Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E paturu te haapaoraa maitai i te faaturaraa i te Parau a te Atua

E paturu te haapaoraa maitai i te faaturaraa i te Parau a te Atua

UA PATURU Iesu i te faaturaraa i te Parau a te Atua, te mau Papai moˈa. Ua ite-papu-hia te reira ia ˈna i pahono a faahemahia ˈi oia e Satani. (Mataio 4:4-11) Ei hiˈoraa, ua aha Iesu i to Satani aaraa ˈtu ia ˈna ia taui i te tahi mau ofai ei maa? Ua patoi Iesu ma te faahiti atu i te mau parau faaurua a Mose, ta oe e ite i roto i te Deuteronomi 8:3. E i to Satani pûpûraa ˈtu i te mana o te mau basileia atoa o te ao nei no te hoê noa ohipa haamoriraa, eaha ta Iesu i pahono atu? Ua patoi oia ma te faahiti atu i te faaueraa tumu a te mau Papai ta oe e ite i roto i te Deuteronomi 6:13.

A feruri noa na! Ia Iesu i haapii atu i te taata, noa ˈtu e e Tamaiti iho oia a te Atua, ua tiaturi noa oia i te mana o te mau Papai. E mea papu e aita roa ˈtu oia i haafaufaa ore aˈe i te Parau a te Atua no te tutuu a te taata. (Ioane 7:16-18) Teie râ, e ere hoê â faatura to e rave rahi aratai haapaoraa o te tau o Iesu no te Parau a te Atua. No te aha hoi? Ua vaiiho ratou i te tutuu a te taata ia na nia ˈˈe i te mau Papai moˈa. Ma te huna ore, ua parau atu Iesu i teie feia: “Ua na reira outou i te faaore i te ture a te Atua i ta outou na tutuu. E te mau haavare e, te au maite na outou i ta Isaia i parau ia outou na, a na ô ai ra, . . . Te faatura mai nei [teie nei feia] ia ˈu i to ratou utu; tei te atea ê râ to ratou aau ia ˈu. E mea faufaa ore râ ta ratou e pure ia ˈu nei, a haapii ai i tei tuuhia mai e te taata anaˈe ra.”—Mataio 15:6-9.

E rave rahi haapaoraa, Kerisetiano aore ra aita, e parau ra e te faatura ra ratou i te Bibilia. Ehia râ rahiraa haapaoraa ta oe i matau o te faarue i te mau tutuu a te taata aita anaˈe te reira e tuati ra i te mau haapiiraa maramarama a te Parau a te Atua? Teie e piti hiˈoraa.

TUMU PARAU: Te mau iˈoa toroa faaroo.

TA TE BIBILIA E HAAPII RA:

Ua faahapa Iesu i te mau aratai haapaoraa o to ˈna ra tau no to ratou au i te mau iˈoa toroa e nounou i te tiaraa teitei. Ua parau Iesu e mea au na teie feia “te vahi teitei i te mau amuraa maa ra, e te parahiraa i hau i te mau sunago ra, e ia arohahia i te vahi taata ra, e ia parauhia mai e te taata, E Rabi.” Ua parau râ oia i ta ˈna mau pǐpǐ: “Eiaha e titau ia parauhia, ia Rabi; hoê roa hoi a outou orometua, o te Mesia; e e taeae anaˈe hoi outou atoa na. E eiaha roa outou e faametua i te hoê taata o teie nei ao, oia anaˈe ra hoi to outou Metua o te parahi i te raˈi ra.”—Mataio 23:1-10.

UIRAA:

Te au ra anei te mau aratai o tera haapaoraa ia faaohipahia te mau iˈoa toroa hanahana no ratou ma te imi i te tiaraa teitei i te aro o te taata, aore ra te auraro ra anei ratou i te faaueraa a Iesu eiaha e na reira?

TUMU PARAU: Te faaohiparaa i te mau hohoˈa i roto i te haamoriraa.

TA TE BIBILIA E HAAPII RA:

“Eiaha roa oe e hamani i te tii tarai hia no oe e te hohoa no te hoe mea i nia i te rai ra, e no te hoe mea i raro i te fenua nei, e no te hoe mea i roto i te pape i raro ae i te fenua ra. Eiaha roa oe e haamori atu, e e tavini atu.”—Exodo 20:4, 5, V.C.J.S.

Ua papai te aposetolo Ioane i te mau Kerisetiano: “E ara ia outou i te mau idolo ra.”—Ioane 1, 5:21.

UIRAA:

Te auraro ra anei tera haapaoraa i te faaueraa maramarama a te Bibilia eiaha e faaohipa i te mau hohoˈa e idolo no te haamori i te Atua?

E itea ia oe te eˈa tano

Noa ˈtu e mea rahi roa te haapiiraa faaroo papu ore i teie mahana, e itea ia oe te hoê o te aratai i te ora. E rave rahi tapao e itehia ˈi te “haapaoraa mau e te viivii ore i mua i te aro o te Atua.” (Iakobo 1:27, V.C.J.S.) E au te mau irava faahitihia i roto i teie mau tumu parau i te mau tapao purumu o te aratai ia oe i tera haapaoraa.

No te aha e ore ai e ani atu i te mau Ite no Iehova ia faataa mai i ta ratou mau pahonoraa i te mau uiraa ta oe i taio mai nei? A feruriruri ai oe i te reira, a pee i te hiˈoraa maitai o te feia i ora na i te senekele matamua i te oire o Berea. I muri aˈe i to ratou faarooraa i ta Paulo pororaa, ‘ua imi ratou i roto i te Papairaa moâ, e oia mau anei.’ (Ohipa 17:11, V.C.J.S.) Mai te peu e mai to Berea mau taata te faatura ra oe i te Parau a te Atua e te haapii maite ra oe i te reira, e itea ia oe te eˈa o te ora. Ia maiti oe i te rave i tera eˈa, e tia ïa ia oe ia rave i tera faaotiraa.

Teihea haapaoraa e faaitoito ra i te taata ia haapii i te mau Papai no te papu e tera mau anei te parau mau?