Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Nyaguru Hera Maok Rem

Nyaguru Hera Maok Rem

Nyaguru Hera Maok Rem

‘Hera timo kinda e weche duto. Hera ok rem.’—1 KOR. 13:7, 8.

1. (a) Pile ji wuoyo kuom wach hera nade? (b) Gik mage ma ji mathoth oketoe heragi?

OSEWACH kendo osendik mathoth kuom wach hera. Ji osewero wende mang’eny mapako kidono. Dhano nigi gombo mar mondo onyisgi hera. Kata kamano, kinde mang’eny buge koda sinembe oting’o sigendini mochwogi mawuoyo kuom hera, kendo gik ma kamago ema ng’iewore ahinya. Gima lit en ni, hera madier ne Nyasaye koda ne jowetewa to onge. Waneno weche ma Muma nokoro kuom ndalo mag giko ka timore e kindewagi. Ji ‘oherore giwegi, gihero mwandu, gihero mor mar piny moloyo hero Nyasaye.’—2 Tim. 3:1-5.

2. En siem mane ma Muma chiwo kuom bedo gi hera maok kare?

2 Dhano nigi nyalo mar nyiso hera, to kata kamano Wach Nyasaye siemowa kuom bedo gi hera maok kare. Kendo Muma lero gima timore sama hera ma kamano ogurore e chuny ng’ato. (1 Tim. 6:9, 10) Be inyalo paro gima jaote Paulo nondiko kuom Dema? Kata obedo ni ne otiyo kaachiel gi Paulo, Dema nolokore mi ochako hero gige piny. (2 Tim. 4:10) Jaote Johana nosiemo Jokristo kuom wachno. (Som 1 Johana 2:15, 16.) Hero piny koda gik makadho manie iye ok owinjore gi hero Nyasaye koda gigo ma a kuome.

3. En ting’ mane ma wan-go, to mano nyuolo penjo mage?

3 Ok wan mag pinyni, kata obedo ni pod wadak e iye. Omiyo, wan gi ting’ mar tang’ mondo kik warwak paro maok long’o manie piny kuom wach hera. En gima dwarore ahinya ni kik wawe mondo wadonj e obadho mar bedo gi hera maok kare kata e yo morochore. Kuom mano, onego wanyag kendo wanyis hera madier ne ng’a gini? Gin gik mage makonyowa nyago hera matimo kinda e weche duto kendo maok rem? Ere kaka timo mano konyowa sani kendo mulo ngimawa mar kinde mabiro? Dwoko motenore kuom kaka Nyasaye neno gik moko ema nyalo tayowa e yo maber.

Nyago Hera ne Jehova

4. Ere kaka wanyalo miyo hera ma wan-go kuom Nyasaye odongi?

4 Nyago gimoro, tiende nyalo bedo ike kendo rite maber mondo eka odongi. Par ane kuom japur matiyo matek e iko lowo eka mondo opidh kodhi. Ogeno ni kodhigo biro dongo. (Hib. 6:7) Kamano bende, e kaka hera ma waherogo Nyasaye onego odongi. Mondo mano otimre en ang’o madwarore? Nyaka wati matek e iko lowo maber me i chunywa, ma e kama ne ochwoe kodhi mar adier mar Pinyruoth. Wanyalo timo kamano kuom bedo gi kinda mar puonjruok Wach Nyasaye mondo wamed ng’eyo marwa kuome. (Kol. 1:10) Dhi e chokruoge mag kanyakla maok wabare kendo chiwo paro, biro konyowa e medo ng’eyo marwa. Be waduto ng’ato ka ng’ato wasiko ka watimo kinda mar bedo gi ng’eyo matut?—Nge. 2:1-7.

5. (a) Ere kaka wanyalo puonjore kido madongo mag Jehova? (b) Ang’o ma in inyalo wacho kuom kido mag Nyasaye kaka rieko, ng’ado bura kare, koda teko?

5 Kokalo kuom Wachne, Jehova fwenyonwa kite. Ka wapuonjore Ndiko kendo medo ng’eyo marwa kuom Jehova mosmos, wabiro medo hero kido mage ma gin kaka teko, rieko, ng’ado bura kare, to moloyo duto, kite mar hera. Jehova nyiso ni ong’ado bura kare e yorene duto kendo e chikene bende. (Rapar 32:4; Zab. 19:7) Wanyalo paro matut kuom gik moko duto ma Jehova ne ochweyo mondo okonywa neno kaka en gi rieko mamalo moloyo. (Zab. 104:24) Piny gi polo bende nyiso ratiro ni Jehova e Soko mar teko maduong’ ahinya maok rum.—Isa. 40:26.

6. Ere kaka Nyasaye osenyiso ni oherowa, to wachno osemuli nade?

6 En ang’o minyalo wach kuom hera, ma e kido maduong’ moloyo mar Nyasaye? En kido ma onyiso e okang’ malach kendo omulowa waduto. Nonyiso herano kuom chiwo rawar ne dhano mondo giyud warruok. (Som Jo Rumi 5:8.) Warruokno en gima dhano duto nyalo yudo, to mana jogo ma ohero Nyasaye kendo masiko ka keto yie kuom Wuode ema biro nwang’o ber mar warruokno. (Joh. 3:16, 36) Bedo ni Nyasaye nochiwo Yesu kaka misango ne richowa onego omi wahere wabende.

7, 8. (a) Gin ang’o madwarore mondo omi wanyis hera mwaherogo Nyasaye? (b) Oganda Nyasaye mako chikene kata bed ni giromo gang’o?

7 Ere kaka wanyalo nyiso hera ma waherogo Nyasaye nikech duto ma osetimonwa? Dwoko moa kuom much Nyasaye en gima onego waket e paro. Owacho kama: “Nimar hero Nyasaye en mako chikne, to chikne ok tek.” (1 Joh. 5:3) Ee, hera ma waherogo Jehova Nyasaye ema jiwowa mondo wamak chikene. Mano en achiel kuom gik mamiyo walando ne ji nyinge koda Pinyruodhe, makelo ber ne jomoko. Ka gik mogundho e chunywa ema miyo watimo kamano, wanyiso ni wamako chike Nyasaye gi chuny maler.—Math. 12:34.

8 Owetewa e piny mangima nano ka gimakore gi chike Nyasaye kata obedo ni giromo gi joma ok dew kata mana makwedo wach Pinyruoth. Gisiko ka gitimo kinda mondo gichop tijgi mar lendo. (2 Tim. 4:5) Kamano bende, wabedo gi siso mar lando wach Nyasaye ne jomoko kaachiel gi mako chikene mamoko duto.

Gimomiyo Wahero Ruodhwa Yesu Kristo

9. Kristo ne onano e bwo gik mage, to en ang’o ma nojiwe?

9 Kaachiel gi hero Nyasaye, nitie gik mamoko mang’eny momiyo wanyago hera ne Wuode. Kata obedo ni ne ok waneno Yesu, kaka wamedo puonjore mathoth kuome e kaka hera mwaherego medo bedo matut. (1 Pet. 1:8) Moko kuom gik ma Yesu ne onanoe gin mage? Kane Yesu timo dwaro mar Wuon mare, ji ne sin kode ma onge gimomiyo, ne gisande, ne gidonjone gi miriambo, kendo ne gikwede. Ne oneno sand mamoko bende. (Som Johana 15:25.) Hera ma Yesu noherogo Wuon mare ema ne jiwe nano e bwo sandgo. Kendo nikech hera, tho mare kaka misango nobedo rawar ne ji mang’eny.—Math. 20:28.

10, 11. Kaluwore gi gima Kristo ne otimonwa, wang’ado mar timo nang’o?

10 Gima Yesu notimonwa, jiwowa ni wan bende watim gimoro. Kaka wamedo paro kuom gima Kristo osetimonwa, e kaka hera mwaherego medo bedo matut. Bedo ni wan jolupne, onego wanyag kendo wasiki ka wanyiso hera kaka mar Kristo, mondo eka wabed gi nyalo mar nano e chopo wach ma ne ochiko mar lando Pinyruoth kendo timo ji jopuonjre.—Math. 28:19, 20.

11 E nyiso ni wamor gi hera ma Kristo ne oherogo dhano duto, waneno ni ochunowa wabende watiek migawo momiwa kapok giko ochopo. (Som 2 Jo Korintho 5:14, 15.) Hera ma Kristo nonyiso ne dwarore ahinya mondo eka ochop dwaro mar Nyasaye ne dhano. Kendo ranyisi ma Kristo ne oweyonwa mondo waluw, miyo ng’ato ka ng’ato kuomwa bedo gi gima onyalo timo e chopo dwarono. Mano dwaro ni wanyag hera ne Nyasaye e okang’ manyalore mogik. (Math. 22:37) Kuom mako puonj mag Yesu kendo rito chikene, wanyiso ni wahere kendo ni wang’ado mar riwo lwedo ratiro ma Nyasaye nigodo mar bedo jaloch kata bed mana ni ang’o ema timore, mana kaka Yesu notimo.—Joh. 14:23, 24; 15:10.

Dwaro Yor Hera Maber Mokadho

12. Kane Paulo owuoyo kuom “yo moro maber mokadho,” ne owuoyo kuom ang’o?

12 Jaote Paulo ne luwo ranyisi mar Kristo. Nikech luwo ndach Kristo machiegni, Paulo ne ni thuolo mar jiwo owetene mondo oluw ranyisi mare. (1 Kor. 11:1) Kata obedo ni nojiwo Jokristo man Korintho mondo obed gi kinda e dwaro mich moko mag chuny ma ji ne yudo e kindego, kaka timo honni koda dhum mayore, Paulo nonyisogi ni nitie gimoro maber moloyo ma nonego gidwar. E 1 Jo Korintho 12:31, Paulo nolero kama: ‘Koro anyisou yo moro maber mokadho.’ Weche manie ndiko maluwo mano, nyiso ni nowuoyo kuom yor hera maber mokadho. Ne ober mokadho e yo mane? Paulo ne odhi nyime lero wachno kotiyo gi ranyisi. (Som 1 Jo Korintho 13:1-3.) Kapo ni ne en gi nyalo moro makende kendo ne onyalo timo gik madongo to ne oonge hera, mano dine okelo ohala mane? Onge! Kotelne gi roho mar Nyasaye, ne olero adiera mar wachno adimba. Mano kaka nochiwo puonj motegno ma konyowa nyaka e kindegi!

13. (a) Ndiko mar higa 2010 en mane? (b) Hera ok rem e yo mane?

13 Bang’e, Paulo leronwa gima hera en koda gima ok en. (Som 1 Jo Korintho 13:4-8.) Koro, kaw ane thuolo mar nono okang’ ma inyisogo hera kaluwore gi kaka dwarore. Ket pachi to moloyo kuom weche mogik e kwan matindo 7 koda weche motelo e kwan matindo 8: ‘Hera timo kinda e weche duto. Hera ok rem,’ ma ema biro bedo ndiko mar higa 2010. Ne ni e kwan matindo 8, Paulo nowacho ni mich mag chuny, moriwo koda hulo wach gi dhum—ma ne itiyo godo kar chakruok mar kanyakla Jokristo—ne dhi rumo. Ne gidhi chopo e gikogi. To hera biro siko kinde duto. Jehova e hera wuon, to osiko nyaka chieng’. Omiyo hera ok bi rem ngang’, kata rumo. Hera biro medo bedoe nyaka chieng’ ka en kaka kido mar Nyasachwa ma bende siko nyaka chieng’.—1 Joh. 4:8.

Hera Timo Kinda e Weche Duto

14, 15. (a) Ere kaka hera nyalo konyowa bedo gi kinda e bwo tembe? (b) Ang’o momiyo owadwa moro ma rawera ne otamore mbeko chung’ mare motegno?

14 Ang’o makonyo Jokristo bedo gi kinda mar nano e bwo tembe, weche ma korgi tek, koda chandruoge mayudogi? Kuom adier, en hera motenore kuom puonj makare. Hera ma kamano ok en mana mano ma ng’ato nyiso kuom weyo mwandune. Herano oriwo wach bedo moikore makruok gi tim makare, kendo kata mana ikruok ne tho nikech Kristo. (Luka 9:24, 25) Par ane kuom Joneno ma ne ochung’ motegno ma ne osand e kembe mag twech, koda e jela e kinde mag Lweny mar Ariyo mar Piny koda bang’e.

15 Ranyisi mar rawera moro miluongo ni Wilhelm ma en Janeno e piny German konyowa ng’eyo wachni. Kar mbeko chung’ mare motegno, nodhi nyime komakore gi yie kata obedo ni mano ne dhi miyo Jo-Nazi onege gi bunde. E barua ma nondiko ne joodgi ka ogoyonegi oriti, nowacho kama: “Moloyo duto, nyaka waher Nyasaye, mana kaka Ruodhwa Yesu Kristo nochiko. Ka wachung’ motegno ne Nyasaye, obiro gwedhowa.” Bang’e, e sula moro mar Ohinga mar Jarito, achiel kuom joodgi nondiko kama: “E bwo tungini duto mwaseneno, wan kaka joot wasebedo ka watimo matek mondo wane ni hera ma waherogo Nyasaye ema biro motelo.” Owetewa masani nano e bwo twech e pinje mag Armenia, Eritrea, South Korea, koda e pinje mamoko, bende nyiso chuny ma kamano. Owetegi pod siko ka gichung’ motegno nikech hera ma giherogo Jehova.

16. Owetewa manie piny Malawi ne onano e bwo weche mage?

16 Kuonde mang’eny, sand ma yoreyore hinyo keto yie koda kinda mar owetewa e bwo tem. Kuom higini 26, Joneno mag Jehova e piny Malawi nonano e bwo marfuk mar sirkal, akwede mager, koda sand mamoko mang’eny. Kinda ma ne ginyiso nomiyo ogwedhgi. Kane sand ochakore, ne oyudo ka gin Joneno madirom 18,000 kama e pinyno. Higini piero adek bang’e, kwan-gi nomedore moloyo nyadiriyo mi gichopo 38,393. Gweth ma kamago bende osenenore e pinje mamoko.

17. Jomoko ma joodgi ok gin Joneno romo gang’o, to ang’o ma ne okonyogi nano?

17 En adier ni pile akwede mager mayudo oganda Nyasaye ok yot nanoe. Kata kamano, seche ma akwede biro ne Jakristo koa kuom joode owuon, nano bedo matek moloyo. Ng’ato nyalo bedo gi parruok ahinya nikech akwede ma a kuom joode kata wedene. Donge Yesu nokoro ni gima kamano ne dhi timore? Ee, kendo ji mang’eny oseneno adiera mar wechego. (Math. 10:35, 36) Rowere osenano e bwo akwede ma a kuom jonyuolgi maok gin Joneno. Moko bende oseriemb e miechgi, mi orwakgi gi Joneno mang’won. Moko to osejwang’. Ang’o ma nokonyogi nano? Ok ne en mana nikech hera ma ne gin-go ne owete, to moloyo duto, ne en hera madier ma ne giherogo Jehova koda Wuode.—1 Pet. 1:22; 1 Joh. 4:21.

18. Ere kaka hera matimo kinda e weche duto nyalo konyo Jokristo mokendore?

18 Nitie weche mamoko mang’eny e ngima madwaro ni wabed gi hera matimo kinda e weche duto. E riwruok mar kend, hera konyo joma okendore mondo ginyis luor ne weche ma Yesu nowacho kama: “Gi ma Nyasaye oseriwo, kik dhano opogi.” (Math. 19:6) Seche ma gineno “masira” e ngimagi, Jokristo mokendore onego ong’e ni Jehova e jakanyo maduong’ e kend margi. (1 Kor. 7:28) Wachne nyisowa ni, ‘hera timo kinda e weche duto,’ kendo ni dichwo kod chiege morwako kidono yudo jing’o mar padore gibed achiel kendo tego kend margi.—Kol. 3:14.

19. Ang’o ma osetimore e kind oganda Nyasaye bang’ masiche?

19 Hera konyowa timo kinda e weche duto e kinde mag masira. Mano e gima notimore kane piny oyiengini yor milambo mar piny Peru koda kane yamo mager miluongo ni Hurricane Katrina oketho kuonde moko e piny Amerka. Ute thoth owetewa ne okethore to moko nolalo mwandugi e masirago. Hera nojiwo kanyakla mar owete e piny mangima e chiwo kony, kendo nitie joma nochiwore e konyo owete gero utegi kendo, kaachiel gi loso Ute Romo. Timbe ma kamago nyiso ni kinde duto owetewa oherore kendo gidewore ng’ato gi ng’ato kata ka gin e bwo chal moro amora.—Joh. 13:34, 35; 1 Pet. 2:17.

Hera Ok Rem

20, 21. (a) Ang’o momiyo hera duong’ moloyo? (b) Ang’o momiyo ing’ado mar luwo yor hera maber mokadho?

20 E kind oganda Jehova e ndalogi, waneno rieko mar luwo yor hera maber mokadho. Kuom adier, herano locho e weche duto. Ne ane kaka jaote Paulo nojiwo adierano. Mokwongo, nonyiso ni mich mag chuny ne dhi kadho, kendo ni kanyakla mar Jokristo ne dhi dongo mi obed motegno. Bang’e notieko kowacho kama: “Omiyo, adekgi e mosiko: yie, geno, hera; to maduong’ ahinya moloyogi en hera.”—1 Kor. 13:13.

21 Gikone, gigo ma waketoe yie biro timore, omiyo keto yie kuom gigo biro gik. Keto geno kuom gik manosingi ma wagombo ni otimre ok bi dwarore kendo, bang’ ka gik moko duto osebedo manyien. To nade hera? Mano ok bi rem ngang’, kata rumo. Obiro siko. Ka wan gi geno mar ngima ma nyaka chieng’ e nyimwa, wabiro neno kendo medo ng’eyo kit hera mar Nyasaye e yore mopogore opogore. Kuom timo dwaro mar Nyasaye kiluwo yor hera maber mokadho maok rem, inyalo siko nyaka chieng’.—1 Joh. 2:17.

Inyalo Dwoko Nade?

• Ang’o momiyo onego watang’ kik wabed gi hera maok kare?

• Hera nyalo konyowa nano e bwo gik mage?

• Hera ok rem e yo mane?

[Penjo mag Puonjruok]

[Weche manie ite mar 27]

Ndiko mar higa 2010 biro bedo: ‘Hera timo kinda e weche duto. Hera ok rem.’—1 Kor. 13:7, 8.

[Picha manie ite mar 26]

Hera ma ok rem nojiwo owetewa koda nyiminewa e piny Malawi nano e bwo tembe