Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Ojeguerekóma la Biblia Madagascárpe

Ojeguerekóma la Biblia Madagascárpe

Ojeguerekóma la Biblia Madagascárpe

MADAGASCAR ningo peteĩ ísla tuichaitereíva ha opytáva 400 kilometrohápe sureste gotyo Áfricagui. Umi oikóva upépe ymaite guivéma oikuaa mbaʼéichapa héra Ñandejára. Haʼekuéra ningo ciento setenta áño árima ojapo oreko hague la Biblia malgáchepe ha oĩ pype Ñandejára réra. Ñamombaʼeterei ningo jaikuaávo mbaʼéichapa ojetradusivaʼekue la Biblia upe idiómape, heta mbaʼe ojehasa hapykuéri ha heta oñembaʼapo.

Upe tembiapo oñemoñepyrũ pe ísla de Mauríciope. Upe íslape ningo áño 1813-pe governadór vaʼekue sir Robert Farquhar. Ha haʼe oñepyrũ otradusi malgáchepe Mateo, Marcos, Lucas ha Juan. Upe rire heʼi pe rréi Madagascarpeguápe hérava Radama I oinvita hag̃ua Sociedad Misionera de Londres profesorkuérape oiko hag̃ua Madagascárpe.

Mokõi misionéro Galesgua hérava David Jones ha Thomas Bevan oho Mauríciope, táva Toamasina-pe el 18 de agosto de 1818. Upépe otopa la hénte omombaʼetereiha Ñandejárape, umi tradisión ha umi ijypykuépe. Umi hénte upepeguáva ningo oñeʼẽ peteĩ idióma iporãitereíva oúva malayopolinésiogui.

Jones ha Bevan oavri rire peteĩ eskuéla Toamasina-pe, ogueru ifamiliakuéra Mauríciogui. Péro upéi enterovépe ojagarra akãnunduroʼy. Ha diciembre de 1818-pe omano Jones rembireko ha itajýra. Upéi dos mése haguépe omano Bevan ha ifamiliakuéra.

Jones añoite ningo opyta, péro upe oikovaʼekue nomokangýi chupe. Haʼe odesidíma oikuaaukataha Ñandejára Ñeʼẽ umi Madagascarguápe. Oho jey Mauríciope, ha okuera rire oñepyrũ oaprende malgache. Upe riremínte oñepyrũma otradusi pe lívro de Juan.

Upéi octubre 1820-pe oho jey Madagascárpe. Ha opyta oiko Antananarivo-pe ha upépe oavri peteĩ eskuéla misionál. Hetaiterei mbaʼe ningo ofalta chupekuéra, ndorekói hikuái lívro, sílla ni pisarrón. Péro oñemboʼe porãiterei upe eskuélape, ha umi mitã katu ostudiaseterei voi.

Jones ningo ombaʼapovaʼekue siete mése haʼeño, ha upéi og̃uahẽ iñirũrã hérava David Griffiths. Haʼekuéra hetaiterei ombaʼapo ikatu hag̃uáicha otradusi la Biblia.

Ojetradusi ñepyrũ

Upe tiémpope ningo ojeporu umi létra árabe ojeskrivi hag̃ua malgáchepe. Péro ndahetái la oskrivikuaáva upéva, ha oñembohéra voi sorabe. Upévare umi misionéro ojerure rréi Radama I-pe okambia hag̃ua pe sorabe ha oiporu hag̃ua umi létra latinpeguáva.

Oñepyrũ otradusi hikuái el 10 de septiembre de 1823. Jones otradusi Génesis ha Mateo, Griffiths katu Éxodo ha Lucas. Haʼekuéra ningo ikyreʼỹeterei, otradusi ha oporomboʼe avei pyhareve ha kaʼarukue. Oñemoñeʼẽ avei hikuái Ñandejára Ñeʼẽre mbohapy idiómape.

Ha oipytyvõ rupi chupekuéra doce iñalúmno otradusipáma dieciocho mésepe Escrituras Griegas Cristianas ha párte de Escrituras Hebreas. Un áño haguépe katu otradusipáma hikuái la Biblia. Péro heta mbaʼe gueteri ofalta ojekorrehi pype. Upévare Inglatérragui ou mokõi lingüista hérava David Johns ha Joseph Freeman.

Oñepyrũ heta provléma

Ojetradusipa rire la Biblia, pe Sociedad Misionera de Londres omondo Charles Hovenden-pe oarma hag̃ua pe primera imprenta Madagascárpe. Hovenden og̃uahẽ upe íslape el 21 de noviembre de 1826. Péro un més mboyve ojagarra chupe akãnunduroʼy ha omano. Upévare ndaiporivéima omohuʼãvaʼerã upe tembiapo. Ha un áño haguépe James Cameron oarma pe imprenta heʼiháicha imanuálpe. Haʼe ningo peteĩ komersiánte Escociaygua ha ombaʼapokuaáva avei makinakuérare. Heta oñehaʼã rire, el 4 de diciembre de 1827 oimprimi michĩmi pe primer kapítulo de Génesis. *

Upéi 27 de julio de 1828 ojere vai la traduksiónpe, pe rréi Radama I omano. Haʼe ningo oipytyvõ voi kuri ojejapo hag̃ua upe tembiapo. David Jones ohai hese péicha: “Pe rréi Radama ningo hory ha imbaʼeporãiterei. Haʼe oipota voi oñehekomboʼe la héntepe. Chupe g̃uarã upéva iñimportanteve óro ha plátagui”. Upéi Ranavalona I pe rréi Radama rembireko oisãmbyhy omano rire iména. Péro haʼe nopensái iménaicha.

Upe riremínte peteĩ visíta Inglaterraygua ojerure oñeʼẽ hag̃ua pe rréina ndive traduksión rehe, péro ndorresivíri chupe. Peteĩ jey umi misionéro heʼi la rréinape tekotevẽha gueteri oñemboʼe la héntepe griégo ha evréo. Péro la rréina heʼi chupekuéra: “Chévengo nacheinteresái la griégo ha evréo. Ikuentavéta pemboʼe la héntepe ideprovechovaʼerã, ojapokuaa hag̃ua havõ mbaʼe”. Cameron ohechakuaa ikatuha oñemosẽ chupekuéra pe íslagui otradusipa mboyve la Biblia. Upévare ojerure pe rréinape una semána opensa hag̃ua pe ojerurévare chupe.

Una semána haguépe, Cameron omeʼẽ mokõi havõ ojejapovaʼekue upépe pe rréina mensaherokuérape ogueraha hag̃ua chupe. Pe rréina oguerohory upe mbaʼe ojapóva hikuái ha oheja umi misionérope oimprimimba haimete enterove umi lívro de las Escrituras Hebreas.

Peteĩ mbaʼe oñepyrũ porã vaʼekue opa vai

Ñepyrũrã pe rréina imbaʼeporãramo jepe, pe mayo de 1831-pe heʼi enterove oĩva ipoguýpe ikatuha ojevautisa ha oiko chugui kristiáno. Péro sapyʼaitemínte oheja oiko upéva. Peteĩ kuatiañeʼẽ hérava A History of Madagascar heʼi: “Oĩ rupi hetaiterei ojevautisáva oipyʼapy umi mburuvichápe ha heʼi hikuái la rréinape pe ostia hoʼúva guive omombaʼeha goviérno británico”. Upéicha rupi 1831 opakuévoma, ojejoko jey seis mése oñemeʼẽ haguépe pe permíso.

Pe rréina ningo pyʼỹinte okambia ha ojapoiterei umi mburuvicha heʼíva chupe. Upévare umi misionéro oñehaʼã oimprimimbáma la Biblia. Upérõ otradusipáma hikuái pe Escrituras Griegas ha hetaitereíma oĩ orekóva. Péro 1 de marzo de 1835 la rréina oproivi pe cristianismo ha heʼi umi lívro oñemeʼẽmbaite hag̃ua mburuvichakuérape.

Pe rréina oproivi avei umi malgache ombaʼapo oñeimprimi hag̃ua la Biblia. Upémaramo umi mbovymi misionéro ombaʼapo ára ha pyhare oimprimimba peve la Biblia junio de 1835-pe. Péicha hasy peve ojeguereko la Biblia malgáchepe!

La rréina osegi rupi oproivi oñembaʼapo la Bíbliare, umi misionéro pyaʼe pyaʼe omeʼẽ la Biblia la héntepe ha oñotỹ setenta Biblia oñehundíramo g̃uarã umi ótro. Haʼetépe ningo la ojapo hikuái upéicha pórke un áño haguépe oñemosẽmba chupekuéra upégui ha mokõi misionéronte opyta Madagascárpe. Upéicharõ jepe upe íslape oñemog̃uahẽ opárupi Ñandejára Ñeʼẽ.

Ohayhu hikuái Ñandejára Ñeʼẽ

Aje piko ovyʼaitenerakaʼe umi hénte ikatu haguére olee la Biblia iñeʼẽtépe! Koʼág̃a rupi haimete káda ógape ojeguereko la Biblia ha heta oĩ pyʼỹinte oleéva. Péro ojejavymimi ningo la itraduksiónpe ha ojeporu umi ñeʼẽ yma guarémava, jahechakuaa pe Escrituras Hebréaspe hetaiterei vése oñemoĩ hague Ñandejára réra, Jehová. Ha umi Escrituras Griegas ojetradusi ñepyrũ vaʼekuépe oĩ avei Ñandejára réra. Upévare hetaiterei oĩ oikuaáva Jehová haʼeha Ñandejára.

Oñeguenohẽ ñepyrũrõ guare umi Escrituras Griegas, peteĩ karai hérava Baker ha ombaʼapóva pe impréntape ohecha mbaʼeichaitépa ovyʼa umi hénte oikóva upe íslape. Upévare heʼi: “Ndahaʼéi ningo peteĩ profesía ko haʼétava, péro ndopaveichémane Ñandejára Ñeʼẽ ko tetãme”. Ha upeichaite oiko. Mbaʼevete ningo ndojokói ojekuaa hag̃ua Ñandejára Ñeʼẽ Madagascárpe, ni akãnunduroʼy, ni ijetuʼúramo jepe oñeaprende pe idióma ha pe rréina oproivíramo jepe heta mbaʼe.

Koʼág̃a katu iporãvéntema la situasión. Mbaʼérepa jaʼe upéva? Pórke áño 2008-pe oñeguenohẽ Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras malgáchepe. Kóva ningo tuichaiterei mbaʼe, pype jatopa umi ñeʼẽ koʼág̃a rupi ojeporúva ha ndahasýiva oñentende hag̃ua. Upévare Ñandejára Ñeʼẽ oñemombaʼetereive upe Isla Madagascárpe (Isa. 40:8).

[Nóta]

^ párr. 14 Upe oñeimprimi ypy vaʼekue malgáchepe oreko umi Diez Mandamiento ha pe padrenuestro. Upéva ningo ojejapovaʼekue abril ỹrõ mayo de 1826-pe. Péro mbovymínte oñeimprimi pe rréi Radama família ha mburuvichakuérape g̃uarã.

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 31]

Traducción del Nuevo Mundo malgáchepe oĩva omombaʼeguasu Ñandejára réra, Jehová