Skip to content

Skip to table of contents

Anga hẽ Citava Oku Kolela Okuti Kuli Ululiki?

Anga hẽ Citava Oku Kolela Okuti Kuli Ululiki?

Anga hẽ Citava Oku Kolela Okuti Kuli Ululiki?

“ECI ndi sokolola okuti kuli Ululiki umue ukuonene, ndi kuata onyeño yalua. Momo nda kũlĩha okuti, ululiki waco ndaño o kuete unene woku teyuila omanu kohali, ka yongola oku ci linga!” Eci oco ca popia ulume umue wa pesela epata liaye Kocilunga cimue. Kefetikilo ka tavele okuti kuli Suku. Pole, ulume waco haeyeko lika wa siata oku kuata ovisimĩlo viaco.

Omanu valua eci va liyaka lovitangi viungangala, ka va tava okuti kuli Suku kuenje va sandiliya elembeleko kovisimĩlo viokuti ka kuli Suku. Oco hẽ, ovina vipi via siata oku vetiya omanu oku kuata ovisimĩlo viaco? Anga hẽ, omanu va pondola oku kala ciwa nda ka va songuiwa la Suku ale ka va kuete etavo? Omunu una ka tava okuti kuli Suku, o pondola hẽ oku kolela okuti kuli Ululiki umue ukuacisola?

Ovituwa Vĩvi Viatavo

Ocili okuti, atavo ovo va siata oku vetiya omanu oku pua ekolelo ku Suku. Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati, Alister McGrath wa lombolola hati: “Onyeño omanu va kuetele uhembi watavo, oyo ya siata oku va vetiya oku pua ekolelo ku Suku.” Olonjanja vimue, atavo a siata oku tendiwa okuti, ovo ono yovoyaki lungangala wosi u kasi voluali. Onoño yimue yi tukuiwa hati, Michel Onfray haeye ka tava okuti kuli Suku, wa lekisa ndomo ka ca lelukile oku kuata elomboloko liokuti, elivulu limuamue lietavo li kuatisa omanu vamue oku kuata “ovituwa viwa,” pole, li vetiya vakuavo oku “kala olongangala.”

Kuli omanu valua va ivaluka ukamba va kuatele letavo. Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Bertil, vokuenda kupange waye wusualali kofeka yo Suécia wa yeva ndomo esualali limue lia lombolola esunga liungangala waye. Eye wa tukula elungulo lia Yesu liokuti, u o yaka losipata, o favo losipata. Ongangala yaco ya lombolola okuti te ku kala ukuenje umue wa Suku wa loñoloha koku yaka losipata!—Mateo 26:52.

Ukãi umue o tukuiwa hati, Bernadette okuti isiaye wa pondiwa kofeka yo França vokuenda kuyaki wavali wa pita voluali, ivaluka onyeño a kuata omo liolondaka via popia ocitunda cinene ponambi yepalume liaye ukuanyamo atatu. Ocitunda caco ca popia hati: “Suku eye wa kovonga okamõla aka oco ka linga ungelo.” Noke Bernadette wa cita omõla umue ocilema, kuenda ka tambuile elembeleko ketavo liaye.

Ciarán, ulume umue wa kula vokuenda kungangala wa pita vofeka yo Irlanda do Norte, wa suvukile calua elongiso liatiamẽla kifelu viondalu. Eye wa lombolola okuti o kuetele onyeño Suku una wa koka evĩho liaco, kuenda wa popia hati, nda kuli Suku yaco, a ndi ponde. Ciarán haeyeko lika o kuete onyeño yaco lalongiso atavo. Ocili okuti, alongiso atavo, ovo a siata oku vetiya omanu oku kolela kelongiso liokuti ovina viosi vi kasi voluali via tukuluka ño. Ndomo ca lomboluiwa la Alister McGrath, “onyeño yalua” Darwin a kuatela elongiso liatiamẽla kifelu viondalu, oyo yo vetiya oku sima okuti ka kuli Suku. Elongiso liaye lioku popia hati ovina viosi via tukuluka ño, halioko lio vetiya. McGrath wa lombolola okuti, Darwin wa “sumuile calua omo lioku fisa omõlaye ufeko.”

Komanu vamue, ovisimĩlo vioku tiamẽla ketavo vi tendiwa nduveke kuenda ekambo liukũlĩhĩso. Ukãi umue o tukuiwa hati Irina, una wa kava loku yevelela alongiso amuamue etavo ka a kuete elomboloko kuenda olohutililo vioku pitulula, wa popia hati: “Kokuange, omanu vana vatiamẽla ketavo, ka va kuete olondunge.” Louis, ulume umue wa sumuile calua omo lievĩho kuenda ungangala wa vakuetavo, wa popia hati: “Vokuenda kuanyamo alua nda mola okuti etavo li kavisa. Pole, cilo nda limbuka okuti etavo li vetiya omanu oku linga ovina vĩvi. Kaliye nda suvuka atavo osi.”

Anga hẽ, Omanu va Pondola Oku Kala Ciwa Nda ka va Songuiwa la Suku?

Omanu valua va siata oku tenda etavo ndocina ci tateka oku kala ciwa lombembua. Vakuavo va siata oku li pula nda va pondola oku kala ciwa ndaño ka va songuiwa la Suku ale ka va kuete etavo. Anga hẽ, ovisimĩlo vioku likala oku tiamẽla ketavo, vi potolola ovitangi?

Voltaire onoño yimue yo kocita 18, lonyeño yalua wa pisa evĩho liatavo va kala kotembo yaye. Pole, wa lombolola okuti oco tu kuate ovituwa viwa, tu sukila Umue wa Velapo. Friedrich Nietzsche onoño yikuavo yo kofeka yo Alemanya, wa eca esapulo liokuti, Suku wa fa. Pole, ulume waco wa sakalalele calua lekambo liovituwa viwa pokati komanu, kuenda ohele yi tunda koku kuata ovisimĩlo viokuti ka kuli Suku. Anga hẽ, wa kuatele esunga?

Ulume umue o tukuiwa hati Keith Ward, wa lombolola okuti, ndaño omanu va iñila votembo ya tukuiwa hati yokaliye, ungangala ka wa tepulukile, pole, wa “livokiya vali calua okuti kosimbu ci sule.” Ovisimĩlo viokuti ka kuli Suku, ka via yovuile omanu kovituwa vĩvi ndaño kungangala. Ovina evi, ovio via siata oku vetiya omanu vakualondunge, toke muẽle vana ka va tava ku Suku, oku limbuka esilivilo lioku tava okuti kuli Suku.

Keith Ward poku lombolola esilivilo lioku kolela okuti kuli Suku, wa popia hati: “Ekolelo, li vokiya onjongole yoku amamako oku kuata ovituwa viwa, kuenda ocikele coku tata ciwa oluali Suku a lulika.” Akonomuiso alua a lingiwa ndopo, a lekisa okuti omanu vana va tiamẽla ketavo va kuete ocituwa coku likuatisa pokati. Oku likuatisa pokati, ci nena esanju. Akonomuiso aco, a lekisa esilivilo lionumbi Yesu a eca eci a popia hati: “Esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.”—Ovilinga 20:35.

Ulume umue onalavayi haeye ka tavele okuti kuli Suku, wa limbuka unene Wembimbiliya vomuenyo womanu. Eye wa popia hati: “Nda pita anyamo alua loku seteka oku kuatisa omanu oco va pongolole ovituwa viavo vĩvi, pole, sia kuatele onima yiwa. Nda komõha calua poku mola ndomo omanu va pondola oku pongoloka. Nda limbuka okuti omanu vaco va kuatisiwa.”

Ocili okuti, omanu vana ka va tava okuti kuli Suku, va sakalala calua lovituwa vĩvi viomanu. Momo vana va popia hati, va kolela ku Suku ka va lekisa ohenda loku likuatisa pokati, pole, va siata oku nena ungangala walua lovoyaki. Ovo va tava okuti ekolelo lia siata oku kuatisa omanu vamue, pole, vamamako lesino. Momo lie?

Ovina Vikuavo ka vi Vetiya Oku Tava Okuti Kuli Suku

Elongiso liokuti ovina viosi vi kasi voluali via tukuluka ño, lia siata oku tendiwa okuti liocili. Ukãi umue o tukuiwa hati, Anila kofeka yo Albania wa longisiwa okuti ka kuli Suku. Eye wa popia hati: “Kosikola tua longisiwa okuti, oku tava kocisimĩlo coku popia hati kuli Suku, uveke, kuenda ondaka yaco ya pita kosimbu. Nda lilongisa ovina vialua vi komõhisa viatiamẽla komuenyo wovinyama kuenda kovikũla. Pole, nda kuatele ovisimĩlo viokuti ovina viaco via tukuluka ño ndeci olonoño via siata oku popia.” Ukãi waco wa popia hati, “ovo va enda oku eca uvangi umue wesanda kuenda oku kisika omanu oku tava kuhembi waco.”

Onyeño ya siata oku nena ovitangi vialua komanu vamue. Olombangi via Yehova olonjanja vimue poku sapula elavoko Liembimbiliya konjo lanjo, via siata oku sanga omanu vakuavituwa viaco. Bertil, wa tukuiwa kefetikilo, wa nyuliwa lumalẽhe umue Ombangi ya Yehova. Bertil ivaluka eci a popia vutima waye poku mola umalehe waco hati: ‘Ove o kasi oku pesela otembo yove vetavo. Etaili, wa enda lãvi.’ Bertil wa popia hati: “Ndo wecelela oku vangula kuenje wa fetika okupa vutima wange ovisimĩlo vĩvi nda kuatele viatiamẽla ku Suku, Kembimbiliya, kuenda ketavo.”

Gus, ulume umue wo kofeka yo Escócia, wa sumuile calua omo lievĩho. Kefetikilo wa kuatele olonamalala vialua kuenda oku lihoya poku sapela Lolombangi via Yehova. Eye wa enda oku lipula apulilo ndava uprofeto Havakuki woko Heveru a lingile ku Suku hati: “O ndekisila nye evĩho? O mbanjisila nye ahuku?”—Havakuki 1:3.

Tunde kosimbu, omanu va siata oku sakalala calua poku mola ndomo Suku a ecelela evĩho. (Osamo 73:2, 3) Usonehi umue wo kofeka yo França o tukuiwa hati, Simonede Beauvoir, onjanja yimue wa popele hati: “Kokuange ca lelukile vali oku sima okuti oluali ka lu kuete ululiki, pole, oku sokolola okuti kuli ululiki umue ecelela ovitangi viosi violuali, ca tĩla.”

Anga hẽ, omo okuti atavo alua ka a tẽla oku lombolola esunga liovitangi violuali, ci lekisa okuti ka kuli elomboluilo limue? Gus, wa popia hati, cilo nda sanga, “elomboluilo liwa lieci Ululiki ukuonenewosi a kasilili oku ecelela ohali vokuenda kuotembo eyi. Ukũlĩhĩso owu, u kuete esilivilo liocili kokuaye.” a

Omanu vana va popia hati, ka va tava okuti kuli Suku, citava okuti ka va kolela kelongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño. Handi vali, citava okuti vutima wavo va yongola oku kũlĩha Suku, kuenda va siata oku likutilila. Kũlĩhĩsa eci ca siata oku vetiya omanu vana ka va tava okuti kuli Suku kuenda vana va tatãla ekalo liaye, oku sokolola kondaka yaco loku kuata ukamba Lululiki wavo.

Nye ca va Kuatisa Oku Kolela Okuti Kuli Ululiki?

Umalẽhe una wa kundila Bertil, wo sapuila luloño etepiso li sangiwa pokati Kakristão vocili kuenda vana va litukula hati, Akristão. Bertil wa lombolola eci co komõhisa kumalẽhe waco lovina a popia viatiamẽla Kululiki. Eye wa lombolola hati: “Nda komõha epandi a lekisa kolonamãlala viange. ... Eye ka kuatele onyeño lame, kuenda olonjanja viosi wa enda oku ndisila alivulu amue haeye wa enda oku lipongiya ciwa.” b

Ukãi umue o tukuiwa hati Svetlana, una wa kulila Vuviali wecelela omanu oku kuata lika ovina vimuamue (comunismo), haeye wa vetiyiwa lelongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño, wa tavele kelongiso liokuti omanu va tunda koku puluka pokati koviluvo vimue vio kosimbu. Elongiso liaco liuhembi, lio nenela atãtahai alua. Eci a fetika oku lilongisa kosikola yoku tata uhayele womanu, atãtahai aye a livokiya. Eye wa popia hati: “Kelilongiso lioku popia hati, ka kuli Suku, va tu sapuila okuti omuenyo weya voluali omo lioku puluka pokati koviluvo vimue vio kosimbu. Pole, kosikola yoku tata uhayele womanu, tua longisiwa okuti tu sukila oku kuatisa ava va hongua.” Omo liaco, ka kuatele elomboloko lieci omanu vana va tunda kolosima ndeci olonoño via siata oku popia va talela ohali, osimbu okuti olosima viaco ka vi tali ohali. Elomboluilo lietepiso liaco, lia tunda kono yimue ka ya la vokawale. Eye wa popia hati: “Inakulu yange wa ndi lomboluila Lembimbiliya okuti, ekambo lietu lioku li pua, olio lia siata oku tu nenela ovitangi.” Svetlana wa komõhavo poku mola ndomo Embimbiliya li tambulula epulilo liatiamẽla kesunga lieci omanu vawa va talela ohali.

Ulume umue wo kofeka yimue yo kutundilo o tukuiwa hati Leif, wa kolelele calua kelongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño kuenda wa tendele Embimbiliya ndelivulu limue liovolandu esanda. Eteke limue ekamba liaye, lia fetika oku seteka ekolelo liaye kukũlĩhĩso waco. Eye wo pula hati: “Ove hẽ, o tava okuti o kasi ño oku pitulula olondaka via vakuene, pole, kua kũlĩhĩle cimue catiamẽla Kembimbiliya?” Leif poku lombolola ndomo ondaka yaco yo veta kutima, wa popia hati: “Nda limbuka okuti nda tava ño kelongiso liaco, pole, sia konomuisile vali esunga lieci nda tavela kuhembi waco. ... Ndi sima okuti pokati kovina viosi, ukũlĩhĩso watiamẽla kovitumasuku Viembimbiliya kuenda oku tẽlisiwa kuavio, u pondola oku kuatisa omunu wosi ka tava okuti kuli Suku oco a fetike oku sokolola ciwa ondaka yaco.”—Isaya 42:5, 9.

Ciarán, una wa tukuiwa kefetikilo, vokuenda kuanyamo alua wa litengele vopulitika. Poku sokolola catiamẽla komuenyo, wa popia lutima waye hati: Suku umue ukuonene haeye ukuacisola, eye lika o pondola oku potolola ovitangi vi kasi voluali kuenda oku ndi lekisa onjila yoku tunda vovitangi viange. Noke wa lisiõsiõla hati, ‘nda yonguile oku kũlĩha o Suku yaco.’ Otembo yimue eci a kala oku tala ohali, wa likutilila hati: “Nda o kasi oku ndi yevelela, ndi lekise uvangi waco, kuenda ndi lekise onjila yoku tunda vovitangi viange kuenda ohali yomanu vosi.” Noke yoloneke vimue Ombangi yimue ya Yehova ya totola kepito liaye. Ombangi yaco yo lomboluila eci Embimbiliya li longisa catiamẽla kunene ũvi u kasi konyima yolombiali violuali. (Va Efeso 6:12) Elomboluilo liaco, lia situlula ovisimĩlo via Ciarán, kuenda lio vetiya oku kuata onjongole yoku kũlĩha ovina vikuavo. Noke lioku amamako oku lilongisa Embimbiliya, ekolelo liaye Kululiki ukuacisola, lia fetika oku pamisiwa.

Ululiki Womanu Kuenda Ukamba Wove Laye

Ombambe yomanu vakuetavo, lelongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño, kuenda evĩho, ovio via siata oku vetiya omanu valua oku sima okuti ka kuli Ululiki. Pole, nda o yongola, Embimbiliya li pondola oku tambulula apulilo ove. Olio li situlula ovisimĩlo via Suku, okuti ‘ovisimĩlo vioku ku kuatisa, pole, havioku ku lingako cĩvi, haivio vi eca elavoko lioloneke viya.’ (Yeremiya 29:11) Bernadette, una wa cita omõla ocilema haeye ka tavele okuti kuli Ululiki, wa lembelekiwa calua kovitangi viaye omo lielavoko liaco.

Elomboluilo Liembimbiliya liatiamẽla kesunga lieci Suku a kasilili oku ecelela ohali, lia siata oku vetiya omanu valua ka va tava okuti kuli Suku kuenda oku va kuatisa oku siapo ovisimĩlo viaco. Nda wa sanda otembo yoku kũlĩhĩsa atambululo Embimbiliya kapulilo ava, oka limbuka okuti kuli Suku una “ka kasi ocipãla letu vosi omunu omunu.”—Ovilinga 17:27.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Oco o sange elomboluilo likuavo liatiamẽla kesunga lieci Suku a kasilili oku ecelela evĩho, tanga velivulu Embimbiliya li Longisa Nye? kocipama 106 toke 114, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

b Oco o sange alomboluilo akuavo atiamẽla kovina via lulikiwa, tala vo Despertai! Yenyenye Linene yo 2006, losapi hati “Existe um Criador?” ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.

[Okakasia kemẽla 13]

Apulilo Ana ka a Tambuluiwa Lelongiso Liokuti Ovina Viosi Via Tukuluka ño

[Okakasia kemẽla 13]

• Omuenyo wa tunda ndati kocina cimue ka ci kuete omuenyo?​—OSAMO 36:9.

• Momo lie ovinyama, kuenda ovikũla vi li citila lika ndapata avio?​—EFETIKILO 1:11, 21, 24-28.

• Nda omanu va tunda kolosima, momo lie osima yimue ka yi pongolokela vali omunu?​—OSAMO 8:5, 6.

• Elongiso liokuti omanu va tunda koku puluka pokati koviluvo vimue vio kosimbu, li pisiwa ndati locituwa coku likuatisa pokati?​—VA ROMA 2:14, 15.

• Anga hẽ, omanu va kuete elavoko liwa lio kovaso?​—OSAMO 37:29.

[Elitalatu kemẽla 12]

Momo lie Suku umue ukuacisola a lulikila oluali lumue okuti omãla va tala ohali?

[Elitalatu kemẽla 13]

Ombambe ya vakuetavo, ya siata oku vetiya omanu valua oku tinduka ku Suku