Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ora Mutu Kore i te Enua—Manakonakoanga tei Kitea Akaouia

Ora Mutu Kore i te Enua—Manakonakoanga tei Kitea Akaouia

Ora Mutu Kore i te Enua​—Manakonakoanga tei Kitea Akaouia

“E Daniela, e popani i teianei au tuat[u]a . . . e tae ua atu ki te tuatau openga ra: e manganui te ka oro ki runga e ki raro, e tupu atura te kite i te maata anga.”​—DANI. 12:4.

1, 2. Eaa te nga uianga te ka akamanakoia i roto i teia atikara?

MIRIONI ua atu te tangata i teia tuatau tei marama meitaki tikai i te tumuanga Tuatua Tapu no te manakonakoanga o te oraanga e tuatau ua atu i roto i tetai enua parataito. (Apo. 7:​9, 17) I te akamataanga o te tuatua enua o te tangata, kua akakite mai te Atua e kua angaia te tangata, kare e kia ora no tetai au mataiti ua e oti ka mate ei, mari ra kia ora e tuatau ua atu.​—Gene. 1:​26-28.

2 Te akaoki anga i te tangata ravarai ki te turanga ara kore tei ngaro ia Adamu, ko tetai tuanga ia o te manakonakoanga o Iseraela. Te akataka maira te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano e eaa te ravenga ta te Atua ka rave kia rauka te ora mutu kore o te tangata ravarai i roto i te Parataito i te enua nei. No reira eaa te tumu ka anoanoia ai te manakonakoanga o te tangata ravarai kia akaoki akaouia mai? Akapeea te reira i te akaariia mai anga e te akakite angaia ki te mirioni ua atu?

Manakonakoanga tei Tangaroia

3. Eaa ra i kore ei i riro ei mea poitirere e, kua tangaroia te manakonakoanga o te tangata ravarai no te ora mutu kore i te enua nei?

3 Kua totou a Iesu e ka akakino te au peroveta pikikaa i tana au apiianga e ka akavareia te maataanga o te tangata. (Mata. 24:11) Kua akamatakite te apotetoro ko Petero i te au Kerititiano e: “Ka riro katoa oki i te orometua pikikaa to roto ia kotou na.” (2 Pete. 2:1) Kua tuatua te apotetoro ko Paulo no runga i “te tuatau e kore ei [te tangata] e āriki i te tuatua-mou; no te navenave o to ratou taringa e akaputu ei ratou i te orometua e tau i to ratou uaorai inangaro.” (2 Timo. 4:​3, 4) Te o maira a Satani i roto i te akavare anga i te tangata e kua taangaanga i te au akonoanga Kerititiano apoteiti ei tangaro i te tuatua mou pumaana no runga i to te Atua akakoroanga no te tangata e te enua.​—E tatau ia 2 Korinetia 4:​3, 4.

4. Eaa te manakonakoanga no te tangata ravarai ta te au arataki akonoanga apoteiti i kopae?

4 Te akataka maira te au Tuatua Tapu e na te Patireia o te Atua i te rangi e akapueu rikiriki e e takore i te au tutaraanga katoatoa a te tangata. (Dani. 2:44) I te tuatau o ta Karaiti tutaraanga o te tauatini mataiti, ka uriia a Satani ki roto i te vaarua takere kore, ka akatuia tei mate, e ka akaoki akaouia te tangata ravarai ki te turanga ara kore i te enua nei. (Apo. 20:​1-3, 6, 12; 21:​1-4) Inara, kua ariki e kua kapiti mai te au arataki akonoanga apoteiti o Kerititome i tetai au apiianga ke mai. Ei akaraanga, kua akaapa a Origen, te Metua o te Ekaretia o Alexandria o te toru anere mataiti, i te aronga tei irinaki e ka apai mai te Tutaraanga Tauatini Mataiti i te au akameitakianga ki te enua nei. Ko te tangata apii akonoanga o te Katorika ko Augustine o Hippo (354-430 T.N.) kua “turu aia i te irinakianga e kare e tutaraanga tauatini mataiti,” i karanga ai The Catholic Encyclopedia. *

5, 6. Eaa ra a Origen raua ko Augustine i patoi ei i te irinakianga no te tutaraanga tauatini mataiti?

5 Eaa ra a Origen raua ko Augustine i patoi ei i te apiianga o te tutaraanga tauatini mataiti? E tangata apiipii a Origen na Clement o Alexandria, tei arikimeta mate kore mei roto mai i te peu Ereni. No te ririnui o te akakeuanga o te au irinakianga a Plato no runga i te meta, “kua kapiti atu a [Origen] i to Plato irinakianga no runga i te meta ki roto i te apiianga Kerititiano,” i karanga ai te tangata apii akonoanga ko Werner Jaeger. Tei tupu mai, kua apii atu a Origen e ko tetai ua atu au akameitakianga o te Tutaraanga Tauatini Mataiti, kare te reira no te enua nei mari ra, no te ao vaerua.

6 I mua ake ka taui ei aia ki te “Akonoanga Kerititiano” i te tae anga tona mataiti ki te 33, kua aru a Augustine i te apiianga a Plato​—ei tangata turuturu i te apiianga a Plato tei akatupuia mai e Plotinus i te toru anere mataiti. I muri ake i to Augustine taui anga, kua vai rai tona au manako mei ta te au apiianga a Plato. “Kua riro tona manako ei iro takiri mai i te au apiianga o te Koreromotu Ou, ki te au apiianga a Plato” i akakite ei The New Encyclopædia Britannica. Kua akataka atu a Augustine i te Tutaraanga Tauatini Mataiti tei akatutuia mai i roto ia Apokalupo pene 20 ei “akaaiteanga tuatua ua,” i akakite ei The Catholic Encyclopedia. Kua kapiti katoa mai te reira e: “Kua arikiia . . . teia akamaramaanga e te aronga apii akonoanga o te pae Opunga, e kare atura te irinakianga mua o te tutaraanga tauatini mataiti i te enua nei, i ariki akaouia.”

7. Eaa te irinakianga pikikaa tei takino i te manakonakoanga o te tangata no te ora mutu kore i te enua nei, e i akapeea ra?

7 Kua takinoia te manakonakoanga o te tangata ravarai no te ora mutu kore i te enua nei, e te irinakianga e vai ua ra i roto ia Babulonia i taito, e kua totoa i te ao katoa nei​—te irinakianga e e meta mate kore me kore e vaerua mate kore to te tangata e noo ra i roto i tona kopapa. I te ariki anga a Kerititome i taua irinakianga ra, kua taviriviri te aronga apii akonoanga i te au Tuatua Tapu kia akaraanga e, te apii ra te tuatua e akataka ra i te manakonakoanga i te rangi, e ka aere te au tangata meitaki pouroa ki te rangi. Kia tau ki teia manako, kua akakoroia te oraanga o te tangata i te enua nei ei mea poto ua​—ei akapapu e me kua tau aia no te oraanga i te rangi. Kua tupu rai tetai mea mei teia te tu ki te manakonakoanga mua o te ngati Iuda no te ora mutu kore i te enua nei. I te ngati Iuda e ariki marie ra i te irinakianga Ereni e, i anauia mai tatou ma te meta mate kore, kua ngaro to ratou manakonakoanga mua no te oraanga i te enua nei. E aka tuke tikai teia mei ta te Pipiria e akaari maira no runga i te tu o te tangata! E kopapa angaia to te tangata, kare i te vaerua. Kua akakite a Iehova ki te tangata mua e: “E one-pueu oki koe.” (Gene. 3:19) Ko te enua, kare ko te rangi, to te tangata kainga e mutu kore ua atu.​—E tatau ia Salamo 104:5; 115:16.

Kaka Mai te Tuatua Mou i Roto i te Poiri

8. Eaa ta tetai au tangata kite o te au mataiti 1600 i tuatua no runga i te manakonakoanga no te tangata?

8 Kare i rauka ua ana ia Satani i te tangaro i te tuatua mou, noatu e kare te maataanga o te au akonoanga e karanga ra e e Kerititiano ratou e apii ana i te manakonakoanga no te ora mutu kore i te enua nei. I te au mataiti i aereia, ko etai ua o te aronga tatau meitaki i te Pipiria tei kite i te kaka mai anga te tuatua mou, ia ratou e marama maira i tetai au tuanga no runga i te mataara e akaoki akaou mai ei te Atua i te tangata ravarai ki te turanga ara kore. (Sala. 97:11; Mata. 7:​13, 14; 13:​37-39) Kia tae ki te au mataiti o te 1600, kua riro te urianga e te nenei anga i te Pipiria ei akatuera i te mataara kia maata atu te au Tuatua Tapu ka rauka mai. I te mataiti 1651, kua tata tetai tangata kite e, i te mea e i na roto ia Adamu i “ngere ei te tangata i te Parataito, e te Oraanga Mutu Kore i te Enua,” no reira, na roto ia Karaiti “ka akanooia te tangata katoatoa ki runga i te Enua; me kare ra, kare i reira teia akaaiteanga no runga ia raua i te mea tau.” (E tatau ia 1 Korinetia 15:​21, 22.) Kua tata tetai tangata atu pee, tuatua Papaa e te rongonui i teianei ao, ko John Milton (1608-1674), i te puka Paradise Lost e te rua o te puka ko te Paradise Regained. I roto i tana au tataanga, kua tuatua a Milton no runga i te tutaki te ka rauka i te aronga akarongo mou i roto i te parataito i te enua nei. Noatu e kua akapou a Milton i te maataanga o tona oraanga ki te apii Pipiria, kua kite aia e kare te tuatua mou o te Tuatua Tapu e marama meitakiia, kia tae roa ki to Karaiti parutia.

9, 10. (a) Eaa ta Isaac Newton i tata no runga i te manakonakoanga o te tangata ravarai? (e) Eaa ra te tuatau no to Karaiti parutia i akara anga mamao ei kia Newton?

9 E inangaro oonu katoa to te tangata apii numero rongonui ko Sir Isaac Newton (1642-1727) i roto i te Pipiria. Kua marama aia e ka akatuia te aronga tapu ki te oraanga i te rangi e ka tutara ratou e Karaiti. (Apo. 5:​9, 10) E no te au tangata o taua Patireia ra, kua tata aia e: “Ka noo uaia rai te enua e te tangata a muri ake i te ra akavaanga, kare no te 1000 mataiti ua, mari ra e tuatatau ua atu.”

10 Kua manako a Newton e e anere ua atu au mataiti ka pou e tupu ei te parutia o Karaiti. “Tetai tumu i manako ei a Newton e e mamao te Patireia o te Atua koia oki kare aia e irinaki ana i te apiianga apoteiti o te Toru Tai tana e kite ua ra,” i akakite ei te tangata tuatua enua ko Stephen Snobelen. Te araiia ra rai te tuatua meitaki. E kare a Newton e kite ana i tetai pupu e karanga ra e e Kerititiano ratou te ka rauka i te tutu aere i te reira. Kua tata aia e: “Teia au totou a Daniela raua ko Ioane [ta Ioane, kua rekotiia i roto i te puka o Apokalupo] kare te reira e maramaia, kia tae roa ki te tuatau openga.” Kua akataka mai a Newton e: “‘E ina,’ kua tuatua akera Daniela, ‘e manganui te ka oro ki mua e ki muri, e ka tupu te kite ki te maata.’ No reira, ka anoanoia kia tutu aereia te Evangeria ki te au pa enua katoa i mua ake i te mate maata, e te openga o te ao. Ko te urupu e apai ra i te kikau nu tamara, te ka aere mai ki vao i teia mate maata, kare i te aka numero maata roa mei roto mai i te au pa enua katoatoa, tera ua, kia tutu roaia te Evangeria kia ratou i mua ake ka tae mai ei te reira.”​—Dani. 12:4; Mata. 24:14; Apo. 7:​9, 10.

11. Eaa ra te manakonakoanga o te tangata ravarai i vai ngaro ua ai ki te maataanga o te tangata i te tuatau o Milton raua ko Newton?

11 I te tuatau o Milton raua ko Newton, e mea kino i te akakite i te au manako tei patoi i te au apiianga tei arikiia e te ekaretia. No reira, kare te maataanga o ta raua au tataanga no runga i ta raua kimikimianga o te Pipiria i neneiia, no muri roa ake i to raua matenga. Kare i rauka ana i te Taui Anga o te 16 anere mataiti i te takore i te apiianga no runga i te ora atu anga tetai meta mate kore, no reira kua apii ua atu rai te au ekaretia Porotetani i te irinakianga o Augustine e, no te tuatau i topa te Tutaraanga Tauatini Mataiti, kare e no te tuatau ki mua. Kua tupu ainei te kite ki te maata i te tuatau openga?

“Tupu Atura te Kite i te Maata Anga”

12. Inaea te kite mou tikai i tupu ei ki te maata?

12 No runga i “te tuatau openga,” kua totou a Daniela i tetai tupuanga meitaki. (E tatau ia Daniela 12:​3, 4, 9, 10.) ‘Ei reira oki te aronga tuatua-tika e kakā mai ei mei te rā ra,’ i karanga ai a Iesu. (Mata. 13:43) I akapeea te kite mou tikai i te tupu anga ki te maata i te tuatau openga? Ka akamanako ana i tetai au mea tei tupu i roto i te tuatua enua i te rau ngauru mataiti i mua ake i te mataiti 1914, te mataiti i akamata ai te tuatau openga.

13. Eaa ta Charles Taze Russell i tata i muri ake i tona makitoro marie anga i te tumu manako o te akaoki akaou anga mai i te turanga ara kore tei rauka ana ia Adamu?

13 I te pae openga o te au mataiti 1800, e maata ua atu te au tangata ngakau tae tei kimi kia marama i “te akonoanga tuatua tikai.” (2 Timo. 1:13) Ko Charles Taze Russell tetai o taua tu tangata ra. I te mataiti 1870, kua akamata aia e tetai aronga e kimi ra i te tuatua mou, i tetai pupu kia apii i te Pipiria. I te mataiti 1872 kua makitoro marie ratou i te tumu manako no runga i te akaoki akaou anga mai i te turanga ara kore tei rauka ana ia Adamu. I muri mai, kua tata a Russell e: “Tae mai ki taua taime ra, kare matou i kite meitaki ana i te tuke maata i rotopu i te tutaki a te ekaretia e akavaia ra, e te tutaki o te aronga akarongo mou o teianei ao.” Te tutaki a te aronga akarongo mou koia oki ko te “akaoki akaou anga mai i te turanga ara kore ta to ratou tupuna e te upoko, ko Adamu i kite ana i Edene.” Kua ariki a Russell e na tetai aronga ke i tauturu iaia i roto i tana apii anga i te Pipiria. Koai ma teia aronga?

14. (a) Eaa ta Henry Dunn i marama no runga ia Angaanga 3:21? (e) Koai ta Dunn i karanga ai e ka noo e tuatau ua atu i runga i te enua nei?

14 Ko Henry Dunn tetai ia ratou. Kua tata ana aia no runga i “te tuatau e tupu ei te au mea katoa nei, ta te Atua i tuatua maira i te vaa o te au peroveta tapu katoa nona, mei te muatangana mai o teianei ao.” (Anga. 3:21) Kua kite a Dunn e te kapiti maira teia akaoki akaou anga mai i te akateiteiia anga te tangata ravarai ki te turanga ara kore i te enua nei a te tuatau o te Tutaraanga Tauatini Mataiti o Karaiti. Kua makitoro marie katoa ana a Dunn i tetai uianga ta te manganui e umere ua ana e, Koai ka noo e tuatau ua atu i runga i te enua nei? Kua akataka mai aia e e mirioni ua atu te ka akatuia mai, ka apiia ki te tuatua mou, e ka orongaia te tuatau kia taangaanga i to ratou akarongo ki roto ia Karaiti.

15. Eaa ta George Storrs i kite no runga i te tuakaouanga?

15 I te mataiti 1870, kua taopenga katoa a George Storrs e ka akatuia mai te aronga tuatua tika kore, e ka orongaia kia ratou tetai tikaanga no te ora mutu kore. Kua kite katoa aia i roto i te au Tuatua Tapu e me kare tetai ua atu tei akatuia mai e ariki i teia tikaanga “ka mate, noatu e ‘e anere ua atu mataiti o taua tangata rave ara ra.’” (Isa. 65:20) E noo ana a Storrs i Brooklyn, i New York, e kua tata aia i te makatini ko te Bible Examiner.

16. Eaa tei akatuke i te Aronga Apiipii Pipiria mei ia Kerititome?

16 Kua kite a Russell mei roto mai i te Pipiria e kua tae te tuatau kia akakite ateaia te tuatua meitaki. No reira i te mataiti 1879, kua akamata aia i te nenei i te Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, tei kapikiia i teianei e ko Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova. I mua ake ana, e tokoiti ua tangata tei marama i te tuatua mou no runga i te manakonakoanga o te tangata ravarai, inara i teianei e au pupu Aronga Apiipii Pipiria i roto i te au enua e manganui tei rauka e te apii nei i Te Punanga Tiaki. Te irinakianga e e tokoiti ua te ka aere ki runga i te rangi, kareka e mirioni ua atu te ka orongaia te oraanga tangata ara kore i te enua nei, na te reira i akatuke i te Aronga Apiipii Pipiria mei te maataanga o Kerititome.

17. I akapeea te kite mou tikai i tupu ei ki te maata?

17 Kua akamata te totou no te “tuatau openga” i te mataiti 1914. Kua tupu ainei te kite mou tikai no runga i te manakonakoanga o te tangata ravarai ki te maata anga? (Dani. 12:4) Kia tae ki te mataiti 1913, kua neneiia ta Russell au akoanga ki roto i te au nuti pepa e 2,000 e ko te katoaanga o te aronga tatau e 15,000,000. I te openga o te mataiti 1914, tere atu i te 9,000,000 tangata i runga i te au enua mamaata e toru tei kite ana i te “Nuku Teata o te Au Mea Angaia”​—e porokaramu tei kapitiia mai te au teata e te au tutu tei akataka mai i te Tutaraanga Tauatini Mataiti o Karaiti. Mei te mataiti 1918 e tae ua atu ki te mataiti 1925, kua akataka mai te akoanga “Kare te Au Mirioni Ua Atu e Ora Nei e Mate,” i te manakonakoanga o te ora mutu kore i te enua nei, tei orongaia e te au tavini o Iehova i roto i te 30 tuma au reo i te ao katoa nei. Kia tae ki te mataiti 1934, kua kite te Au Kite o Iehova e ko te aronga e manakonakoanga to ratou no te oraanga e tuatau ua atu i runga i te enua nei, ka tau ratou kia papetitoia. Kua riro teia marama ei akamaroiroi ua atu ia ratou kia tutu aere i te tuatua meitaki o te Patireia. Teia tuatau, te manakonakoanga no te oraanga e tuatau ua atu i runga i te enua nei, te akakeu ra i te mirioni ua atu kia akameitaki ia Iehova.

“Rangatira Meitaki” i te Tuatau ki Mua!

18, 19. Eaa te tu o te oraanga tei totouia mai i roto ia Isaia 65:​21-25?

18 Kua akauruia te peroveta ko Isaia kia tata no runga i te tu o te oraanga ta te iti tangata o te Atua ka rekareka i runga i te enua nei. (E tatau ia Isaia 65:​21-25.) Ko tetai au pu rakau e tupu ra mei te 2,700 mataiti akenei i te tata anga a Isaia i taua au tuatua ra, te tupu nei rai i teia tuatau. Ka rauka ainei ia koe i te akamanako ia koe uaorai e ora ra mei tera te roa ma te maroiroi e te oraanga kopapa meitaki?

19 I to te oraanga poto ua mei te anau mai anga e tae ua atu ki te mate anga, e maata ua atu te au tikaanga openga kore ta te oraanga ka oronga mai, kia patu i te are, kia tatanu, e kia apii. E akamanako ua ana i te au pirianga taeake ka rauka ia koe i te akatupu. Ka tupu ua atu rai taua au pirianga akaperepere e tuatau ua atu. Mei teaa ra te tu “rangatira meitaki” te ka rekarekaia i te enua nei e “te tamariki a te Atua”!​—Roma 8:21.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 4 Kua karanga a Augustine e kare te Tutaraanga Tauatini Mataiti o te Patireia o te Atua no te tuatau ki mua, mari ra kua akamata takere te reira i te akatumu angaia te ekaretia.

Ka Rauka Ainei ia Koe te Akataka?

• Akapeea te manakonakoanga o te tangata ravarai no te oraanga i te enua nei i te tangaroia anga?

• Eaa te marama tei rauka i tetai aronga tatau Pipiria i te au mataiti o te 1600?

• Akapeea te manakonakoanga mou o te tangata ravarai i taka meitaki ei i te vaitata anga mai te mataiti 1914?

• Akapeea te kite no runga i te manakonakoanga i te enua nei i tupu ei ki te maata?

[Au Uianga Apii]

[Au Tutu i te kapi 13]

Kua kite te tangata atu pee ko John Milton (kaui) e te tangata apii numero ko Isaac Newton (katau) no runga i te manakonakoanga o te ora mutu kore i te enua nei

[Au Tutu i te kapi 15]

Kua kite te Aronga Apiipii Pipiria mei te au Tuatua Tapu e, kua tae ki te tuatau kia akakite ateaia te manakonakoanga mou tikai o te tangata ravarai i te ao katoa nei