Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ola e Faavavau i le Lalolagi—O se Faamoemoe ua Toe Maua

Ola e Faavavau i le Lalolagi—O se Faamoemoe ua Toe Maua

Ola e Faavavau i le Lalolagi—O se Faamoemoe ua Toe Maua

“Tanielu e, ia e pupuni o ia upu, . . . seʻia oo i ona pō o le iʻuga; e fetaufetuliaʻi tagata e toʻatele, e tupu tele foʻi le malamalama.”—TANI. 12:4.

1, 2. O ā fesili o le a iloiloina i lenei mataupu?

O LE faitau miliona o tagata i aso nei ua malamalama lelei i le faavae faale-Tusi Paia, mo le faamoemoe o le ola e faavavau i se lalolagi parataiso. (Faaa. 7:9, 17) I le amataga o le talafaasolopito o le tagata, na faailoa mai ai e le Atua e faapea, na faia le tagata ina ia ola e faavavau, ae ia lē ola mo na o ni nai tausaga ona oti lea.—Kene. 1:26-28.

2 O le toe faafoʻisia o tagata i le lelei atoatoa lea na leiloa iā Atamu, o se vaega o le faamoemoe o tagata Isaraelu. O loo faamatala mai i Tusitusiga Kerisiano Eleni le auala o le a faia e le Atua, ina ia toe maua ai e tagata le ola e faavavau i le Parataiso i le lalolagi. Aiseā na manaʻomia ai ona toe faafoʻisia i tagata lo latou faamoemoe? Na faapefea ona faaalia mai lea faamoemoe, ma faailoa atu i le faitau miliona o tagata?

Sa Natia le Faamoemoe

3. Aiseā e lē faateʻia ai ona sa natia le faamoemoe o tagata, o le ola e faavavau i le lalolagi?

3 Na valoia e Iesu e faapea, o le a faauigasesē e perofeta pepelo ana aʻoaʻoga, ma o le a faasesēina ai le toʻatele o tagata. (Mata. 24:11) Na lapataʻi mai le aposetolo o Peteru i Kerisiano e faapea: “O le a faapena foʻi ona iai aʻoaʻo pepelo iā te outou.” (2 Pete. 2:1) Sa talanoa le aposetolo o Paulo e faatatau i le ‘taimi e lē toe taliaina ai e tagata aʻoaʻoga aogā, ae e tusa ai ma o latou lava tuʻinanauga, e latou te aoaoina aʻoaʻo mo i latou ina ia faalogo o latou taliga i mea e logolelei iā i latou lava.’ (2 Timo. 4:3, 4) O loo faasesēina e Satani tagata ma ua ia faaaogā le Faa-Kerisiano ua tetee i le upu moni, ina ia natia ai le upu moni faamāfanafanaloto e faatatau i le fuafuaga a le Atua mo tagata faapea ma le lalolagi.—Faitau le 2 Korinito 4:3, 4.

4. O le ā le faamoemoe mo tagata na teena e taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le upu moni?

4 Ua faamatalaina i le Tusi Paia e faapea, o le Malo o le Atua o se pulega i le lagi o le a faaumatiaina ma aveesea malo uma o tagata. (Tani. 2:44) I le afe tausaga o le pulega a Keriso, o le a lafoina ai Satani i le tō e lē gata, toe faatutū mai ē ua maliliu, ma toe faafoʻisia tagata i le lelei atoatoa i le lalolagi. (Faaa. 20:1-3, 6, 12; 21:1-4) Peitaʻi, e ese isi talitonuga ua aʻoaʻoina e taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano. O se faataʻitaʻiga, na faitioina o Origen mai Alesania, o le Tamā o le Lotu i le senituri lona tolu, i latou e talitonu i faamanuiaga i le lalolagi i le Meleniuma. Na taʻua e le Catholic Encyclopedia e faatatau i sē e poto i aʻoaʻoga a le Katoliko, o Aokusotino mai i Hippo (354-430 T.A.) e faapea, “e talitonu o ia e leai se meleniuma.” *

5, 6. Aiseā na tetee ai Origen ma Aokusotino i le talitonuga e faatatau i le meleniuma?

5 Aiseā na teena ai e Origen ma Aokusotino le pulega i le afe tausaga? Sa aʻoaʻoina Origen e Clement o Alesania, o lē na talitonu i le aʻoaʻoga faa-Eleni e faapea, e iai le agaga o le tagata e lē mafai ona oti. Na taaʻina o ia i manatu o Palato e faatatau i le agaga, ma sa ia “faaopoopo i le aʻoaʻoga faa-Kerisiano le aʻoaʻoga ua faatulagaina e faatatau i le agaga, na ia maua mai iā Palato,” e tusa ai ma faamatalaga a Werner Jaeger, o se alii e suʻesuʻe i talitonuga faalotu. O lea na iʻu ai ina aʻoaʻoina e Origen e faapea, o faamanuiaga e maua i le taimi o le Meleniuma, o le a maua i le lagi, ae lē i le lalolagi.

6 A o leʻi liulotu Aokusotino i le 33 o ona tausaga, sa talitonu o ia i filosofia a Palato ia na aʻoaʻoina e Plotinus i le senituri lona tolu. E ui lava na liulotu Aokusotino, ae sa talitonu pea i na aʻoaʻoga. Ua faapea mai le New Encyclopædia Britannica: “O ona mafaufauga na māfua ai ona matuā palu faatasi le lotu o le Feagaiga Fou, ma uputuu faa-Palato o filosofia faa-Eleni.” Ua taʻua i le Catholic Encyclopedia e faapea, na faamalamalama e Aokusotino le Pulega i le Afe Tausaga lea e taʻua i le Faaaliga mataupu e 20, e ala i le “faia o se tala faatusa.” Na toe faaopoopo mai le tusi: “O lea faamatalaga . . . na faaaogā mulimuli ane e nisi tagata o atunuu i Sisifo e suʻesuʻe i talitonuga, ma lē toe lagolagoina ai le aʻoaʻoga e faatatau i le meleniuma.”

7. O le ā le talitonuga sesē ua faalēaogāina ai le faamoemoe o tagata i le ola e faavavau i le lalolagi, ma e faapefea?

7 Na faalēaogāina le faamoemoe o tagata e ola e faavavau i le lalolagi, ona o se manatu sa taatele i Papelonia anamua ma salalau atu ai i le lautele, e faapea, e iai le agaga o le tagata e lē mafai ona oti. Ina ua talia lea manatu e lotu e faapea mai o Kerisiano, na mimilo sesē ai e tagata e suʻesuʻeina talitonuga o lotu mau o loo faamatala mai ai le faamoemoe i le lagi, ina ia aʻoaʻo ai e faapea o tagata lelei uma e ō i le lagi. E tusa ai o lea talitonuga, e na o sina taimi e ola ai le tagata i le lalolagi, ina ia tofotofoina ai o ia pe faamata e agavaa e ola i le lagi. E faapena foʻi le mea na tupu i le faamoemoe o tagata Iutaia sa iai, o le ola lea e faavavau i le lalolagi. A o faasolo ina talia e tagata Iutaia le talitonuga faa-Eleni e faatatau i le agaga o le tagata e lē mafai ona oti, na mou atu ai lo latou faamoemoe e ola i le lalolagi. Ua ese mamao ai lea manatu ma le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e faatatau i le tagata. E fai le tino o le tagata, ae e lē o se agaga. Na fetalai Ieova i le uluaʻi tagata: “O le efuefu oe.” (Kene. 3:19) O le lalolagi, o le nofoaga lea e faavavau o le tagata, ae e lē o le lagi.—Faitau le Salamo 104:5; 115:16.

Ua Vavala Mai le Upu Moni

8. O le ā na taʻua e nisi tagata atamamai o le vaitausaga mai i le 1600, e faatatau i le faamoemoe o le tagata?

8 E ui lava ina teena e le tele o lotu e faapea mai o Kerisiano, le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi, ae ua lē taulau ai pea Satani i le natiaina o le upu moni. A o faagasolo mai tausaga, na vavala mai ai le upu moni i ni nai tagata sa faitau māeʻaeʻa i le Tusi Paia, ina ua latou malamalama i nisi o auala o le a toe faafoʻisia ai e le Atua tagata i le lelei atoatoa. (Sala. 97:11; Mata. 7:13, 14; 13:37-39) E oo ane i vaitausaga mai i le 1600, ua tele ina maua faaliliuga ma lomiga o le Tusi Paia. I le 1651, na tusi ai se tagata atamai e faapea, e ala iā Atamu, “ua melea ai e tagata le Parataiso, ma le Ola e Faavavau i le Lalolagi,” ae e ala iā Keriso, “ua mafai ai ona ola tagata uma i le Lalolagi; ana leai, semanū e lē talafeagai ona faapea atu na afio mai Keriso e toe faafoʻisia le ola na leiloa iā Atamu.” (Faitau le 1 Korinito 15:21, 22.) Na tusia e se tasi o tusi solo taʻutaʻua o le lalolagi mai i Peretania, o John Milton (1608-1674), le tusi e taʻu o le Paradise Lost (Parataiso ua Leiloa) ma le tusi e sosoo ai e taʻu o le Paradise Regained (Parataiso na Toe Maua). I ana tusi, sa faasino atu ai Milton i le taui o le a maua e tagata faatuatua i le parataiso i le lalolagi. E ui lava sa faaalu e Milton le tele o lona olaga e suʻesuʻe ai le Tusi Paia, ae na ia iloaina, faatoʻā malamalama atoatoa i le upu moni pe a oo i le taimi o le faatasi mai o Keriso.

9, 10. (a) O le ā na tusia e Isaac Newton e faatatau i le faamoemoe o tagata? (e) Aiseā na manatu ai Newton e leʻi taitai ona oo mai le taimi o le faatasi mai o Keriso?

Sa matuā naunau foʻi i le Tusi Paia le tagata taʻutaʻua e tomai i le matematika, o Sir Isaac Newton (1642-1727). Sa ia malamalama o le a toetutū aʻe tagata paia i le ola i le lagi ma pule faatasi ma Keriso. (Faaa. 5:9, 10) Ae na ia tusi e faatatau i tagatānuu o le Malo, e faapea: “O le a faaauau ona aināina le lalolagi e tagata pe a mavae le aso o le faamasinoga, ma e lē mo na o le 1000 tausaga, ae e faavavau.”

10 Na manatu Newton, e faitau senituri ona faatoʻā oo lea i le taimi e faatasi mai ai Keriso. Na taʻua e le tusitala o le talafaasolopito, o Stephen Snobelen e faapea, “O se tasi o māfuaaga na manatu ai Newton o loo mamao i le lumanaʻi le Malo o le Atua, ona na ia vaaia le taatele o le liliu ese mai le upu moni, faapea le talitonu i le Tolutasi.” Sa natia pea le tala lelei. Ma na iloa e Newton, e leai se vaega e faapea mai o Kerisiano e mafai ona talaʻia atu lea tala lelei. Sa ia tusi e faapea: “O valoaga a Tanielu ma Ioane [lea e i le tusi o Faaaliga], e lē mafai ona malamalama i ai seʻi vaganā ua oo i le taimi o le iʻuga.” Na faamatala e Newton e faapea: “‘Ona,’ faapea mai lea o Tanielu, ‘e fetaufetuliaʻi tagata e toʻatele, e tupu tele foʻi le malamalama.’ O lea e tatau ai ona talaʻi atu le Tala Lelei i atunuu uma, a o leʻi oo mai le puapuaga tele ma le iʻuga o le lalolagi. E lē mafai ona faapea atu e lē mafaitaulia le aofaʻi o le motu o tagata e toʻatele, e iai laupama i o latou lima ma ua ō mai mai le puapuaga tele, pe a lē talaʻia muamua i ai le Tala Lelei a o leʻi oo mai le puapuaga tele.”—Tani. 12:4; Mata. 24:14; Faaa. 7:9, 10.

11. I aso o Milton ma Newton, aiseā na natia ai pea mai i le toʻatele o tagata le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi?

11 I aso o Milton ma Newton, na lamatia ola o tagata pe a faaalia ni manatu e ese mai i aʻoaʻoga a le lotu. Ona o lea, o le tele o a la tusitusiga e faatatau i le Tusi Paia, na faatoʻā lomia ma faasalalauina ina ua maliliu i laʻua. E leʻi mafai e le Toefuataʻiga i le senituri lona 16 ona faasaʻo le aʻoaʻoga e faatatau i le agaga o le tagata e lē mafai ona oti, ma na faaauau ona aʻoaʻo e lotu Porotesano le manatu o Aokusotino e faapea, ua mavae le Meleniuma ae e lē o i le lumanaʻi. Po ua faateleina le malamalama i le taimi o le iʻuga?

“E Tupu Tele Foʻi le Malamalama”

12. O afea e tupu tele ai le malamalama?

12 Na valoia e Tanielu se mea lelei o le a tupu i “ona pō o le iʻuga.” (Faitau le Tanielu 12:3, 4, 9, 10.) Na fetalai Iesu e faapea, “I lenā taimi e susulu atu ai o ē e amiotonu, e pei o le malamalama o le lā.” (Mata. 13:43) Sa faapefea ona tupu tele le malamalama i le taimi o le iʻuga? Seʻi o tatou iloiloina ni mea mataʻina na tutupu i tausaga mai le 1870 e oo i le 1914, le tausaga na amata ai le taimi o le iʻuga.

13. O le ā na tusia e Charles Taze Russell ina ua uma ona ia iloiloina le mataupu, o le toe faafoʻisia o le tagata i le lelei atoatoa?

13 I le faaiʻuga o tausaga mai le 1800, sa saʻiliʻili ai ni tagata loto faamaoni ina ia malamalama i “le faaaʻoaʻoga o upu aogā.” (2 Timo. 1:13) O se tasi o i latou na, o Charles Taze Russell. I le 1870, na latou faavaeina ai ma nisi o tagata sa saʻili i le upu moni, se vaega e suʻesuʻeina le Tusi Paia. I le 1872, na latou iloiloina ai le mataupu e faatatau i le toe faafoʻisia o le tagata i le lelei atoatoa. Mulimuli ane, na tusi Russell e faapea: “E oo ane i lenā taimi e leʻi manino iā i matou le eseesega o le taui o le ekalesia o loo tofotofoina nei, ma le taui o tagata faatuatua o le lalolagi.” O le taui o le vaega mulimuli, o le “toe faafoʻisia i le ola lelei atoatoa lea sa olioli ai i Etena lo latou tamā ma lo latou ulu, o Atamu.” Na taʻua e Russell sa fesoasoani atu isi i ana suʻesuʻega o le Tusi Paia. O ai i latou nei?

14. (a) O le ā le talitonuga o Henry Dunn i le Galuega 3:21? (e) O ai na taʻua e Dunn o le a ola e faavavau i le lalolagi?

14 O se tasi o i latou na, o Henry Dunn. Sa ia tusi e faatatau i le ‘toefuataʻiina o mea uma, lea na fetalai mai ai le Atua i fofoga o ana perofeta paia i aso ua mavae.’ (Galu. 3:21) Na iloa e Dunn o lenei toefuataʻiga, e aofia ai le siitia o le tagata i le lelei atoatoa i le lalolagi, i le taimi o le Pulega a Keriso i le Afe Tausaga. Sa iloiloina foʻi e Dunn se fesili na iso ai le toʻatele, e faapea, O ai o le a ola e faavavau i le lalolagi? Na ia faamatala e faapea e faitau miliona i latou o le a toe faatutūina, ma aʻoaʻoina le upu moni, ma maua le avanoa e faaalia ai le faatuatua iā Keriso.

15. O le ā na iloa e George Storrs e faatatau i le toetū?

15 I le 1870, na iloa ai foʻi e George Storrs e faapea, o le a toetutū ē amiotonu ma maua le avanoa e ola ai e faavavau. Na ia iloa foʻi mai le Tusi Paia, o sē e toetū mai ae lē talia lenei avanoa, “e oti o ia, e tusa lava po o ‘lē e agasala ua selau ona tausaga’” (Isa. 65:20) Sa nofo Storrs i Brooklyn i Niu Ioka, ma na ia tusia se mekasini e taʻua o le Bible Examiner.

16. Na faapefea ona ese Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mai i lotu ua faapea mai o Kerisiano?

16 Na iloa e Russell mai le tusi Paia, ua oo mai le taimi e faalauiloa ai le tala lelei. O lea la, i le 1879, na amata ai ona ia lomia ma faasalalauina le Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, lea ua taʻua nei o Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova. I le taimi muamua, e toʻaitiiti tagata na malamalama i le upu moni e uiga i le faamoemoe o tagata, ae o lea ua toʻatele Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i atunuu eseese ua mauaina ma suʻesuʻeina Le Olomatamata. Ona o le talitonuga e faapea e toʻaitiiti i latou e ō i le lagi, ae e faitau miliona tagata o le a maua le ola lelei atoatoa i le lalolagi, ua ese ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mai i le tele o lotu e faapea mai e Kerisiano.

17. Na faapefea ona faatuputeleina le malamalama moni?

17 Na amata i le 1914 ona “pō o le iʻuga” lea na valoia mai. Pe na tupu tele le malamalama e uiga i le faamoemoe o tagata? (Tani. 12:4) E oo ane i le 1913, ua lomia lauga a Russell i nusipepa e 2,000, ma e 15,000,000 i latou na faitauina. E oo ane i le faaiʻuga o le 1914, ua silia i le 9,000,000 tagata i konitineta e tolu ua matamata i le ata e taʻu o le “Photo-Drama of Creation”—o se polokalame o ata sa faamatala ai le Pulega a Keriso i le Meleniuma. Mai i le 1918 e oo i le 1925, na faia ai e auauna a Ieova i le lalolagi aoao i le silia i le 30 gagana le lauga, “Millions Now Living Will Never Die” (E Faitau Miliona o Loo Soifua Nei e Lē Oo i ai le Oti), o loo faamatala ai le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi. E oo ane i le 1934, ua malamalama Molimau a Ieova e ao ona papatiso i latou e faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. O lenei malamalamaga na matuā faafouina ai lo latou maelega mo le talaʻiina o le tala lelei o le Malo. I aso nei, ua faatumulia loto o le faitau miliona o tagata i le faafetai iā Ieova, ona o le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi.

O Loo i le Lumanaʻi le “Saʻolotoga Mamalu”!

18, 19. E faapeʻī le olaga o loo valoia mai i le Isaia 65:21-25?

18 Sa faagaeeina le perofeta o Isaia e tusi e faatatau i le olaga lea o le a olioli ai tagata o le Atua i le lalolagi. (Faitau le Isaia 65:21-25.) O ni laau sa ola i le 2,700 tausaga ua tuanaʻi ina ua tusia e Isaia na upu, e foliga mai o loo ola pea e oo mai i le taimi nei. Pe e mafai ona e faaāta i le mafaufau lou ola ai i se taimi umi faapena, i le malosi ma le soifua mālōlōina lelei?

19 Nai lo o le ola i se soifuaga e puupuu mai le taimi e fanau ai seʻia oo i le taimi e oti ai, o le a tele avanoa i le olaga e fau ai mea, e totō ai laau, ma aʻoaʻoina ai. Seʻi manatu i ni faauōga o le a e maua. O le a faaauau ona māfana na faiā. E maʻeu se “saʻolotoga mamalu” o le a olioli ai “le fanau a le Atua” i le lalolagi!—Roma 8:21.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Na talitonu Aokusotino o le Pulega i le Afe Tausaga o le Malo o le Atua, na amata ina ua faavaeina le lotu ae e lē o faasino i le lumanaʻi.

Pe e Mafai ona E Faamatala?

• Sa faapefea ona natia le faamoemoe o le tagata i le ola e faavavau i le lalolagi?

• O le ā le malamalamaga na maua e nisi o tagata faitau o le Tusi Paia i vaitausaga mai i le 1600?

• Na faapefea ona manino mai le faamoemoe moni o tagata a o lata i le 1914?

• Ua faapefea ona tupu tele le malamalama e uiga i le faamoemoe i le lalolagi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 13]

Sa iloa e le tusi solo o John Milton (agavale) ma le alii e tomai i matematika o Isaac Newton (taumatau), le faamoemoe e uiga i le ola e faavavau i le lalolagi

[Ata i le itulau 15]

Na iloa e uluaʻi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ua oo mai le taimi e faalauiloa ai i le lalolagi aoao le faamoemoe moni o tagata