Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ola e Faavavau i le Lalolagi—Po o se Faamoemoe na A‘oa‘o e Keriso?

Ola e Faavavau i le Lalolagi—Po o se Faamoemoe na A‘oa‘o e Keriso?

Ola e Faavavau i le Lalolagi—Po o se Faamoemoe na Aʻoaʻo e Keriso?

“E soloiesea foʻi [e le Atua] loimata uma i o latou mata, e lē toe iai se oti.”—FAAA. 21:4.

1, 2. E faapefea ona tatou iloa, sa iai i le toʻatele o tagata Iutaia i le uluaʻi senituri, le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi?

NA MOMOʻE atu iā Iesu se tauleʻaleʻa e mauʻoa ma lauiloa, ma tootuli i ona luma ma faapea atu: “Le Aʻoaʻo lelei e, o ā ni mea e tatau ona ou faia ina ia ou maua ai le ola e faavavau?” (Mare. 10:17) Sa fesili o ia e faatatau i le mauaina o le ola e faavavau. Ae i fea, o le lagi po o le lalolagi? E pei ona talanoaina i le mataupu muamua, na avatu e le Atua i tagata Iutaia i uluaʻi senituri le faamoemoe o le toetū, ma le ola e faavavau i le lalolagi. O le faamoemoe lenā sa iai i le toʻatele o tagata Iutaia i le uluaʻi senituri.

2 E foliga mai sa mafaufau le uō a Iesu o Mareta i le faamoemoe o le toetū i le lalolagi, ina ua ia taʻua e faatatau i lona tuagane ua oti: “Ou te iloa e toetū o ia i le toetū i le aso mulimuli.” (Ioa. 11:24) E moni e leʻi talitonu le ʻau Satukaio i le toetū. (Mare. 12:18) Peitaʻi, i le tusi e faatatau i tagata Iutaia anamua, Judaism in the First Centuries of the Christian Era, na taʻua ai e George Foot Moore e faapea: “I tusitusiga . . . o le senituri lona lua po o le muamua a o leʻi oo mai i o tatou aso, o loo taʻua ai le talitonuga e faapea, i le taimi atofaina i le talafaasolopito o le lalolagi, o le a toetutū mai tupulaga ua maliliu i le ola i le lalolagi.” Sa fia maua e le tauleʻaleʻa talavou lea na alu atu iā Iesu, le ola e faavavau i le lalolagi.

3. O ā fesili o le a iloiloina i lenei mataupu?

3 I aso nei, e tele tapuaʻiga ma le ʻaufaitofā o le Tusi Paia e lē talitonu na aʻoaʻo e Keriso le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi. E faamoemoe le toʻatele e fia ola pea i se isi olaga pe a mavae le oti. O lea la, pe a latou faitau i Tusitusiga Kerisiano Eleni i le faaupuga “ola e faavavau,” e manatu le toʻatele o loo faatatau atu i le ola i le lagi. Pe e moni lea manatu? O le ā na faatatau i ai le fetalaiga e Iesu ina ua ia taʻua le ola e faavavau? O le ā sa talitonu i ai ona soo? Po o aʻoaʻo i Tusitusiga Kerisiano Eleni le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi?

Ola e Faavavau “i le Taimi e Toe Faafouina ai Mea Uma”

4. O le ā o le a faataunuuina “i le taimi e toe faafouina ai mea uma”?

4 O loo aʻoaʻo i le Tusi Paia e faapea, o le a toetutū mai Kerisiano faauuina ina ia pule mai le lagi agaʻi mai i le lalolagi. (Luka 12:32; Faaa. 5:9, 10; 14:1-3) Peitaʻi, ina ua fetalai Iesu e faatatau i le ola e faavavau, e lē o taimi uma sa faasino atu ai i lenā vaega. Manatu i lana fetalaiga i ona soo ina ua toe foʻi le tauleʻaleʻa mauʻoa, ua lē fiafia i le valaaulia ia tuua ana mea uma ma mulimuli atu iā Keriso. (Faitau le Mataio 19:28, 29.) Na taʻu atu e Iesu i ona aposetolo e faapea, o le a aofia ai i latou i ē o le a pule o ni tupu ma faamasino “i ituaiga e sefulu lua o Isaraelu,” o lona uiga, o tagata ia e lē aofia i lenā vasega o ē e pule mai i le lagi. (1 Kori. 6:2) Sa ia taʻua foʻi se taui mo “ē uma” e mulimuli atu iā te ia. O le a “maua foʻi le ola e faavavau” e i latou na. O nei mea o le a faataunuuina “i le taimi e toe faafouina ai mea uma.”

5. E faapefea ona e faamatala “le taimi e toe faafouina ai mea uma”?

5 O le ā le uiga o le fetalaiga a Iesu, “le taimi e toe faafouina ai mea uma”? I le The Bible—An American Translation, ua faaliliuina ai le faaupuga i le “lalolagi fou.” O loo faaliliuina e le Tusi Paia Samoa 1884 “i le toefuataʻiga,” ae faaliliuina e le The Holy Bible—New International Version i le “faafouina o mea uma.” Talu ai na faaaogā e Iesu le faaupuga e aunoa ma le tau faamatalaina, e manino lava la sa ia faasino atu i le mea na faamoemoe i ai tagata Iutaia mo le tele o senituri. O le a toe faafouina mea i le lalolagi, ina ia pei o le tulaga sa iai i le faatoʻaga i Etena a o leʻi agasala Atamu ma Eva. Pe a toe faafouina mea uma, o le a faataunuuina ai loa le folafolaga a le Atua i le ‘faia o le lagi fou ma le lalolagi fou.’—Isa. 65:17.

6. O le ā e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i le faamoemoe o le ola e faavavau, mai i le talafaatusa i mamoe ma oti?

6 Na toe taʻua foʻi e Iesu le ola e faavavau ina ua ia fetalai e faatatau i le iʻuga o le faiga o mea. (Mata. 24:1-3) Na ia fetalai e faapea: “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu faatasi ma ana agelu uma, ona tiʻetiʻe ai lea o ia i lona nofoālii mamalu. E faapotopotoina foʻi atunuu uma i ona luma, ona ia tuueseeseina lea o tagata, e pei ona tuueseeseina e se leoleo mamoe o mamoe ma ʻoti.” O i latou e mauaina le sala faafaamasinoga, ‘o le a ō atu i le faaumatiaga e faavavau, a o ē amiotonu i le ola e faavavau.’ “O ē amiotonu,” o ē e maua le ola e faavavau, o i latou ia o ē e lagolagoina ma le faamaoni “uso” o Keriso ua faauuina i le agaga. (Mata. 25:31-34, 40, 41, 45, 46) Talu ai ua filifilia le ʻau faauuina e avea ma pule i le Malo i le lagi, o lona uiga la, “o ē amiotonu,” o loo faasino i ē e avea ma tagatānuu o lea Malo i le lalolagi. Ua valoia i le Tusi Paia e faapea: “O tagatānuu [a le Tupu a Ieova] e pau mai i le tasi sami e oo atu i le tasi sami; e pau mai le vaitafe e oo atu i tuluʻiga o le lalolagi.” (Sala. 72:8, NW) O le a maua e nei tagatānuu le ola e faavavau i le lalolagi.

O le ā ua Faaalia Mai i le Evagelia a Ioane?

7, 8. O ā faamoemoe e lua sa taʻu atu e Iesu iā Nikotemo?

7 E pei ona faamauina i Evagelia a Mataio, Mareko ma Luka, na faaaogā e Iesu le faaupuga o le “ola e faavavau” e pei ona muaʻi taʻua. E tusa ai ma le Evagelia a Ioane, e tusa ma le 17 taimi na taʻua ai i fetalaiga a Iesu le faaupuga, ola e faavavau. Seʻi o tatou iloiloina nisi o na faamaumauga ina ia iloa ai, po o le ā na taʻua e Iesu e uiga i le faamoemoe o le ola e faavavau.

8 Na muaʻi taʻua e Iesu le ola e faavavau ina ua la talanoa ma se Faresaio e igoa iā Nikotemo. Na ia faapea atu iā Nikotemo: “Afai e lē toe fanau se tasi i le vai ma le agaga, e lē ulu atu o ia i le malo o le Atua.” E tatau ona “toe fanau” i latou o ē e ulu atu i le Malo o le lagi. (Ioa. 3:3-5) E leʻi gata ai i inā fetalaiga a Iesu. Na ia fetalai foʻi e faatatau i le faamoemoe mo tagata uma. (Faitau le Ioane 3:16.) Sa faasino atu fetalaiga a Iesu i le faamoemoe o le ola e faavavau i le lagi mo ona soo faauuina, atoa ai ma le faamoemoe mo isi i le lalolagi.

9. O le ā le faamoemoe sa taʻu atu e Iesu i le fafine Samaria?

9 Ina ua uma le la talanoaga ma Nikotemo i Ierusalema, ona agaʻi atu lea o Iesu i mātū i Kalilaia. Ma na la feiloaʻi ai ma se fafine i le vaipuna o Iakopo e lata i le aai o Sukara, i Samaria. Na fetalai atu o ia i le fafine e faapea: “A o lē e inu i le vai ou te foaʻiina atu, e lē toe fia inu lava o ia, ae o le vai lea ou te avatua mo ia, e avea o se vaipuna i totonu iā te ia e puna mai ai le ola e faavavau.” (Ioa. 4:5, 6, 14) O lenei vai ua faaāta mai ai sauniuniga a le Atua ina ia toe maua ai e tagata uma le ola e faavavau, e aofia ai ma i latou o le a ola i le lalolagi. I le tusi o Faaaliga, o loo taʻua ai le Atua e faapea o loo fetalai mai: “E so o se tasi e fia inu, ou te avatu fua i ai vai mai le puna o le vai ola.” (Faaa. 21:5, 6; 22:17) O lea la, sa fetalai atu Iesu i le fafine Samaria e faatatau i le ola e faavavau, e lē gata mo suli faauuina o le Malo, ae faapea foʻi tagata faatuatua o ē e maua le faamoemoe i le lalolagi.

10. Ina ua uma ona faamālōlō se tamāloa i le vai o Petesa, o le ā na taʻu atu e Iesu i taʻitaʻi lotu tetee e faatatau i le ola e faavavau?

10 I le tausaga na sosoo ai, na toe asiasi atu ai Iesu i Ierusalema. O i inā sa ia faamālōlōina ai se tamāloa maʻi i le vai i Petesa. Na faitioina e tagata Iutaia le mea na ia faia, ae na faamatala atu e Iesu e faapea, “e lē faia e le Atalii se mea i lona lava loto, a o mea ua ia vaai i ai o loo faia e le Tamā.” Ina ua uma ona taʻu atu iā i latou e faapea ‘ua tuu atu e le Tamā i lona Atalii e na te faia le faamasinoga,’ ona fetalai lea o Iesu e faapea: “O lē e faalogo i aʻu upu ma talitonu i lē na auina mai aʻu, e ola o ia e faavavau.” Na fetalai foʻi Iesu e faapea: “E oo mai le itula e faalogo ai i latou uma o loo i tuugamau i lona leo [o le Atalii o le tagata], ma latou ō mai ai, o ē na faia mea lelei e toetutū i le ola, a o ē na faia mea leaga e toetutū i le faamasinoga.” (Ioa. 5:1-9, 19, 22, 24-29) Sa faamatala atu e Iesu i tagata Iutaia na sauāina o ia e faapea, na tofia o ia e le Atua e faataunuu le faamoemoe o tagata Iutaia i le ola e faavavau i le lalolagi, ma e na te faia faapea e ala i le toe faatutū mai o ē ua maliliu.

11. E faapefea ona tatou iloa o loo aofia ai le faamoemoe o le ola e faavavau, i fetalaiga a Iesu o loo i le Ioane 6:48-51?

11 I Kalilaia, e faitau afe tagata na mulimuli iā Iesu ona sa mananaʻo e faavavega ona saunia e Iesu falaoa mo i latou. E iai se isi ituaiga falaoa na faamatala atu e Iesu iā i latou—o “le falaoa o le ola.” (Faitau le Ioane 6:40, 48-51.) Na fetalai o ia e faapea, “O le falaoa ou te avatu, o loʻu tino lea.” Na foaʻi e Iesu lona ola e lē gata mo i latou o le a pule faatasi ma ia i le Malo i le lagi, ae ia “fai ma sui o ola o le lalolagi,” o ē e mafai ona faasaoina. “Pe a ʻai se tasi i lenei falaoa,” o lona uiga, pe a faatuatua i le mana faasaoola o le taulaga a Iesu, o le a maua e ia le faamoemoe o le ola e faavavau. O le mea moni, o le faaupuga ‘ola e faavavau,’ e aofia ai le faamoemoe o tagata Iutaia ua leva ona iai, o le ola lea e faavavau i le lalolagi i le pulega a le Mesia.

12. O le ā le faamoemoe na taʻua e Iesu ina ua ia fai atu i ē tetee, ‘o le a ia foaʻi atu le ola e faavavau i ana mamoe’?

12 Mulimuli ane, i le Tausamiga o le Faaulufalega i Ierusalema, na fetalai atu ai Iesu i ē na tetee iā te ia: “Tou te lē talitonu lava, auā e lē o outou o ni aʻu mamoe. E faalogo aʻu mamoe i loʻu leo, ua latou iloa aʻu, ma ua latou mulimuli mai iā te aʻu. Ua ou foaʻi atu foʻi iā i latou le ola e faavavau.” (Ioa. 10:26-28) Pe sa na o le ola i le lagi sa faatatau i ai fetalaiga a Iesu, pe sa faatatau foʻi i le ola e faavavau i le parataiso i le lalolagi? E leʻi leva atu na faamāfanafana ai e Iesu ona soo i upu nei: “Le lafu mamoe itiiti e, aua le fefefe, auā ua finagalo malie lo outou Tamā e tuuina atu le malo iā te outou.” (Luka 12:32) Peitaʻi, i le taimi o le Tausamiga o le Faaulufalega, na fetalai ai Iesu e faapea: “Ua iā te aʻu isi mamoe, o ē e lē o i lenei lotoā; e tatau foʻi ona ou aumaia i latou.” (Ioa. 10:16) O lea la, ina ua fetalai Iesu i na tagata tetee, sa faatatau ana upu i le faamoemoe o le ola i le lagi mo le “lafu mamoe itiiti,” faapea le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi, mo le faitau miliona o “isi mamoe.”

Se Faamoemoe e Lē Tau Faamatalaina

13. O le ā le uiga o le fetalaiga a Iesu: “O le a ta faatasi i le Parataiso”?

13 I le taimi o mafatiaga o Iesu, na ia aumaia ai se faamaoniga e lē mafaafitia e faatatau i le faamoemoe o tagata. Na talosaga atu iā te ia se pagota na tautau i ona autafa e faapea: “Iesu e, ia e manatua mai aʻu pe a e oo i lou malo.” Na folafola atu e Iesu iā te ia e faapea: “E moni ou te fai atu iā te oe i le asō, O le a ta faatasi i le Parataiso.” (Luka 23:42, 43) Ona e manino mai o lenei tagata o se Iutaia, e leʻi manaʻomia la ona tau faamatala atu iā te ia le uiga o le Parataiso. Sa ia malamalama lelei e faatatau i le faamoemoe i le lumanaʻi, o le ola e faavavau i le lalolagi.

14. (a) O le ā e faaalia ai sa faigatā ona malamalama le ʻauaposetolo i le faamoemoe i le lagi? (e) O anafea na malamalama lelei ai soo o Iesu e faatatau i le faamoemoe i le lagi?

14 Peitaʻi, sa manaʻomia ona faamalamalama le fetalaiga a Iesu e faatatau i le faamoemoe i le lagi. Ina ua ia fetalai atu i ona soo o le a afio o ia i le lagi e sauni se nofoaga mo i latou, e latou te leʻi malamalama. (Faitau le Ioane 14:2-5.) Mulimuli ane, na ia fetalai atu iā i latou e faapea: “E tele mea ou te fia taʻu atu iā te outou, ae e lē mafai ona outou malamalama i na mea uma i le taimi nei. Ae peitaʻi, pe a oo mai lenā fesoasoani, o le agaga lea o le upu moni, ona ia taʻitaʻi lea iā te outou i upu moni uma.” (Ioa. 16:12, 13) Na faatoʻā malamalama lava soo o Iesu o le a nofotupu i latou i le lagi, ina ua mavae le Penetekoso 33 T.A., ina ua faauuina i latou e le agaga o le Atua e avea ma tupu i le lumanaʻi. (1 Kori. 15:49; Kolo. 1:5; 1 Pete. 1:3, 4) O le faamoemoe o le ola i le lagi o se faaaliga, ma na avea ma autū o tusi faagaeeina i Tusitusiga Kerisiano Eleni. Po o faamautinoa mai i nei tusi le faamoemoe o tagata e faatatau i le ola e faavavau i le lalolagi?

O le ā ua Taʻu Mai e Tusi Faagaeeina?

15, 16. Na faapefea ona faamatala mai le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi i le tusi faagaeeina i Kerisiano i Eperu, faapea ma upu a Peteru?

15 I lana tusi i Kerisiano i Eperu, na taʻua ai e le aposetolo o Paulo ona uso talitonu o le ‘ʻauuso paia, o ē ua tofutofusia i le valaau mo le lagi.’ Peitaʻi, na ia taʻua foʻi e faapea, ua faatoʻilaloina e le Atua “le lalolagi o loo fotuaʻi mai,” iā Iesu. (Epe. 2:3, 5; 3:1) I Tusitusiga Kerisiano Eleni, o le uluaʻi upu mo le “lalolagi,” e faasino atu i taimi uma i le lalolagi ua ʻainā i tagata. O lea la, o le “lalolagi o loo fotuaʻi mai,” o le faiga lea o mea i le lalolagi i le lumanaʻi i le pulega a Iesu Keriso. Ma o le a faataunuu ai e Iesu le folafolaga a le Atua e faapea: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.”—Sala. 37:29.

16 Sa faagaeeina foʻi le aposetolo o Peteru e tusi e faatatau i le lumanaʻi o tagata. Na tusi o ia e faapea: “Ua tuu ai le lagi ma le lalolagi o loo iai i le taimi nei mo le afi, ma ua taofia seʻia oo i le aso faamasino ma le faaumatiaga o tagata faalēmataʻu.” (2 Pete. 3:7) O le ā o le a suia ai pulega ia e faatusaina i le lagi, faapea ma le sosaiete o tagata amioleaga o loo iai i le taimi nei? (Faitau le 2 Peteru 3:13.) O le a suia i le “lagi fou”—le Malo Faa-Mesia o le Atua—ma le “lalolagi fou”—le sosaiete o tagata amiotonu o ē e tapuaʻi moni.

17. O faapefea ona faamatalaina i le Faaaliga 21:1-4 le faamoemoe o tagata?

17 Ua faagaeetia e le tusi mulimuli o le Tusi Paia o tatou loto, i le vaaiga e faatatau i le toe faafoʻisia o tagata i le lelei atoatoa. (Faitau le Faaaliga 21:1-4.) O le faamoemoe lenei o tagata talitonu talu mai le taimi na agasala ai le uluaʻi tagata i le faatoʻaga i Etena. O le a ola fiafia e faavavau tagata amiotonu i le Parataiso i le lalolagi e aunoa ma le ola matutua. Ua mautū ona faavaeina lenei faamoemoe i Tusitusiga Eperu ma Tusitusiga Kerisiano Eleni, ma o loo faaauau ona faalaeiauina ai auauna faamaoni a Ieova e oo mai i aso nei.—Faaa. 22:1, 2.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• O le ā le uiga o le fetalaiga a Iesu, “le taimi e toe faafouina ai mea uma”?

• O ā mea na taʻu atu e Iesu iā Nikotemo?

• O le ā le folafolaga na fai e Iesu i le pagota na tautau i ona autafa?

• Ua faapefea ona faamautinoa mai i le tusi i Kerisiano Eperu, ma upu a Peteru le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 8]

O le a maua e tagata e pei o ni mamoe le ola e faavavau i le lalolagi

[Ata i le itulau 10]

Sa talanoa Iesu i isi e faatatau i le ola e faavavau