Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tupu o Tavita ma Musika

Le Tupu o Tavita ma Musika

Le Tupu o Tavita ma Musika

E TAʻU loa le igoa o Tavita, ona tatou manatua lea o musika i le taimi o le Tusi Paia, o ia o se tagata taʻutaʻua na soifua pe tusa ma le 3,000 tausaga ua mavae. O le tele o mea ua tatou iloa e uiga i musika i na aso, e mai i faamaumauga o mea na faia e Tavita, mai le taimi a o talavou o se leoleo mamoe seʻia oo ina avea ma tupu ma sē e tomai e faamaopoopo.

E anoanoaʻi mea e tatou te aʻoaʻoina mai iā Tavita e uiga i musika i le taimi o le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, o ā mea faifaaili na faaaogā, ma pese na usuina? O le ā se vaega na faia e musika i le olaga o Tavita, faapea foʻi ma le nuu o Isaraelu?

Le Vaega a Musika i Isaraelu Anamua

E taʻu loa upu o se pese, ona manatua foʻi lea o lona fati. E tele fati o pese eseese o loo iai i le Tusi Paia, ma e faanoanoa ona e lē o toe iloa na fati. E lē taumatea le matuā matagofie tele ma mamalu. O le mananaia tele o upu o solo o le tusi o Salamo, e taʻu mai ai e matuā mananaia foʻi o latou fati.

Peitaʻi, e lē tele ni faamatalaga mai le Tusi Paia e faatatau i mea fai faaili. (Tagaʻi i le pusa  “O Mea Fai Faaili i le Taimi o le Tusi Paia.”) E lē o iloa foʻi po o le ā le ituaiga o napeli na faaaogā e Tavita. Ae e ao ona mātauina, na faia e tagata Isaraelu ni mea faifaaili e lē lau maua, e pei o napeli e fai mai i laau.—2 Nofoaiga a Tupu 9:11; Amosa 6:5.

Ae o le mea ua mautinoa, e tāua tele musika i olaga o tagata Eperu, aemaise i la latou tapuaʻiga i le Atua. Sa tāina musika i faauuga o tupu, i sauniga faalelotu, ma taua. Na faafiafiaina ai foʻi i latou i le maota o le tupu, i faaipoipoga ma faatasiga a aiga. Na faafiafia ai foʻi i taimi o le tausamiga o le vine ma le seleselega o le saito. Ae faanoanoa lava, ona na faaaogā foʻi musika i fale e lē lelei mea e faia ai. A oo ina fai se maliu, e faamāfanafanaina ē o faanoanoa e ala i musika.

I Isaraelu, e iai foʻi se isi vaega a musika. Sa faaosofia ai mafaufauga ma faauaʻi atu ai perofeta i mea faaleagaga. O le taimi lava na tāina ai le kitara na faagaeeina ai e le Atua Elisaia. (2 Tupu 3:15) Na faaaogā foʻi musika e faailoga ai mea tutupu. Na iliina pū siliva e lua e faailoa mai ai le masina faatoʻā vaaia ma tausamiga. I le aso o le Iupelī, na ili le pū e faalauiloa mai ai le saʻolotoga o pologa ma le toe faafoʻi atu o fale ma fanua i ē ona. Maʻeu le olioli o ē matitiva, ina ua faalogo atu i le musika e faalauiloa mai ai le toe maua o lo latou saʻolotoga ma mea totino!—Levitiko 25:9; Numera 10:10.

E lē taumatea, e uiga ese le atamamai o nisi tagata Isaraelu i le musika. E tusa ma ata i maa a tagata Asuria, na talosaga le tupu o Sanerivi e aumai e le tupu o Esekia ni alii ma tamaʻitaʻi e fai musika. E foliga mai o i latou o ni tagata e tomai tele i musika. Peitaʻi, e numera tasi lava Tavita i tagata faimusika uma.

O se Faimusika Ofoofogia

Na mataʻina Tavita ona e fai musika toe fatu solo. E sili atu ma le afa o salamo na ia fatuina. A o talavou o se leoleo mamoe, sa matuā talisapaia e ia le tele o vaaiga matagofie o laufanua e aai ai ana lafu. Sa fiafia o ia e faalogologo i le punapuna o vaitafe ma le tagitagi mai o tamaʻi mamoe, ma na faaosofia ai lona vivii aʻe i le Atua. Na pāʻia lona loto i le mālie o leo o loo siʻomia ai o ia, ma na faaosofia ai o ia e ta lana napeli ma vivii atu i le Atua. Maʻeu se lagona faagaeeloto i le faalogo atu i le musika a Tavita i le Salamo 23!

A o talavou Tavita, sa poto tele o ia e tā le napeli ma na faailoa atu i le tupu o Saulo, ma avea ai o ia ma ana auauna. Pe a tumu Saulo i le popole ma le mafatia, ona alu atu lea o Tavita ma tā se pese mālie i lana napeli e faatoʻafilemu ai le loto o le tupu. Na teʻa atu ai manatu leaga o Saulo ma uma ai foʻi ma lona mafatia.—1 Samuelu 16:16.

O nisi taimi, o musika sa fiafia i ai Tavita, na fesagaʻi ai foʻi o ia ma faafitauli. I se tasi aso ina ua foʻi mai Tavita ma Saulo ua manumalo i se taua ma Filisitia, na lagona atu e le tupu le pese fiafia o le manumalo. Sa pepese fafine e faapea: “Ua fasia e Saulo ana toʻaafe, a o Tavita ana sefulu o afe.” Na ita tele ai Saulo ma lotoleaga ma ‘na afua mai i lea lava aso ona lamalama iā Tavita.’—1 Samuelu 18:7-9.

Na Faagaeetia Tavita e Musika

E tele auala na sili ai fatuga faagaeeina a Tavita. E aofia ai i ana pese salamo o manatunatuga loloto ma le tausiga faaleoleo mamoe. E aofia ai faaupuga o le viiga ma talafaasolopito, le olioli i le seleseleina o vine ma le mamalu o le faaulufaleina o le maota o le tupu, o manatunatuga i mea na tutupu, ma talosaga atoa ma faatoga. (Tagaʻi i le Salamo 32, 23, 145, 8, 30, 38, 72, 51, 86 ma upu tomua.) Na fatuina e Tavita se pese faanoanoa ina ua maliliu Saulo ma Ionatana, e taʻua “O le Aufana,” ma o ona upu amata nei: “O le mamalu o Isaraelu ua fasia i au mea maualuluga.” E faanoanoa lona fati. Na iloa e Tavita le auala e faaalia ai faalogona eseese, i upu ma fati i lana napeli.—2 Samuelu 1:17-19.

Na fiafia tele Tavita i pese e fiafia ma ola le fati ona o ia o se tagata e fiafia. Ina ua ia avaʻe i Siona le atolaau o le feagaiga, na siva o ia ma osooso ma lona loto atoa e faamanatu ai. Ua faaalia i le Tusi Paia, e mautinoa lava na faaosofia ai lagona i musika. Seʻi vaai faalemafaufau i le manaia o lea vaaiga. Peitaʻi, na faitioina ai o ia e lana avā o Mekala. Ae e leʻi popole i ai Tavita ona sa alofa o ia iā Ieova, ma na tumu o ia i le olioli ona o musika, ma siva fiafia ai i luma o lona Atua.—2 Samuelu 6:14, 16, 21.

E lē gata i lea, na mataʻina Tavita i le faia o mea fai faaili fou. (2 Nofoaiga a Tupu 7:6) E foliga mai na matuā talenia lava Tavita, ona e lē gata ina poto e fai mea fai faaili, o se fatu solo, se fatu pese, ma o se tagata pese. Peitaʻi, e sili atu foʻi isi mea na mafaia e Tavita.

O Pesega ma Musika i le Malumalu

Na faamaopoopoina e Tavita pesega ma musika i le fale o Ieova. Na ia tofia Asafo, Hemana, ma Iutana (na igoa foʻi iā Etano), e taʻitaʻia le ʻaupepese ma le ʻaufaimusika e toʻa 4,000. E 288 o i latou e popoto faapitoa na aʻoina ma vaavaaia le vaega atoa. Na auai uma le ʻaupepese ma le ʻaufaimusika e toʻa 4,000 i le malumalu mo tausamiga tetele e tolu i tausaga uma. E mautinoa le matagofie ma le mamalu o lea ʻaufaipese!—1 Nofoaiga a Tupu 23:5; 25:1, 6, 7.

E na o alii sa pepese i le malumalu. O le faaupuga “pese i alemota,” pe usuina e tamaʻitaʻi, i upu tomua o le Salamo 46, e taʻu mai ai leo maualuluga o mea fai faaili. Na tasi lo latou leo e pei ona faaalia i le 2 Nofoaiga a Tupu 5:13: “Ua tasi le leo” o le ʻaufaipese. O nisi pese e na o fati mālie, e iai le Salamo e 3 ma le tele o isi salamo a Tavita, ae o isi taimi e iai salamo e pei o le Salamo 42:5, 11 ma le 43:5 e iai tali. Sa fiafia foʻi i pese e fetaliaʻi ai le ʻaufaipese ma se tagata pese. E faapena le Salamo 24, lea e mautinoa na fatuina ina ua avaʻe e Tavita le atolaau o le feagaiga i Siona.—2 Samuelu 6:11-17.

Peitaʻi, e lē na o le ʻau sa Levī na pepese. Na pepese foʻi tagata ina ua ō aʻe i Ierusalema iā latou tausamiga faaletausaga. Atonu o pese ia ua taʻua ‘O Pese a Ē Ō Aʻe.’ (Salamo 120 i le 134) O se faaaʻoaʻoga o le Salamo 133, ua viiviia ai e Tavita le faatasiga faaleuso i Isaraelu i lenā taimi. O ana upu amata nei: “Faauta, o le mea e matuā lelei ma le matagofie lava, pe a nonofo faatasi lava o uso!” Taumafai e mafaufau pe faapeʻī le fati o lea pese!

O Musika ma le Tapuaʻiga iā Ieova

E tasi vae sefulu o le Tusi Paia e faia aʻe i na pese, ma ua faalaeiau e le Salamo tagata uma e vivii atu. (Salamo 150) E iai i le musika le mana e faagalo ai popolega, ma faatoʻafilemuina ē loto mafatia. Peitaʻi, ua faalaeiau e le Tusi Paia i latou o loo fiafia ina ia usu salamo.—Iakopo 5:13.

E faaalia le faatuatua ma le alofa o le tagata i le Atua, e ala i pesega. I le pō a o leʻi maliu Iesu, na faaiʻu ai le taumafataga a Iesu ma ona aposetolo i pese. (Mataio 26:30) E mautinoa le matagofie o le siʻufofoga o le Alo o Tavita, o lē sa iloa le mananaia o pesega i lotoā faalelagi o le Atua! E foliga mai na latou usuina le Salamo 113 i le 118, o le Aleluia. E ui e lē iloa e le ʻau aposetolo mea o le a tutupu, ae e mautinoa sa pese leotele Iesu e faapea: “Ou te alofa, auā ua faafofoga mai Ieova i loʻu leo ma aʻu ʻaiʻoi. . . . Na siʻomia aʻu i mailei e oti ai; na maua aʻu e puapuaga o le tuugamau; . . . ‘Ieova e, ou te ʻaiʻoi atu ia e laveaʻi mai iā te aʻu!’”—Salamo 116:1-4.

E lē o tagata na amataina musika. Ua faamatalaina i le Tusi Paia musika ma pesega i le lagi, o loo tāina ai e foafoaga agaga napeli faafaatusa ma usu viiga a o faataamilo i le nofoālii o Ieova. (Faaaliga 5:9; 14:3; 15:2, 3) O Ieova le Atua na tuuina mai le musika i le tagata, ma totō i o latou loto le fiafia i musika, ma le naunau e faailoa atu o latou faalogona e ala i le tāina o mea fai faaili ma pepese. I le tagata faatuatua, o le musika o le meaalofa mai le Atua.—Iakopo 1:17.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 27]

“O le aso foʻi tou te fiafia ai, ma aso o outou tausamiga . . . tou te ili ai pu.”—NUMERA 10:10

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 28]

“O Ieova, o loʻu leoleo mamoe o ia; e leai se mea ou te mativa ai. Na te ave aʻu i le mea e i ai le vao muʻa ou te taoto ai; na te taʻitaʻi iā te aʻu i tafatafa o vai e tafe lemū.”—SALAMO 23:1, 2

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]

E tele lagona na faaalia e Tavita i ana upu ma musika

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]

“O le . . . fā o afe ua vivii atu iā Ieova, i laau pese na ou [Tavita] faia e vivii ai.”—1 NOFOAIGA A TUPU 23:4, 5

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 30]

“Ia outou vivii atu ia Ioa! Ia outou vivii atu iā te ia i le topa ma le siva. Ia vivii atu iā Ioa o mea uma lava e mānava.”—SALAMO 150:1, 4, 6

 [Pusa/Ata i le itulau 28]

O Mea Fai Faaili i le Taimi o le Tusi Paia

O mea fai faaili, e iai uaua e aofia ai ukulele, o napeli, ma mea fai faaili e sefulu uaua. (Salamo 92:3) Sa ki e fua i le alemota ma le seminita, atonu o loo faatatau i le nota maualuga ma le nota maualalo. (1 Nofoaiga a Tupu 15:20, 21, faaopoopoga i lalo) O isi mea fai faaili, e iai le faaili iligutu, le fagufagu, le pū ma le pū toso, na ‘ili leotele.’ (2 Nofoaiga a Tupu 7:6; 1 Samuelu 10:5; Salamo 150:3, 4) I le faapaiaina o le malumalu, na “tasi le leo” na lagona, o pū toso ma tagata pepese. (2 Nofoaiga a Tupu 5:12, 13) E foliga mai na tasi le leo ma e leai se leo e ese pe paʻulua. O isi mea fai faaili, e iai topa ma lūlū tagitagi, atoa ma “laaupese uma e fai i le perosi.” Na iai foʻi sumepalo—o tamaʻi sumepalo e ʻ leo mālie’ ma sumepalo lapopoʻa e “leo tetele.”—2 Samuelu 6:5; Salamo 150:5.

[Ata]

I luga: Ata o le Ala Tatala o Tito i Roma, i Italia o loo iai pū na aumaia mai i le malumalu o Ierusalema i le 70 T.A. Tupe siliva na faia i le 130 T.A. o loo iai ata o mea fai faaili a tagata Iutaia

[Ē Ana le Ata]

Tupe Siliva: © 2007 a David Hendin. Ua taofia aiā uma.