Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Mesia! Le Ala o le Faaolataga a le Atua

Le Mesia! Le Ala o le Faaolataga a le Atua

Le Mesia! Le Ala o le Faaolataga a le Atua

“Auā e pei ona oti uma lava iā Atamu, e faapena foʻi ona toe faaolaina uma lava e ala i le Keriso.”—1 KORI. 15:22.

1, 2. (a) O le ā le tala a Aneterea ma Filipo ina ua feiloaʻi ma Iesu? (e) Aiseā e tatou te faapea ai ua sili atu faamaoniga ua tatou maua i le tulaga o Iesu o ia o le Mesia, i lo Kerisiano i le uluaʻi senituri?

I LONA mautinoa o Iesu le Nasareta o Lē ua Faauuina a le Atua, na taʻu atu ai e Aneterea i lona uso o Peteru: “Ua ma maua le Mesia.” Na talitonu foʻi Filipo ma ia suʻeina lana uō o Natanielu ma fai atu iā te ia: “Ua matou maua o ia o lē na tusia e Mose i le Tulafono ma le ʻau Perofeta, o Iesu le atalii o Iosefa le Nasareta.”—Ioa. 1:40, 41, 45.

2 Po ua e talitonu atoatoa o Iesu le Mesia folafolaina, o le ‘Sui Sili o le faaolataga’ a Ieova? (Epe. 2:10) I aso nei, ua sili atu ona tele faamaoniga ua tatou maua o le tulaga o Iesu o le Mesia, i lo o ona soo i le uluaʻi senituri. E amata i le fanau mai o Iesu seʻia oo i lona toetū, ua mautū le faamaoniga mai le Afioga a le Atua, o ia o le Keriso. (Faitau le Ioane 20:30, 31.) Ua taʻua foʻi i le Tusi Paia, o le a faaauau ona faatino mai i le lagi e Iesu, lana matafaioi o le Mesia. (Ioa. 6:40; faitau le 1 Korinito 15:22) E tusa ma mea ua e aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia, ua e “maua [foʻi] le Mesia” i aso nei. Ae seʻi vaai muamua pe na faapefea ona iloa e uluaʻi soo, ua latou maua le Mesia.

Faailoa Faasolosolo Mai le “Mea Lilo Paia” i le Mesia

3, 4. (a) Na faapefea ona “maua le Mesia” e Kerisiano i le uluaʻi senituri? (e) Aiseā e faapea atu ai e na o Iesu e mafai ona faataunuuina valoaga uma e uiga i le Mesia?

3 Na faapefea ona mautinoa e soo o Iesu i le uluaʻi senituri o ia o le Mesia? Na faasolosolo ona faailoa mai e Ieova faailoga e ala i perofeta, e iloa ai le afio mai o le Mesia. Ua faatusa e se tagata atamai o le Tusi Paia le tuufaatasia o se faatagata ua faia i vaega eseese o le maamora. Seʻi faapea la ua ō mai ni tagata se toʻatele e leʻi feiloaʻi muamua e tofu ma se fasi maamora i se potu. Afai e toe faapipii faatasi na fasi maamora ma maua ai se faatagata atoa, ona e faapea loa lea, atonu e iai se tasi na ia faia vaega eseese ma aauina atu e tofu le tagata ma lana vaega. Afai e faapipii nei vaega uma ma maua lelei ai le faatagata atoa, ona e manatu lea, e iai sē na vaevaeina le faatagata ma auina atu ona vaega eseese i nei tagata. O lea la, ua pei vaega taʻitasi o lenei faatagata o valoaga eseese e uiga i le Mesia, ma e tofu le valoaga ma le faamatalaga tāua e uiga iā te ia.

Pe e mafai e se tagata e toʻatasi ona ia faataunuuina valoaga uma e faatatau i le Mesia, e aunoa ma le fuafuaina? Na fai mai se tagata suʻesuʻe e faapea, “e lē mafai ona tei lava ua faataunuuina e se tagata valoaga uma” e faatatau i le Mesia, ae e leʻi faatulagaina! O lea, na saʻo ai lona faapea mai, “e na o Iesu lava i le talafaasolopito atoa na mafai ona ia faia lenā mea.”

5, 6. (a) E faapefea ona faaoo mai le faasalaga o Satani? (e) Na faapefea ona faaalia faasolosolo mai e le Atua le “fanau” folafolaina?

5 O valoaga e uiga i le Mesia, na taulaʻi atu i le “mea lilo paia,” lea e aofia ai le tele o vala e tāua i mea uma i le lagi ma le lalolagi. (Kolo. 1:26, 27; Kene. 3:15) E aofia ai i le mea lilo le faasalaga o Satani le Tiapolo, “le uluaʻi gata,” le pogai o le agasala ma le oti o tagata. (Faaa. 12:9) O le a faapefea ona faataunuu lenā faasalaga? Na valoia e Ieova o le a tuʻimomomoina le ulu o Satani e le “fanau” a le “fafine.” O lea “fanau” folafolaina, o le a tuʻimomomoina le ulu o le gata, ma aveesea ai le pogai o le fouvale, maʻi, ma le oti. Peitaʻi, na faatagaina e le Atua Satani e muamua ona ia faamanuʻalia faafaatusa le mulivae o le “fanau” a le fafine.

6 Na faasolosolo ona faaali mai e Ieova lē o le a avea ma “fanau” folafolaina. Na tautō le Atua iā Aperaamo: “O lau fanau foʻi e manuia ai atunuu uma lava o le lalolagi.” (Kene. 22:18) Na valoia e Mose o le a avea o Ia ma “perofeta” e sili i lo Mose. (Teu. 18:18, 19) Na faamautinoa atu iā Tavita, ma faamaonia mulimuli ane e perofeta, o le a tupuga mai le Mesia i lona gafa ma e nofo o ia i le nofoālii o Tavita e faavavau.—2 Samu. 7:12, 16; Iere. 23:5, 6.

O Agavaa o Iesu le Mesia

7. Na faapefea ona fanau mai Iesu i le “fafine” a le Atua?

7 Na auina mai e le Atua lona Alo, o lana uluaʻi foafoaga, mai i Lana faalapotopotoga o foafoaga agaga i le lagi e pei o se avā iā te ia, e avea o le “fanau” folafolaina. Na tatau ai i le Alo e toʻatasi o le Atua ona ‘tuua e ia o mea uma lava’ i le lagi ma fanau mai o se tagata lelei atoatoa. (Fili. 2:5-7; Ioa. 1:14) O le ‘faamalumalu ifo’ o le agaga paia iā Maria na faamaonia ai, o lē o le a fanau mai, “e paia ma o le Alo o le Atua.”—Luka 1:35.

8. Na faapefea ona faataunuu e Iesu valoaga e uiga i le Mesia ina ua alu atu o ia, ia papatisoina?

8 Na taʻua i valoaga e faatatau i le Mesia le nuu ma le taimi e aliaʻi mai ai Iesu. Na fanau Iesu i Peteleema, e pei ona valoia. (Mika 5:2) Na faatalitali tagata Iutaia o le uluaʻi senituri mo le afio mai o le Mesia i lea taimi. O lo latou naunau i le oo mai o le Mesia na fesili ai nisi e uiga iā Ioane le Papatiso: “Po o le Keriso ea o ia?” Na tali Ioane: “O lē mulimuli mai e sili atu ona malosi nai lo o aʻu.” (Luka 3:15, 16) I le tau e afu ai mea i le 29 T.A., na alu atu ai Iesu iā Ioane ina ia papatisoina i le 30 o ona tausaga, ma na fetaui tonu le taimi na aliaʻi mai ai o ia o le Mesia. (Tani. 9:25) Ona amata lea o lana faiva pisi i le faapea mai: “Ua taunuu le taimi ua atofaina, ma ua latalata mai le malo o le Atua.”—Mare. 1:14, 15.

9. E ui e lē o atoa lo latou malamalamaga, ae o le ā le talitonuga na mautū i soo o Iesu?

Peitaʻi, na manaʻomia ona toe fetuunaʻi mea na faatalitalia e tagata. Na tonu lo latou talia o Iesu o le Tupu, ae faatoʻā malamalama mulimuli ane, e pule o ia i le lumanaʻi, ma e pule mai i le lagi. (Ioa. 12:12-16; 16:12, 13; Galu. 2:32-36) Ae ina ua fesili atu Iesu: “O le ā sa outou tala, o ai aʻu?” Na tali vave mai Peteru: “O oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua.” (Mata. 16:13-16) Na faapena foʻi ona tali atu Peteru, talu ai ua ō ese le toʻatele ona ua lē malamalama i se aʻoaʻoga a Iesu.—Faitau le Ioane 6:68, 69.

Ia Faalogo i le Mesia

10. Aiseā na faatāua mai ai e Ieova le faalogo i lona Alo?

10 I le lagi, na avea le Alo e toʻatasi o le Atua ma foafoaga agaga malosi. I le lalolagi, na avea Iesu ma “sui o le Tamā.” (Ioa. 16:27, 28) Na ia faapea mai: “O mea ou te aʻoaʻoina atu, e lē o oʻu manatu, a o manatu o lē na auina mai aʻu.” (Ioa. 7:16) I le taimi o le faaliliuina, na faamautinoa mai e Ieova o Iesu le Mesia ma ia faatonu mai: “Ia faalogo iā te ia.” (Luka 9:35) Ioe, ia faalogo pe usitaʻi i Lē ua Filifilia. E manaʻomia ai le faatuatua ma galuega lelei, e tāua uma ina ia faafiafia ai le Atua ma maua ai le ola e faavavau.—Ioa. 3:16, 35, 36.

11, 12. (a) Aiseā na teena ai e tagata Iutaia i le uluaʻi senituri Iesu o le Mesia? (e) O ai na faaalia le faatuatua iā Iesu?

11 E ui ina tele agavaa o Iesu e faamaonia ai o ia o le Mesia, ae e leʻi talia o ia e le toʻatele o Iutaia i le uluaʻi senituri. Aiseā? Ona e ese mea na latou faatalitalia e uiga i le Mesia, e faapea o le a ia laveaʻia i latou mai pulega sauā a Roma. (Faitau le Ioane 12:34.) O lea, na faigatā ai iā i latou ona talia se Mesia o le a inosia ma tuulafoaʻiina e tagata, o le tagata faanoanoa e masani ma tigā, ma o le a fasiotia, e tusa ai ma valoaga. (Isa. 53:3, 5) Na lē fiafia foʻi nisi soo faamaoni o Iesu ona o lona lē laveaʻiina o i latou mai i pulega sauā. Ae na tumau pea lo latou faamaoni ma mulimuli ane o latou maua le malamalamaga saʻo.—Luka 24:21.

12 O se isi māfuaaga na teena ai e tagata Iesu o ia o le Mesia folafolaina, ona sa faigatā ona latou talia ana aʻoaʻoga. Ina ia ulu atu i le Malo, e manaʻomia ai ona ‘faafitia o ia lava,’ ia ‘aai’ i le tino ma le toto o Iesu, ia “toe fanau mai,” ma lē avea “o ni tagata o le lalolagi.” (Mare. 8:34; Ioa. 3:3; 6:53; 17:14, 16) Na manatu i latou e faamaualuluga, ma mauoloa, ma faafiaamiotonu, e faigatā ona fai na mea. Peitaʻi, na talia e tagata Iutaia lotomaulalo Iesu o le Mesia, faapea ma nisi tagata Samaria o ē na faapea mai: “O lenei tagata o ia moni lava o le faaola o le lalolagi.”—Ioa. 4:25, 26, 41, 42; 7:31.

13. Na faapefea ona tuʻimomomoina faafaatusa le mulivae o Iesu?

13 Na valoia e Iesu o le a faasalaina o ia e le ʻaufaitaulaga sili ma fasiotia e Nuu ese, ae o le a toetū mai i le aso tolu. (Mata. 20:17-19) O lona faamautinoa atu i luma o le ʻau Saniterini o ia o “le Keriso, le Alo o le Atua,” na latou tuuaʻia ai o ia ua lē migao i le Atua. (Mata. 26:63-66) E leʻi maua e Pilato “se mea ua faia e ia ua tatau ai ona oti,” ae na molia o ia e tagata Iutaia o sē e fouvale i le malo, ma na “tuuina atu Iesu [e Pilato] e tusa ma lo latou manaʻo.” (Luka 23:13-15, 25) O lea na latou “faafitia” ai ma taupulepule e fasiotia le “Sui Sili o le ola” e ui i le tele o faamaoniga, o ia na auina mai e le Atua. (Galu. 3:13-15) Na “fasiotia” le Mesia e pei ona valoia, ma faatautauina i le laau faaoosala i le aso o le Paseka 33 T.A. (Tani. 9:26, 27; Galu. 2:22, 23) O lona maliu tigā na tuʻimomomoina ai lona “mulivae” e pei ona valoia i le Kenese 3:15.

O Māfuaaga na Tatau ai Ona Maliu le Mesia

14, 15. (a) O ā māfuaaga e lua na faataga ai e Ieova Iesu e maliu? (e) O le ā na faia e Iesu ina ua toetū mai?

14 E lua māfuaaga tāua na tuu mai ai e Ieova Iesu e maliu. Muamua, o le tumau o Iesu seʻia oo i le oti, na faamaonia ai se vala tāua o le “mea lilo paia.” Na faamaonia atoatoa ai, e mafai e le tagata lelei atoatoa ona tumau ma le “faamaoni i le Atua” ma lagolago ai Lana pule silisili ese e ui i tofotofoga ogaoga mai iā Satani. (1 Timo. 3:16) Lona lua, na fetalai Iesu, na “sau le Atalii o le tagata ina ia . . . foaʻi atu lona ola e fai ma togiola e sui aʻi tagata e toʻatele.” (Mata. 20:28) O lenei “togiola e fetaui lelei” na totogiina ai le agasala na tuufaasolo mai i le fanau a Atamu, ma maua ai le ola e faavavau e i latou uma e talia Iesu, o ia o le ala a le Atua i le faaolataga.—1 Timo. 2:5, 6.

15 Na toe faatūina mai Keriso ina ua mavae aso e tolu na iai i le tuugamau, ma e 40 aso na faaali atu ai i ona soo ma faamaonia ai ua toe soifua mai o ia, ma tuuina atu isi faatonuga iā i latou. (Galu. 1:3-5) Ona afio lea o ia i le lagi e ofoina atu iā Ieova le tāua o lana taulaga ma faatalitali le taimi atofaina e amata ai lona faatasi mai o le Tupu Faa-Mesia. Peitaʻi ane, e tele ana galuega e ao ona fai.

Faataunuu Lana Matafaioi o le Mesia

16, 17. Faamatala mai le matafaioi a Iesu le Mesia ina ua toe afio aʻe i le lagi.

16 A o faagasolo senituri talu lona toetū, na vaavaaia ma le faamaoni e Iesu galuega uma a le faapotopotoga Kerisiano ua avea ai o ia ma Tupu. (Kolo. 1:13) O le a avea o ia ma Tupu o le Malo o le Atua i le taimi atofaina. Ua faamaonia e valoaga o le Tusi Paia ma mea e tutupu i le lalolagi, na amata lona faatasi mai o ia o se Tupu i le 1914, ma amata ai le ‘faaiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.’ (Mata. 24:3; Faaa. 11:15) E leʻi pine ae ia taʻitaʻia loa ana agelu paia e lafo ifo Satani ma ana temoni i le lalolagi.—Faaa. 12:7-10.

17 Ua lalata le tumutumuga matagofie o le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu lea na amataina e Iesu i le 29 T.A. Ua lē o toe umi ona ia faamasinoina lea o ē uma o loo ola. Ona ia fetalai atu lea i ē e pei o ni mamoe na talia o ia o le auala o le faaolataga a Ieova, “ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou talu mai le faavaeina o le lalolagi.” (Mata. 25:31-34, 41) O le a faaumatia i latou na teena Iesu o le Tupu pe a ia taʻitaʻiina ʻau faalelagi e faamamā ese ē amioleaga. Ona saisai lea e Iesu o Satani ma ana temoni ma lafo i le “tō.”—Faaa. 19:11-14; 20:1-3.

18, 19. O le ā o le a faataunuuina e Iesu i lana matafaioi o le Mesia, ma o le ā o le a maua ai e tagata usiusitaʻi?

18 I lana Pulega o le Afe Tausaga, o le a faatinoina atoatoa ai e Iesu ana matafaioi o le ‘Faipule, o le Atua malosi, o le Tamā o le faavavau, ma le Alii o le filemu.’ (Isa. 9:6, 7) I le pulega a lona Malo o le a lelei atoatoa uma ai tagata, e aofia ai ma i latou o le a toe faatutūina mai le oti. (Ioa. 5:26-29) O le a taʻitaʻia e le Mesia i latou e fia feinu i le “vaipuna o le vai o le ola,” ma mafai ai e i latou e usiusitaʻi ona maua se faiā filemu ma Ieova. (Faitau le Faaaliga 7:16, 17.) Pe a mavae le tofotofoga mulimuli, o le a ‘lafo uma i le lepa afi’ Satani ma ana temoni, ma tuʻimomomoina ai le ulu o le “gata” ma faaumatia ai.—Faaa. 20:10.

19 Maʻeu le matagofie ma le atoatoa o le auala e faataunuu ai e Iesu le Mesia lana matafaioi! O le a tumu le lalolagi parataiso i tagata ua aogā i ai le togiola, e ola e faavavau i le fiafia ma le lelei atoatoa. O le a taʻumamā le suafa paia o Ieova mai tuuaʻiga sesē uma, ma faaeaina atoatoa le tonu o lana pule silisili ese i le aoao o mea. Maʻeu se tofi matagofie mo i latou uma e usiusitai i Lē ua Faauuina a le Atua, i le lumanaʻi lata mai.

Po ua E Maua le Mesia?

20, 21. O ā māfuaaga e ao ai ona e talanoa i isi e faatatau i le Mesia?

20 Talu mai le 1914 ua tatou ola nei i le vaitaimi o le faatasi mai o Keriso, po o le pa·rou·siʹa. E ui ina lē vaaia lona faatasi mai o le Tupu o le Malo o le Atua, ae ua manino lea tulaga ona o valoaga ua faataunuuina. (Faaa. 6:2-8) Peitaʻi, o le toʻatele i aso nei ua pei o tagata Iutaia i le uluaʻi senituri, e lē amanaʻia faamaoniga o le faatasi mai o le Mesia. E latou te mananaʻo i se Mesia e ala mai lana pulega i faiga faapolotiki a tagata. Peitaʻi ua e iloaina nei ua pule Iesu o le Tupu o le Malo o le Atua. Pe e te lē olioli ea ina ua e iloa lenei mea? Na uunaʻia ai oe e pei o soo i le uluaʻi senituri o ē na faapea mai: ‘Ua matou maua le Mesia.’

21 I aso nei, pe a e faailoa atu le upu moni, po o e faamatilatila le matafaioi a Iesu o le Mesia? O le a tupu tele ai lou talisapaia o mea ua ia faia mo oe, o mea ua ia faia i le taimi nei, ma mea o le a ia faataunuuina i le lumanaʻi. I le pei o Aneterea ma Filipo, e lē taumatea ua e talanoa i aiga ma uō e uiga i le Mesia. Aiseā e te lē toe talanoa atili ai iā i latou e faapea o Iesu Keriso o le Mesia moni lava na folafolaina, le ala a le Atua i le faaolataga?

Pe Mafai ona E Faamatala?

• Na faapefea ona maua e soo i le uluaʻi senituri le Mesia?

• O ā māfuaaga tāua e lua na ala ai ona maliu Iesu?

• O le ā o le a faataunuuina e Iesu i lana matafaioi o le Mesia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 21]

Na faapefea ona iloa e tagata o le uluaʻi senituri o Iesu o le Mesia na folafolaina?

[Ata i le itulau 23]

Pe a e talanoa i isi, po o e faamatilatila le matafaioi a Iesu o le Mesia?