Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ngima Mochwere e Piny—Be En Geno mar Jokristo?

Ngima Mochwere e Piny—Be En Geno mar Jokristo?

Ngima Mochwere e Piny​—Be En Geno mar Jokristo?

“Nyasaye noywe pi wang’ duto e wengegi; tho ok nobedie kendo.”​—FWE. 21:4.

1, 2. Ere kaka wanyalo ng’eyo ni Jo-Yahudi mang’eny ma nodak e kinde Jokristo mokwongo ne nigi geno mar dak e ngima mochwere e piny?

RAWERA moro ma jamwandu ne odhi ir Yesu mogoyo chonge piny e nyime kendo penje niya: “Japuonj maber, atim ang’o mondo acham gikeni ma en ngima mochwere?” (Mari. 10:17) Rawerano ne penjo wach nwang’o gikeni ma en ngima mochwere. Kata kamano, ngimano ne iyudo kune, e polo koso e piny? Mana kaka noseler e sula motelo, higini mang’eny motelo, noyudo Nyasaye osemiyo Jo-Yahudi geno mar chier kod dak ngima mochwere e piny. Jo-Yahudi mang’eny ma ne odak e kinde Jokristo mokwongo bende ne nigi geno ma kamano.

2 Nenore ni Maritha osiep Yesu nong’eyo wach mar chier koda dak e piny kane owacho kuom owadgi ma ne oyudo osetho niya: “Ang’eyo ni nochier e chier chieng’ giko.” (Joh. 11:24) En adier ni, jo Saddukai ma ndalogo ne ok oyie kuom wach chier. (Mari. 12:18) Kata kamano, George Foot Moore ei buge miluongo ni, Judaism in the First Centuries of the Christian Era wacho kama: ‘Weche ma ne ondiki chon Ka Ndalowa Podi nyiso ni ji mang’eny noyie ni nitie kinde ma jogo ma ne osetho chon ne idhi chier mondo odag e piny kendo.’ Jal ma jamwandu ma ne odhi ir Yesu ne dwaro yudo ngima mochwere e piny.

3. Gin penjo mage ma wabiro nono e sulani?

3 E kindegi, dinde mathoth koda josomo manono Muma wacho ni Yesu ok nopuonjo wach geno mar dak e ngima mochwere e piny. Ji mang’eny ogeno ni bang’ tho gibiro dak e polo. Omiyo seche ma ji somo Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo kendo yudo kama wuoyo kuom “ngima mochwere,” thothgi paro ni mano wuoyo kuom ngima e polo. Be mano en adier? Tiend gima Yesu ne puonjo kane owuoyo kuom ngima mochwere en ang’o? Jopuonjrene ne nigi yie mane kuom wachni? Be Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo puonjo wach bedo gi geno mar ngima mochwere e piny?

Ngima Mochwere “Chieng’ Chuech Manyien”

4. Ang’o mabiro timore “chieng’ chuech manyien”?

4 Muma puonjo ni Jokristo mowal ibiro chiero, mondo gilochi e wi piny ka gin e polo. (Luka 12:32; Fwe. 5:​9, 10; 14:​1-3) Kata kamano, kane Yesu wuoyo kuom ngima mochwere, kinde duto ne ok owuo mana kuom kweth matinno kende. Ne ane gima nowacho ne jopuonjrene bang’ kane rawera ma jamwandu osedhi ka owinjo malit nikech ne owachne ni owe mwandune mondo obed jalup Kristo. (Som Mathayo 19:28, 29.) Yesu nowacho ne jootene ni ne gidhi bedo e kind jogo ma ne dhi locho kaka ruodhi kendo ng’ado bura ne “ogendini apar gariyo mag Israel,” tiendeni, e wi oganda dhano duto mak mana joma ne dhi locho e polo. (1 Kor. 6:2) Nowuoyo bende kuom mich ma “ng’ato ka ng’ato” maluwe ne dhi yudo. Jogo bende ne dhi chamo “gikeni ma en ngima mochwere.” Mago duto biro timore “chieng’ chuech manyien.”

5. Tiend “chuech manyien” ma Yesu nowuoyo kuome en ang’o?

5 Tiend “chuech manyien” ma Yesu nowuoyo kuome en ang’o? Wachni oloki ni, “piny manyien” e Muma miluongo ni, The Bible​—An American Translation. Loko mar The Jerusalem Bible loko wechego ni, “chieng’ ma gik moko duto notim obed manyien,” to loko mar Luo New Testament, 2003, wacho ni “chieng’ ma nolokie gik moko duto manyien.” Nikech Yesu notiyo gi wachno maok olero tiende, nenore maler ni ne owuoyo kuom geno ma Jo-Yahudi nosebedo ka nigo kuom higini mang’eny. Ne idhi tim ne piny lokruok ma ne dhi miyo gik moko obed manyien, mondo gibed kaka ne gin e puodho mar Eden kane Adam kod Hawa pok otimo richo. Lokruokno biro chopo singo mar Nyasaye mar ‘chweyo polo manyien, kod piny manyien.’​—Isa. 65:17.

6. Ngero mar rombe gi diek puonjowa ang’o e wi geno mar ngima mochwere?

6 Yesu nowuoyo kendo kuom ngima mochwere e twak ma ne ogolo kowuoyo kuom giko mar ndalo. (Math. 24:​1-3) Nowacho kama: “Ka Wuod dhano nobi e duong’ne maler, gi malaika duto kode, nobed e kom duong’ne maler, kendo ogendini duto nochokre e nyime; eka nopoggi jogi kod jogi, kaka jakwath pogo rombe kod diek.” Jogo ma nong’ad negi bura mager “nodhi e bura mochwere; to jo makare nodhi e ngima mochwere.” “Jo makare” mabiro yudo ngima mochwere gin jogo mochung’ motegno e riwo lwedo ‘owete’ Kristo mowal kuom roho. (Math. 25:31-​34, 40, 41, 45, 46) Nikech Jokristo mowalgo oyier mondo olochi e Pinyruoth me polo, “jo makare” nyaka bed ni gin jogo mabiro bedo e bwo Pinyruodhno. Muma nokoro niya: “[Ruodh Jehova] nobedi gi loch bende nyaka a atarongala nyaka atarongala, kendo nyaka a Aorano nyaka tunge pinje.” (Zab. 72:8) Jogo mabiro bedo e bwo Pinyruodhno biro dak e piny e ngima mochwere.

Injili mar Johana to Nyisowa Ang’o?

7, 8. Yesu nolero ne Nikodemo geno ariyo mage mopogore?

7 Kaluwore gi Injili mar Mathayo, Mariko, kod Luka, Yesu nohulo wach “ngima mochwere” e kinde mosenyis motelogo. Injili mar Johana to nyiso ni Yesu nowuoyo kuom ngima mochwere chiegni nyadi 17. We wanon ane moko kuom kindego, mondo wane gima Yesu nowacho e wi geno mar dak e ngima mochwere e piny.

8 Kaluwore gi Injili mar Johana, Yesu nokwongo wuoyo kuom wach ngima mochwere gi Nikodemo ma ne en ja Farisai. Nowachone Nikodemo kama: ‘Ka ng’ato ok onywol gi pi kendo gi roho, ok onyal donjo e pinyruodh Nyasaye.’ Jogo ma donjo e Pinyruodh polo nyaka “nywol manyien.” (Joh. 3:​3-5) Mbaka ma Yesu nogoyo gi Nikodemo ne ok ogik gi kanyo. Bang’e nowuoyo kuom geno ma dhano duto omi thuolo mar bedogo. (Som Johana 3:​16.) Yesu ne wuoyo kuom geno mar ngima mochwere e polo ne jolupne mowal, koda geno mar dak e piny ne jomamoko.

9. Yesu ne owuoyo gi chi Jo-Samaria e wi geno mar ang’o?

9 Bang’ wuoyo gi Nikodemo e Jerusalem, Yesu ne odhi Galili. Ka en e yo, noromo gi dhako moro e soko mar Jakobo, machiegni gi dala moro mar Samaria miluongo ni Sukar. Nowachone kama: “Ng’ato momodho pi ma an namiye, riyo ok nomake nyaka chieng’; to pi ma an namiye nodok soko mar pi e iye, mabubni e ngima mochwere.” (Joh. 4:​5, 6, 14) Pigno ochung’ne chenro ma Nyasaye oloso mar dwoko dhano e ngima mochwere, moriwo koda jogo mabiro dak e piny. E bug Fweny, iwuoyo kuom Nyasaye ka owacho kama: “Ng’at ma riyo omako anami pi soko mar ngima.” (Fwe. 21:​5, 6; 22:17) Kuom mano, Yesu nowuoyo gi chi Jo-Samariano kuom ngima mochwere, to ok mana kuom ngima mochwere ne Jokristo mowal mabiro locho e Pinyruoth kende, to bende ne dhano duto ma nigi geno mar dak e piny.

10. Bang’ chango jal moro kama iluongo ni Bethzatha, Yesu nowacho ang’o e wi ngima mochwere ne jotend din ma ne kwede?

10 E higa maluwo, Yesu ne ni Jerusalem kendo. Ka en kuno, kamoro miluongo ni Bethzatha, ne ochango jal moro ma ne osebedo ka tuwore. Kuom Jo-Yahudi ma nokwedo gima notimono, Yesu noleronegi ni, “Wuowi ok nyal timo gimoro kende, to mana gi moneno ka Wuoro timo.” Bang’ wachonegi ni Wuoro “oseketo ng’ado bura e lwet Wuowi,” Yesu nowacho niya: “Ng’a ma winjo wachna, kendo yie kuom Jal ma noora, en gi ngima mochwere.” Yesu bende nowacho kama: ‘Ndalo biro ma ji duto manie liete nowinj dwond Wuod dhano, kendo giniwuog oko; jo ma notimo maber nochier e ngima, to jo ma notimo maricho nochier e bura.’ (Joh. 5:​1-9, 19, 22, 24-​29) Yesu ne nyiso Jo-Yahudi ma ne kwede ni en ema Nyasaye noyiere mondo ochop geno ma Jo-Yahudi ne nigo mar dak e ngima mochwere e piny, kendo ni ne odhi timo mano kuom chiero jomotho.

11. Ere kaka wanyalo ng’eyo ni geno mar dak e ngima mochwere e piny oriwo koda weche ma Yesu nowacho e Johana 6:​48-​51?

11 Kane en Galili, gana mang’eny mag joma ne dwaro ni omigi mkate ma Yesu nochiwo e yor hono, nochako luwe. Yesu nowuoyo kodgi e wi kuon kata mkate mopogore, tiende ni, “kuon mar ngima.” (Som Johana 6:​40, 48-​51.) Ne owacho kama: ‘Kuon, ma nachiw en ringra.’ Yesu ne ochiwo ngimane ok mana ne jogo mabiro locho kode e Pinyruodh polo, to bende “ni ngima mar piny” mar oganda dhano moyiero mondo owargi. “Ng’a ma chamo kuonni,” tiendeni, ng’ama keto yie kuom misango Yesu ma nigi teko mar kelo warruok, biro bedo gi geno mar yudo ngima mochwere. Kuom adier, ka Yesu ne wuoyo kuom “ngima mochwere,” wachno noriwo koda geno ma Jo-Yahudi ne nigo kuom higini mang’eny mar dak e ngima mochwere e piny e kinde ma Mesia ne dhi locho.

12. Yesu ne wuoyo kuom geno mane kane owachone joma ne kwede ni ‘obiro miyo rombene ngima mochwere’?

12 Bang’e, e Sawo mar Walruok ma ne timore Jerusalem, Yesu nowacho ne joma ne kwede niya: “Un ok uyie nikech ok un e kuedh romba, kaka nawachonu. Romba winjo dwonda, kendo an ang’eyogi, kendo giluwa; kendo an amiyogi ngima mochwere.” (Joh. 10:26-​28) Be Yesu ne wuoyo mana kuom ngima e polo, koso ne en gi paro bende kuom wach ngima mochwere e piny mabiro bedo paradis? Mano noyudo ka Yesu nyocha osehoyo jolupne kama: “Kik uluor, kueth matin; nikech Wuoro ohero miyou pinyruoth.” (Luka 12:32) Kata kamano, e chieng’o nogono ma ne en chieng’ Sawo mar Walruok, Yesu nowacho kama: “An gi rombe moko to ok gin e kundini. Gin bende onego akelgi.” (Joh. 10:16) Kuom mano, kane Yesu wuoyo gi joma ne kwedego, weche ma ne owacho noriwo wach geno mar ngima e polo ne ‘kweth matin,’ kaachiel gi geno mar ngima mochwere e piny ne tara mang’eny mag ‘rombe mamoko.’

Geno Maok Nochuno ni Nyaka Ler Tiende

13. Yesu ne wuoyo kuom ang’o kane owacho niya: “Inibed koda e Paradis”?

13 Kane en e yadh-sand kowinjo rem malit, Yesu ne onwoyo wach geno mar dhano ma onge riwo gi kiawa. Jal moro ma jaricho ma ne ogur e bathe nowachone kama: “Yesu, para chieng’ midonjo e pinyruodhi.” Yesu ne osingone kama: ‘Adier awachoni tinende niya, inibed koda e Paradis.’ (Luka 23:42, 43, NW) Nikech nenore ni jalo ne en Ja-Yahudi, ne ok ochuno ni nyaka Yesu olerne ni Paradis en ang’o. Nong’eyo wach geno mar dak e ngima mochwere e piny e kinde mabiro.

14. (a) Ang’o manyiso ni geno mar dhi e polo ne en gima tek ne joote winjo tiende? (b) Karang’o ma jolup Yesu noyudo ler momedore kuom wach geno mar dhi e polo?

14 Kata kamano, gima ne dwarore ni Yesu oler tiende ne en wach geno mar dhi e polo. Kane owuoyo gi jopuonjrene kuom wach dhine e polo mondo olosnegi kar bet, ne ok giwinjo tiend gima nowacho. (Som Johana 14:​2-5.) Bang’e nowachonegi kama: “Podi an gi weche mang’eny mowinjore awachnu, to ok unyal makogi koro. Roho mar adierano kosebiro, en to notelnu e adiera duto.” (Joh. 16:12, 13) En mana bang’ Pentekost 33 E Ndalowa, kane owalgi gi roho mar Nyasaye mondo gibi gibed ruodhi e kinde mabiro, ema jolup Yesu nofwenyo ni kara kombe ruodhi maggi ne dhi bedo e polo. (1 Kor. 15:49; Kol. 1:5; 1 Pet. 1:​3, 4) Geno mar nwang’o polo kaka gikeni nobedo negi wach mofwenyore, kendo mano ema koro barupe manie Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo ne wuoyoe ahinya. Be barupegi jiwo wach geno mar dhano dak e ngima mochwere e piny?

Barupe ma Nondiki gi Much Nyasaye Wacho Ang’o?

15, 16. Ere kaka barua ma ne ondik ne Jo-Hibrania koda weche ma Petro nowacho nyiso wach geno mar ngima mochwere e piny?

15 E barua ma nondiko ne Jo-Hibrania, jaote Paulo luongo Jokristo wetene ni “owetewa mopwodhi, un jo ma wan go e luong moa kuom Nyasaye.” Kata kamano, nondiko bende ni Nyasaye oseketo “pinyno ma biro” e bwo Yesu. (Hib. 2:​3, 5; 3:1) E Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo, wach ma ne okwong tigo ni “pinyno,” kinde duto ne en wach mawuoyo mana kuom piny ma dhano odakie. Kuom mano, “pinyno ma biro” en chenro mabiro bet e piny e kinde mabiro e bwo loch Yesu Kristo. E kindeno, Yesu biro chopo singo mar Nyasaye mawacho kama: “Jo matir ginicham piny, mi ginidagie nyaka chieng’.”​—Zab. 37:29.

16 Jaote Petro bende kotelne gi much Nyasaye, nondiko wach kinde mabiro mar dhano. Nondiko kama: “Polo ma kawuono kod piny ma kawuono okan ni mach, koketgi ni chieng’ bura kod tho mar jo ma ok oluoro Nyasaye.” (2 Pet. 3:7) Ang’o mabiro kawo kar sirkande machalo gi polo, koda kar dhano maricho mandalogi? (Som 2 Petro 3:​13.) Ibiro kaw kargi gi “polo manyien,” ma en Pinyruodh Nyasaye e bwo Mesia, kod “piny manyien,” ma gin dhano makare malamo Nyasaye e yo matir.

17. Ere kaka bug Fweny 21:​1-4 lero geno mar dhano?

17 Buk mogik ei Muma jiwo chunywa ahinya gi fweny manyiso kaka dhano ibiro dwoki obed makare chuth ma onge richo. (Som Fweny 21:​1-4.) Mano e geno ma dhano moyie kuom Nyasaye osebedogo chakre kinde ma dhano mokwongo notimo richo e puodho mar Eden. Joma tir biro dak e Paradis e piny nyaka chieng’ maok gibed moti. Genoni en geno misiro chuth gi Ndiko mag Dho-Hibrania koda Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo, kendo genono pod dhi nyime tego yie mar jotich Jehova mochung’ motegno e kindegi.​—Fwe. 22:​1, 2.

Be Inyalo Lero?

• Tiend “chuech manyien” ma Yesu nowuoyo kuome en ang’o?

• Yesu nowuoyo gi Nikodemo kuom wach mane?

• Yesu nosingo ne jaricho ma ne ogur e bathe wach mane?

• Ere kaka barua ma ne ondik ne Jo-Hibrania koda weche Petro jiwo geno mar ngima mochwere e piny?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 15]

Jogo ma nigi kido kaka mag rombe nonwang’ ngima mochwere e piny

[Picha manie ite mar 16]

Yesu nowuoyo kuom wach ngima mochwere gi jomoko