Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ora Mutu Kore i te Enua—Manakonakoanga i Orongaia Mai e te Atua

Ora Mutu Kore i te Enua—Manakonakoanga i Orongaia Mai e te Atua

Ora Mutu Kore i te Enua​—Manakonakoanga i Orongaia Mai e te Atua

“Kua akapuapinga koreia te au mea tei angaia . . . kia tau ki te manakonakoanga.”​—ROMA 8:20.

1, 2. (a) Eaa ra te manakonakoanga o te ora mutu kore i te enua nei i puapinga ai kia tatou? (e) Eaa ra te manganui anga o te tangata i ekoko ei no runga i te ora mutu kore i te enua nei?

PENEI te maara ra ia koe te rekareka taau i kite i toou kite mua anga e, i te tuatau ki mua kare te tangata e ruaine akaou e kare e mate, mari ra ka ora e tuatau ua atu i runga i te enua nei. (Ioa. 17:3; Apo. 21:​3, 4) Kare e kore e, kua rekareka koe i te akakite anga i taua manakonakoanga Tuatua Tapu ki etai ke atu. Ina oki e, ko te manakonakoanga no te ora mutu kore, e tuanga puapinga te reira no te tuatua meitaki ta tatou e tutu aere ra. Te akakeu ra te reira i to tatou tu no runga i te oraanga.

2 Ko te tuanga maata, kua kopae ke te au akonoanga o Kerititome, i te manakonakoanga no te ora mutu kore i te enua. Noatu e te apii maira te Pipiria e kare tetai tuanga o te kopapa tangata e ora mai me mate te tangata, ko te maataanga o te au akonoanga, te apii ra i te au apiianga kare e tau ana ki te tuatua tapu, e e tuanga mate kore to te tangata te ka ora mai mei te mate, e ka ora atu i roto i te ao vaerua. (Eze. 18:20) No reira rai, te manganui anga o te tangata, e ekoko ra no runga i te ora mutu kore i te enua nei. Penei ka ui tatou e: Te turuturu tikai ra ainei te Pipiria i taua manakonakoanga ra? Me koia ia, inaea te Atua i akakite mua mai ei i te reira ki te tangata?

“Akapuapinga Koreia . . . kia Tau ki te Manakonakoanga”

3. I akapeea to te Atua akakoroanga no te tangata, i te kitea meitakiia anga mei te akamataanga mai te tuatua enua o te tangata?

3 Kua kitea meitakiia to Iehova akakoroanga no te tangata ravarai i te akamata anga tikai o te tuatua enua o te tangata. Kua akakite taka meitaki mai te Atua e ka ora a Adamu e tuatau ua atu, me akarongo aia. (Gene. 2:​9, 17; 3:22) Kare e ekoko e kua kite to Adamu uanga o mua ana no runga i te ara anga te tangata, tei akapapuia mai e te au mea tei kite mataia. Kua araiia te mataara ki te aua o Edene, e kua akamata te tangata i te ruaine e kua mate atura. (Gene. 3:​23, 24) I te au tuatau tei aereia, kua poto mai te oraanga o te tangata. E 930 mataiti o Adamu i te ora anga. Ko Sema tei ora mai i te Vaipuke, e 600 ua rai ona mataiti i te ora anga e ko tana tamaiti ko Arepakada e 438 mataiti. Ko Tera te metua tane o Aberahama, e 205 ona mataiti i te ora anga. Te roa o to Aberahama oraanga e 175 mataiti, tana tamaiti ko Isaaka e 180 mataiti, e ko Iakoba e 147 mataiti te ora anga. (Gene. 5:5; 11:​10-13, 32; 25:7; 35:28; 47:28) Kare e kore e e manganui te tangata tei kite i te aiteanga o teia tu poto ua o te oraanga​—kua ngaro te manakonakoanga o te ora mutu kore! E tumu ainei tetai no ratou kia irinaki e ka rauka akaou mai te ora mutu kore?

4. Eaa ra ka rauka ai i te au tangata akarongo mou i taito kia irinaki e ka akaoki akaou mai te Atua i te au akameitakianga tei ngaro ia Adamu?

4 Te akakite maira te Tuatua a te Atua e: “Kua akapuapinga koreia te au [tangata] tei angaia . . . kia tau ki te manakonakoanga.” (Roma 8:20) Eaa te manakonakoanga? Kua tou tika mai te totou mua tikai o te Pipiria ki te “uanga” te ka ‘akaparuparu i te mimiti o te ovi.’ (E tatau ia Genese 3:​1-5, 15.) Ki te au tangata akarongo mou, te oronga maira te taputou o taua Uanga ra, i tetai tumu no te manakonakoanga e, kare rava te Atua e akaruke i tona akakoroanga no te tangata ravarai. Kua oronga mai te reira i tetai tumu no te au tangata mei ia Abela e Noa, kia irinaki e ka akaoki akaou mai te Atua i te au akameitakianga tei ngaro ia Adamu. Penei kua kite teia au tangata e ko te ‘akaparuparu anga i te pooavae o te uanga’ ka o mai te akamaringi anga toto.​—Gene. 4:4; 8:20; Ebe. 11:4.

5. Eaa te akaari maira e, e akarongo to Aberahama i roto i te tuakaouanga?

5 Akamanako ana ia Aberahama. I tona timataia anga, kua oronga, koia oki kua ‘apai a Aberahama ia Isaaka, tana tamaiti anau tai.’ (Ebe. 11:17) Eaa te tumu i rave puareinga ua ai aia i teia? (E tatau ia Ebera 11:19.) No te mea kua irinaki aia i roto i te tuakaouanga! E tumuanga to Aberahama kia irinaki i roto i te tuakaouanga. Ina oki e, kua akaoki akaou mai a Iehova i to Aberahama mana kia anau tamariki e kua akatika atura kia rauka iaia e tana vaine ko Sara, kia anau i tetai tamaiti i to raua ruaineanga. (Gene. 18:​10-14; 21:​1-3; Roma 4:​19-21) Kua rauka katoa ia Aberahama te tuatua a Iehova. Kua tuatua ana te Atua kiaia e: “Na roto i ta Isaaka te uanga i karangaia.” (Gene. 21:12) No reira, e au tumuanga ngaueue kore tikai to Aberahama kia tapapa atu e, ka akatu mai te Atua ia Isaaka.

6, 7. (a) Eaa te koreromotu ta Iehova i papau atu kia Aberahama? (e) Akapeea ta Iehova taputou i papau kia Aberahama i te oronga mai anga i te manakonakoanga no te tangata ravarai?

6 No to Aberahama akarongo umere tikai, kua papau a Iehova i tetai koreromotu kiaia no runga i tana tamariki, me kore i tana “uanga.” (E tatau ia Genese 22:18.) I te openga ra kua akakiteia mai e ko te tuanga maata o te “uanga” ko Iesu Karaiti. (Gala. 3:16) Kua akakite atu a Iehova kia Aberahama e ko tona “uanga” ka akamaataia atu “mei te etu o te rangi ra, e mei te onetea i taatai ra”​—e numero kare a Aberahama i kite. (Gene. 22:17) Inara, i muri mai kua akakiteia mai taua numero ra. Ko Iesu Karaiti e te 144,000, te ka tutara kapiti e ia i roto i tona Patireia, ko ratou te “uanga.” (Gala. 3:29; Apo. 7:4; 14:1) Ko te Patireia Mesia te ravenga ‘e meitaki ei te pa enua katoa o te ao nei.’

7 Kare roa e rauka ia Aberahama kia marama i te puapinga tikai o te koreromotu ta Iehova i papau atu kiaia. Noatu ra, “te tapapa atura aia i te oire ma te au tango tika tikai,” i akakite ei te Pipiria. (Ebe. 11:10, NW) Ko te Patireia o te Atua taua oire ra. E rauka ai te au akameitakianga i raro ake i taua Patireia ra, ka inangaroia a Aberahama kia ora akaou mai. Ka rauka iaia te ora mutu kore i te enua nei na roto i te tuakaouanga. E ka rauka te oraanga e tuatau ua atu no te aronga te ka ora mai ia Aramakito me kore, te aronga te ka akatuia mai mei te mate.​—Apo. 7:​9, 14; 20:​12-14.

“Te Rapurapu nei te Vaerua i Roto Iaku”

8, 9. Eaa ra te puka a Iobu i kore ei i riro, ei papaanga ua no te au timataanga o tetai tangata okotai?

8 I te au tuatau i rotopu i te oraanga o te utaro a Aberahama ko Iosepha e te peroveta ko Mose, kua ora ana tetai tangata ko Iobu tona ingoa. Te akamarama maira te puka Pipiria a Iobu, ta Mose i tata, i te tumu i akatika ua ai a Iehova ia Iobu kia kite i te mamae, e eaa tei tupu kiaia. Inara, kare te puka a Iobu i te papaanga ua no runga i te au timataanga o tetai tangata okotai; te tuatua ra te reira no runga i te au mea te ka tupu ki te au tangata e te au mea ora vaerua. Te oronga maira te puka i te marama no runga i te tika e te tutara ra a Iehova na roto i te mataara tuatua tika, e te akakite maira te reira e te o maira te tu apa kore e te manakonakoanga no te oraanga o te au tavini katoatoa o te Atua i te enua nei, ki roto i te maroanga tei tupu i Edene. Noatu e kare a Iobu i marama ana i teia maroanga, kare aia i akatika ana i tona au taeake tokotoru kia akanauru iaia kia manako e kare i rauka iaia i te akono marie i tona tu apa kore. (Iobu 27:5) Tika anga ka akaketaketa teia i to tatou akarongo e ka tauturu ia tatou kia kite e, ka rauka rai ia tatou i te akono marie i to tatou tu apa kore, e te turuturu i to Iehova turanga ngateitei.

9 I muri ake i te oti anga to Iobu au taeake akapumaana pikikaa e tokotoru i te tuatua anga, “kua tuatua akerā Eliu te tamaiti a Barakela, ngati Buza ra.” Eaa tei akakeu iaia kia tuatua? “Kua ki oki au nei i te tuatua,” i karanga ai aia. “Te rapurapu nei te vaerua i roto iaku nei.” (Iobu 32:​5, 6, 18) Noatu kua akatupuia te tuatua akauruia a Eliu i te ope anga te au timataanga o Iobu, e mea puapinga katoa tana au tuatua ki etai ke. E tuanga te reira no te tumu o te manakonakoanga no te aronga katoatoa te ka vai akarongo mou ua ki te Atua.

10. Eaa te akaari maira e i tetai taime, ka tau katoa ta Iehova karere ki tetai tangata okotai, no te tangata katoatoa ravarai?

10 Tetai taime e oronga ana a Iehova i te karere ki tetai tangata okotai ua inara te tau katoa ra te reira no te tangata katoatoa ravarai. Ka kiteaia teia mei te totou a Daniela tei o mai te moemoea a te Ariki ko Nebukanesa o Babulonia no runga i te tipu angaia tetai aka tumu rakau maatamaata. (Dani. 4:​10-27) Noatu i akatupuia taua moemoea ra kia Nebukanesa, te tou ra te reira ki tetai mea maata rava atu. Kua akaari mai te reira e ko te tutaraanga a te Atua i te enua nei, tei na roto mai i te patireia no te uanga o te Ariki ko Davida, ka kitea akaouia mai te reira i muri ake i te 2,520 mataiti, tei akamata i te mataiti 607 M.T.N. * Kua kitea meitaki akaouia te turanga ngateitei o te Atua ki to tatou ao i te akataoongaia anga a Iesu Karaiti ei Ariki i te rangi, i te mataiti 1914. E akamanako ana e ka akapeea te tutaraanga o te Patireia i te akatupu anga i te au manakonakoanga no te au tangata akarongo ravarai!

“E Akaora Iaia Auraka kia Tae ki te Vaarua”

11. Eaa ta te au tuatua a Eliu e akaari maira no runga i te Atua?

11 I te pau atu anga ia Iobu, te tuatua ra a Eliu no runga i “tetai angela ei akakite i te tuatua, taki tai to roto i te tausani katoa ra, ei akakite ki te tangata i tona tiratiratu.” Peea me “pure [teia angera] ki te Atua, e ka aroa mai aia iaia”? Kua na ko atura a Eliu e: “Ei reira aia [te Atua] e aroa mai ei iaia, e kua karanga e, E akaora iaia auraka kia tae ki te vaarua: kua kiteia e au te tapokiangaara. E maata oki te poria o tona ra kopapa i to te tamariki ra: e oki aia ki te au rā o tona ou anga ra.” (Iobu 33:​23-26) Te akaari ra taua au tuatua ra i to te Atua inangaro puareinga ua i te ariki i “te tapokiangaara,” koia oki i te oko, no te au tangata tei tataraara.​—Iobu 33:24.

12. Eaa te manakonakoanga ta te au tuatua a Eliu e oronga maira no te tangata ravarai?

12 Penei kare a Eliu i marama roa ana i te puapinga tikai o te oko, mei te au peroveta katoa rai kare i marama tikai ana i te au mea pouroa ta ratou i tata. (Dani. 12:8; 1 Pete. 1:​10-12) Tera ra, te akaata maira te au tuatua a Eliu i te manakonakoanga e, a tetai ra, ka ariki te Atua i tetai oko te ka akarangatira i te tangata mei te au tu kino o te ruaineanga e te mate. Te oronga maira te au tuatua a Eliu i te manakonakoanga umere no te ora mutu kore. Te akaari katoa maira te puka a Iobu e e tuakaouanga tetai.​—Iobu 14:​14, 15.

13. Eaa te aiteanga ta te au Kerititiano e kite ra i roto i te au tuatua a Eliu?

13 I teia tuatau, te vai nei rai te aiteanga o te au tuatua a Eliu no te mirioni ua atu au Kerititiano, e manakonakoanga to ratou kia ora mai me akapouia teia akatereanga o te au mea nei. Te aronga pakarikari i rotopu i te aronga ka ora mai, ka oki akaou ki te au ra o to ratou ou anga ra. (Apo. 7:​9, 10, 14-17) Tetai katoa, ko te manakonakoanga o te kite anga i te aronga tei akatuia mai, i te akaoki akaouia anga ki te au ra o to ratou ou anga, ka akarekareka ua atu rai i te au tangata akarongo mou. E tika, ko te oraanga mate kore i runga i te rangi no te au Kerititiano akatainuia, e te ora mutu kore i te enua nei no ta Iesu au “mamoe ke atu,” tei runga te reira i te taangaanga anga i to ratou akarongo i roto i te atinga oko o Karaiti.​—Ioa. 10:16; Roma 6:23.

Akakoreia te Mate mei te Enua

14. Eaa te akaari maira e e maata atu i ta te Ture a Mose te anoanoia ra kia rauka te manakonakoanga o te ora mutu kore no te ngati Iseraela?

14 Kua riro mai te uanga o Aberahama ei pa enua takake i te tomo anga ratou ki roto i tetai pirianga koreromotu ki te Atua. Te orongaia atu anga te Ture kia ratou, kua akakite a Iehova e: “E tāpu oki kotou i taku au akonoanga, e taku ra au tuatua-tau; kia akono oki te tangata i te reira ra, ka ora aia i reira.” (Levi. 18:5) Inara, no te mea kare i rauka ana ia ratou i te akono i te au turanga ara kore o te Ture, kua akaapaia te ngati Iseraela i raro ake i te Ture, e kua anoanoia kia akaoraia mai mei taua akaapaanga ra.​—Gala. 3:13.

15. No runga i teea akameitakianga no te tuatau ki mua, ta Davida i akauruia kia tata?

15 I muri ake ia Mose, kua akauru a Iehova i te au tangata tata Pipiria kia taiku i te manakonakoanga no te ora mutu kore. (Sala. 21:4; 37:29) Ei akaraanga, kua taopenga te tata taramo ko Davida i tetai taramo no runga i te taokotaianga o te aronga akamori mou i Ziona ma te au tuatua e: “I reirā Iehova te akaue anga i te meitaki, i te ora mutu kore.”​—Sala. 133:3.

16. Na roto ia Isaia, eaa ta Iehova i taputou no runga i te tuatau ki mua “i te enua katoa nei”?

16 Kua akauru a Iehova ia Isaia kia totou no runga i te ora mutu kore i te enua nei. (E tatau ia Isaia 25:​7, 8.) Mei tetai “tapoki” e tapu ra i te akaea​—mei te parangikete rai​—kua riro te ara e te mate ei apainga teiaa ki runga i te tangata ravarai. Te akapapu maira a Iehova i tona iti tangata e ka akakoreia te ara e te mate, me kore ka apai keia, mei “te enua katoa nei.”

17. Eaa te tuanga angaanga a te Mesia tei totouia, te ka akatuera i te mataara no te ora mutu kore?

17 Akamanako katoa ana i te mataara e umuumuia ra i roto i te Ture a Mose no runga i te puakanio akaora. E tai taime i te mataiti i te Ra Tapokiangaara, ‘ka tuku oki te taunga maata i tona nga rima e rua ki runga i te mimiti o te puakanio ora e ka aaki ei i te au ara ravarai a te tamariki a Iseraela, e ka tuku aia ki rungao i te mimiti o te puakanio ra e na taua puakanio ra e apai i ta ratou au ara ravarai ki te enua motutaa.’ (Levi. 16:​7-10, 21, 22) Kua totou a Isaia no runga i te aerenga mai o te Mesia, e tuanga angaanga aiteite tana, i te apai ke i te tu “paruparu,” te “aue,” e “te ara a te tangata e manganui,” i reira e akatueraia ai te mataara no te ora mutu kore.​—E tatau ia Isaia 53:​4-6, 12.

18, 19. Eaa te manakonakoanga tei akaketaketaia mai i roto ia Isaia 26:19 e ia Daniela 12:13?

18 Na roto ia Isaia, kua akakite a Iehova ki tona iti tangata o Iseraela e: “To ratou kopapa mate, e tu akaou ïa: e ara, e imene, e tei noo ki te one-pueu: mei te au o te ngangaere ra, toou ra au, ka akapuaki mai oki te enua i te aronga i mate ra.” (Isa. 26:19) Te akaari taka ua maira te au Tuatua Tapu Epera e, e manakonakoanga tetai no te tuakaouanga e te oraanga i runga i te enua nei. Ei akaraanga, i te vaitata anga a Daniela ki te 100 mataiti, kua akapapu atu a Iehova kiaia e: “Ka akaangaroi oki koe, e ka tu atu rai koe i to tuanga i te openga o te au rā ra.”​—Dani. 12:13.

19 No te manakonakoanga no te tuakaouanga, i rauka ai ia Mareta i te tuatua kia Iesu no runga i tona tungane tei mate e: “Kua kite au e, ka tu akaou maira aia i te tuakaouanga i te rā openga ra.” (Ioa. 11:24) Kua taui ainei te au apiianga a Iesu e te au tataanga akauruia a tana au pipi i teia manakonakoanga? Ko te ora mutu kore ainei rai i te enua nei, te manakonakoanga ta Iehova e oronga ra no te tangata ravarai? Ka akara tatou i te au pauanga ki teia au uianga i roto i te atikara te ka aru mai.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 10 Akara i te pene 6 o te puka Pay Attention to Daniel’s Prophecy!

Ka Rauka Ainei ia Koe te Akataka?

• Kua “akapuapinga koreia” te au tangata tei angaia kia tau ki teea manakonakoanga?

• Eaa te akaari maira e, e akarongo to Aberahama i roto i te tuakaouanga?

• Eaa te manakonakoanga ta te au tuatua a Eliu kia Iobu e oronga maira no te tangata ravarai?

• Akapeea te au Tuatua Tapu Epera i te akaketaketa mai anga i te manakonakoanga o tetai tuakaouanga e te ora mutu kore i te enua nei?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 5]

Te oronga maira te au tuatua a Eliu kia Iobu i te manakonakoanga e ka akarangatiraia te tangata mei te au tu kino o te ruaineanga e te mate

[Tutu i te kapi 6]

Kua akapapuia kia Daniela e ‘ka tu atu rai aia i tana tuanga i te openga o te au rā ra’