Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Bõprae Menin Kamad ko ilo “Ran in Nan Emõn”

Bõprae Menin Kamad ko ilo “Ran in Nan Emõn”

Bõprae Menin Kamad ko ilo “Ran in Nan Emõn”

DRI leper ro emen rar lemnok kin jokãlet ko air. Ejelok armij ilo kejem in dreloñ eo ñõn jikin kwelok eo rar lelok jããn in jibõñ, nuknuk, im mõña ñõn ir. Dri tõrinae ro jen Siria rar kabwijrõk an itok mõña ñõn Sameria, kin men in, armij ro ijo rar lukkun ñitta. Ejelok tokjen an kar dri leper rein itok ñõn jikin in kinke ear lap wõnan mõña ko ie. Armij ro ijo rar jino kõñ ajiri ro nejiir.​—2 Kiñ 6:​24-⁠29.

Dri leper ro rar lemnok, ‘ejelok tokjen ar ber wõt ijin ak dreloñ iloan Sameria kinke eñitta im jenaj baj mij wõt. Etke jejjab etal ñõn jikin kamp eo an dri Siria?’ Kin men in, dri leper ro rar jino ilok ke eboñ, im ejelok emaroñ lo ir kin an marok. Ke rar tõbarlok ijo, ear lukkun ejelok keroro im ear ejelok dri waj. Emwij lukwoj ors ko im ass ko, bõtab ear ejelok dri tõrinae. Ke rar allimõmõ iloan im nuknuk eo rar lo bwe ear ejelok armij, bõtab rar lo elõñ mõña im dren ko ie. Kin men in, rar mõña im irak. Dri leper ro rar bareinwõt lo gold, silver, nuknuk, im mweiuk ko jet raurõk. Rar bõki im noji im bar roltok ñõn bõk men ko jet. Dri Siria ro rar etal jen jikin in kinke ilo kabwilõñlõñ Jeova ear kõmõn bwe ren roñ juõn ainiken jarlepju in dri tõrinae. Kin men in, rar mõkõj in ko kinke rej lemnok bwe dri ailiñ ko jet rej iten mõn ir. Aolep men ko ijo rar ber wõt ñõn an jabrewõt armij bõki.

Dri leper ro rar noji mweiuk ko raurõk. Bõtab, rar lemnok kin armij ro rekwuli ilo Sameria im rar buromõj kin ir. Inem rar ba ñõn dron: “Je jab kõmõn emõn; ranin ran in nan emõn.” Rar mõkõj in jeblak ñõn Sameria im kennanek armij ro kin men ko remõn rar loi.​—2 Kiñ. 7:​1-​11.

Kij bareinwõt jej mour ilo ien ko me Baibel ej naetan “ran in nan emõn.” Jisõs ear jitõñlok ñõn juõn ian mõtõn “kakõlõn . . . lokõn lõl,” ke ear ba: “Im naj kwalok gospel in an ailiñ in lõñ i aolepen lõl kin men in kennan ñõn ailiñ otemjelok: ilo ien eo e naj itok jemlokõn.” (Mat. 24:​3, 14) Ewi wãwen an men in jelet kij?

Inebata ko Ar Remaroñ Kamõjnoik Kij

Joñõn an dri leper ro mõnõnõ kin men ko rar loi, ear kõmõn air meloklok jidrik kin dri Sameria ro. Rar lemnok kin ir mõke im ta ko rar maroñ bõki. Men in emaroñ walok ñõn kij bareinwõt ke? “Ñitta” ej mõtõn kakõlõn jemlokõn jukjuk im ber in. (Luk 21:​7, 11) Jisõs ear kakkõl ro dri kaloran: “A komin kejbãrok kom ñe ab obrõk buruemi kin dõr, im karek, im inebata ko an lõl in.” (Luk 21:34) Einwõt dri Kristian ro, jen jab kõtlok bwe inebata ko ar rej walok jen ran ñõn ran ren kõmõn ar meloklok bwe jej mour ilo ran ko me Baibel ej naetan “ran in nan emõn.”

Juõn dri Kristian etan, Blessing, ear jab kõtlok bwe inebata ko an ren kamõjnoik e. Ear jerbal einwõt juõn pioneer, kamwij an jikuul, im tokelik ear mareik juõn brother ej jerbal ilo Bethel, kin men in, ear maroñ erom juõn uan dri Bethel ro ilo Benin. Sister in ej ba: “Elap aõ mõnõnõ kin jerbal eo aõ einwõt juõn dri karreo ilo Bethel.” Kiõ, Blessing ej reiliklok ñõn 12 yiõ ko remotlok ke ear jerbal in full time im ej lõñliñ bwe ear ekil wõt ilo ran kein me jej mour ie, ej “ran in nan emõn.”

Kejbãrok jen Men ko Rej Kamad Yuk

Ke Jisõs ear jilkinlok dri kalor ro 70, ear ba: “Elap jonikõn, a reiet dri marmir: inem komin jar im kajitõk iben Iroij an jonikõn, bwe En jilkinlok ro dri marmir ilo An jonikõn.” (Luk 10:2) Elañe erumij air marmir, inem enaj jorran keinikkan ko, eindrein bareinwõt, elañe jenaj jerwane ar kwalok nan, inem armij ro rejamin bõk lomor. Kin men in, Jisõs ear ba: “Jab yokyokwe armij ilo ial.” (Luk 10:4) Ilo kajin eo jinoin nan in “yokyokwe” ejjab baj kitibuj ba “yokwe” ak “emõn ke am mour?” Emaroñ kitibuj air atbokwõj dron im bwebwenato aitok iben dron elañe rej iion ro mõtair. Eñin unin Jisõs ear kaiñi dri kalor ro an bwe ren bõprae ir jen men ko ejelok tokjeir me rej kamad ir im ren kajerbal ien ko air ilo meletlet. Kinke ennan eo ear menin ekaiuriur, rar aikwij kwalok nan kake.

Lemnok kin joñõn auõ ko jej jolok kin men ko rej kamad kij. Iomin elõñ yiõ ko, men eo elaptata an armij ro jolok elap ien ko air ñõne, ej aluij TV. Ak ta kin cell phone im computer? Juõn etale rar kõmõne iben ridto ro ilo Britain, orair ej 1,000, rar lo bwe “joñõn minit ko armij in Britain rej joloke ñõn kajerbal telephone ej 88 minit kajjojo ran, 62 minit ilo cell phone, im 53 minit ilo computer (e-mail) im 22 minit ilo air jeje ñõn ro jet jen cell phone ko air (text message).” Koba in aolep minit ko rej jolok ej ruo alen laplok jen joñõn minit ko juõn auxiliary pioneer ej joloke ilo jerbal in kwalok nan kajjojo ran. Ewi joñõn am jolok ien ilo telephone, computer (e-mail) , im jejelok ñõn ro jet ilo cell phone (text message)?

Ernst im Hildegard Seliger, rar kajerbal ien ko air ilo jime. Rar kalbuj iomin 40 yiõ ilo jikin kalbuj ko an dri tõrinae in Germany im ailiñ ko jet me rej communist. Elikin air kar rõlok jen kalbuj, dri kabit rein ruo rar bõk jerbal in pioneer mae ien eo rar joko ilo mij.

Elõñ rar kõnan jeje letter ñõn irro. Irro maroñ kar jolok elõñ auõ ko ñõn riit im ukotlok letter kein ñõn armij ro. Bõtab, rar likit bwe jerbal eo airro ñõn Jeova en men eo moktata ilo mour eo airro.

Emol ejjab nana ñe ro jej ebake ir rej jeje tok ñõn kij im jej ukotlok letter ko air, im jet ien emaroñ or tokjen ar kõmõne men in. Bõtab, jej aikwij kejbãrok bwe men kein ren jab kamad kij ilo ien kein, kinke ej ien kwalok kin nuuj eo emõn.

En Let Ar Kwalok kin Nuuj eo Emõn

Ej juõn jerammõn bwe jej mour ilo ran ko me Baibel ej naetan “ran in nan emõn.” Jen jab mad einwõt kar dri leper ro emen ilo jinoin. Kememej ke rar ba: “Je jab kõmõn emõn.” Eindrein, ejjab jime ñõn ar kõtlok bwe kõtõbar ko ar mõke im menin kamad ko me rej bõk elap ien, ren bõprae kij jen ar likit jerbal in kwalok nan bwe en jerbal eo eaurõktata iber.

Eor juõn wanjoñok elukkun emõn ñõn kij ikijen men in. Dri jilik Paul ear je nan kein ke ear reiliklok ñõn ien eo ear jino jerbal in kwalok nan eo an mae yiõ eo ken ka 20 in jerbal eo an, ej ba: “I ar kanuij kwalok gospel an Kraist.” (Rom. 15:19) Paul ear jab kõtlok bwe jabrewõt men en kadriklok an kijejeto. Jen kijejeto einwõt kar Paul ilo ar kwalok kin ennan eo an Ailiñ eo ilo ran kein me Baibel eo ej naetan “ran in nan emõn.”

[Pija eo ilo peij 28]

Blessing ear jab kõtlok bwe inebata ko an mõke ren kautameik e jen an likit jerbal in kwalok nan bwe en jerbal eo moktata ilo mour eo an

[Pija eo ilo peij 29]

Ernst im Hildegard Seliger, rar lukkun kajerbal ien ko air ilo jime