le upu Eleni lea sa masani ona faaaogā e faasino atu i le lotoaiga lea e iai i tagata taʻitoʻatasi o le aiga. E finafinau Kerisiano e faaalia le alofa i sui uma o le aiga. Sa valoia e Paulo o aso e gata ai, o le a avea tagata ma ē “e lē lotoaiga.” *2 Timo. 3:1, 3.

O se mea e faanoanoa ai i lenei lalolagi, ua tau leai se alofa moni lea e tatau ona iai i le va o tagata o le aiga. Aiseā ua tele ai le faapaʻū tama? Aiseā ua lē ano ai le tele o aiga i nai mātua ua afu le soifua? Aiseā ua faatupulaʻia ai fuainumera o tatalaga faaipoipoga? O le tali, o le Leai o se lotoaiga.

E lē gata i lea, o loo aʻoaʻo mai e le Tusi Paia “e sili le faaʻoleʻole o le loto i mea uma.” (Iere. 17:9) O le alofa faaleaiga e aofia ai o tatou loto ma o tatou faalogona. O le mea e fiafia ai, ona na faaaogā e Paulo le a·gaʹpe e faamatala ai le alofa e tatau ona faaalia e le tane i le avā. Na faatusatusa e Paulo lenā alofa i le alofa na faaalia e Keriso i le faapotopotoga. (Efe. 5:28, 29) O lenei alofa e faavae mai i mataupu silisili ua faataatia mai e Ieova, o Lē na faavaeina le faatulagaga o le aiga.

O le alofa moni i tagata taʻitoʻatasi o le aiga, o le a uunaʻia ai i tatou e tausia o tatou mātua ua matutua, po o le uunaʻia foʻi o i tatou e tauaveina nisi tiute tauave mo a tatou fanau. E uunaʻia ai foʻi mātua e aʻoaʻo ma faatonu ma le alofa a latou fanau pe a manaʻomia, ma e taofia ai mātua mai i le alofa faavalea, lea e oo ai ina tuufau le fanau.—Efe. 6:1-4.

Alofa Fetosinaaʻi ma Mataupu Silisili o le Tusi Paia

O le alofa masani i le va o se ulugalii faaipoipo, o le mea moni o se meaalofa mai i le Atua. (Faata. 5:15-17) Ae peitaʻi, o le upu eʹros, o loo faasino atu i le alofa fetosinaaʻi, e lē o faaaogāina e tusitala o le Tusi Paia. Aiseā? I tausaga ua mavae, na faia ai e le Olomatamata lenei faamatalaga: “I aso nei, e foliga mai ua faia e le lalolagi atoa le mea sesē lava lea na faia e tagata Eleni anamua. Na latou tapuaʻi atu i le Eros o se atua, ma ifo atu i ona fata faitaulaga ma ofo atu ai taulaga iā te ia. . . . A ua faaalia i le talafaasolopito, o na ituaiga o tapuaʻiga o le tuʻinanau i feusuaʻiga, e na o le faalumaina ai, ulavale ai ma faaleagaina ai. Atonu o le pogai lenā ua lē faaaogā ai e tusitala o le Tusi Paia lenā upu.” Ina ia tatou ʻalofia le aafia i faiā e faavae i le tosina atu i le vaaiga o mata, e tatau ona pulea le alofa fetosinaaʻi e mataupu silisili o le Tusi Paia. O lea, ia fesili ifo iā te oe lava, Po o pulea oʻu faalogona alofa mo le isi itupā ma le alofa moni e tatau ona iai mo laʻu paaga.

A o agaʻi ina “matua” po ua oo i le malaulau o le talavou, o le taimi lea e malolosi ai faalogona tau feusuaʻiga, ae o talavou o loo pipii atu i mataupu silisili o le Tusi Paia o le a tumau pea lo latou mamā tau amio. (1 Kori. 7:36; Kolo. 3:5) E tatou te vaai i faaipoipoga o se meaalofa tāua mai iā Ieova. Na fetalai Iesu e faatatau i ulugalii faaipoipo: “O ē ua faatasia e le Atua, aua neʻi tuueseeseina e se tagata.” (Mata. 19:6) Nai lo o le nonofo faatasi ona o faalogona, ae e tatou te vaai i le faaipoipoga o se mea e matuā tāua lava. Pe a tulaʻi mai ni faafitauli i le faaipoipoga, e tatou te lē saʻilia ni auala e vave ai ona teteʻa, ae e tatou te taumafai malosi e faaalia uiga o le Atua, ina ia maua ai se aiga fiafia. O na taumafaiga o le a aumaia ai se fiafiaga tumau.—Efe. 5:33; Epe. 13:4.

Alofa i le Va o Uō

E lē fiafia le olaga pe a leai ni uō! O loo faapea mai se faataoto o le Tusi Paia: “A o i ai le tagata alofa e sili ona pipii mai i lo le uso.” (Faata. 18:24) E finagalo Ieova e maua ni a tatou uō moni. E lauiloa le faigauō a Tavita ma Ionatana. (1 Samu. 18:1) O loo faapea mai le Tusi Paia, na “alofa faapelepele” Iesu i le aposetolo o Ioane. (Ioa. 20:2) O le upu Eleni mo le “alofa faapelepele” po o le “faigauō” o le phi·liʹa. E lē leaga le iai o ni uō lelei i le faapotopotoga. Peitaʻi, i le 2 Peteru 1:7, ua faalaeiauina ai i tatou e faaopoopo le alofa (a·gaʹpe) i lo tatou “alofa i le ʻauuso” (phi·la·del·phiʹa, o loo tuufaatasi ai le upu phiʹlos, o le upu Eleni mo le “uō”) ma le a·del·phosʹ, o le upu Eleni mo le “uso”). Ina ia maua ni faigāuō e māfana, e manaʻomia ona tatou faatatauina lenei fautuaga. E lelei pe a fesili ifo iā te oe lava, ‘Po o pulea oʻu faalogona mo se faigāuō e mataupu silisili o le Tusi Paia?’

Ua fesoasoani le Afioga a le Atua iā i tatou e ʻalofia ai le faaituʻau i le feagai ai ma a tatou uō. E tatou te lē faatatauina ni tapulaa uiga lua, ni tapulaa e māmā mo a tatou uō, ae e ese ni tapulaa mo nisi tagata e lē o ni a tatou uō. E lē gata i lea, e tatou te lē faaaogā ni upu faaviivii e maua ai ni uō. O le mea e sili ona tāua, o le faatatauina o mataupu silisili o le Tusi Paia, ua tatou maua ai le faautauta i le filifilia o a tatou uō, ma ʻalofia ai “aumea leaga” e faaleaga ai amioga lelei.—1 Kori. 15:33.

Fusi Mataʻina o le Alofa!

E tutasi moni lava le fusi lea e autasi ai Kerisiano! Na tusi le aposetolo o Paulo: “Aua tou te faatagā alofa . . . . Ia matuā alofa faapelepele le tasi i le isi i le alofa faaleuso.” (Roma 12:9, 10) O le mea moni, e olioli Kerisiano i le ‘alofa (a·gaʹpe) lea e lē faatagā alofa.’ O lenei alofa e lē na o ni lagona e mapuna aʻe i o tatou loto. Nai lo lea, e faavae atoatoa i mataupu silisili o le Tusi Paia. Ae peitaʻi, o loo tautala foʻi Paulo i le “alofa faaleuso” (phi·la·del·phiʹa) ma le “maelega i le alofa” (phi·loʹstor·gos, ua tuufaatasi ai le upu phiʹlos ma le stor·ge). E tusa ai ma manatu o se tasi tagata atamai, o le “alofa faaleuso” o le “alofa faapelepele, e faaalia ai le agalelei, tigāalofa, ma le tuuina atu o le fesoasoani.” Pe a tuu faatasi ma le a·gaʹpe, o le a māfana ai faauōga i tagata tapuaʻi o Ieova. (1 Tesa. 4:9, 10) O le isi faaupuga o le alofa, o loo faaliliuina o le “alofa faapelepele,” e na o le faatasi ona taʻua i le Tusi Paia, ma o loo faasino atu i se faiā vavalalata ma le māfana i totonu o le aiga. *

O le fusi ua autasia ai Kerisiano moni, o le tuufaatasiga o le alofa faaleaiga ma le alofa faapelepele mo uō moni, o nei faiā uma e pulea e le alofa e faavae i mataupu silisili o le Tusi Paia. O le faapotopotoga Kerisiano, e lē o se nofoaga e fetaui ai tagata uma po o se kalapu mo uō, ae o se aiga e auaufaatasi i le tapuaʻiga iā Ieova le Atua. E tatou te taʻua tagata tapuaʻi o uso ma tuafāfine, ma o le auala foʻi lenā tatou te vaai atu ai iā i latou. O i latou o le vaega o lo tatou aiga faaleagaga, e tatou te alolofa iā i latou o ni uō, ma o tatou uiga faaalia iā i latou e ōgatusa ma mataupu silisili o le Tusi Paia. Tau ina ia faaauau ona tatou saosaolaumea uma i le fusi o le alofa lea e autasia, ma iloga ai le faapotopotoga Kerisiano moni.—Ioa. 13:35.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 O nisi foʻi taimi e faaaogā ai le a·gaʹpe i se uiga lē lelei.—Ioa. 3:19; 12:43; 2 Timo. 4:10; 1 Ioa. 2:15-17.

^ pala. 7 O le faaupuga “lē lotoaiga” o se faaliliuga o le isi vala o le stor·geʹ pe a iai le upu i luma o le upu, o lona uiga “e aunoa.” Tagaʻi i le Roma 1:31.

^ pala. 18 I le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, o loo iai foʻi isi upu Eleni o loo faaliliuina i le “alofa faapelepele.” O lea la, i lenā faaliliuga, o loo maua ai le upu “alofa faapelepele” e lē gata i le Roma 12: 10 ae o loo iai foʻi i le Filipi 1: 8 ma le 1 Tesalonia 2: 8.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 12]

O le ā sau vaega o loo fai e faamalosia ai le fusi o le alofa lea e autasia ai i tatou?