Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Maua le Tusi Paia i le Motu Tele Mūmū

Ua Maua le Tusi Paia i le Motu Tele Mūmū

Ua Maua le Tusi Paia i le Motu Tele Mūmū

E TUSA ma le 250 maila i le talafatai i saute sasae o Aferika, o loo iai le motu o Malakasa, e lona fā i motu e aupito sili ona tetelē i le lalolagi. Ua leva ona masani tagata Malakasa i le suafa o Ieova, auā ua tusa ma le 170 tausaga talu ona iai a latou faaliliuga o le Tusi Paia, o loo iai le suafa o le Atua. Na maua le Tusi Paia i le gagana Malakasi ona o le filigā ma le maelega o ē na faaliliuina.

Na amata ona faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Malakasi i le motu o Mauritius. I tuā i le 1813 na amata ai e le kovana mai Peretania o Sir Robert Farquhar ona faaliliuina tusi o le evagelia i le gagana Malakasi. Na ia faalaeiauina mulimuli ane Radama I, le tupu o Malakasa, ma valaaulia faiaʻoga o le LMS (Lonetona Misionare Sosaiete) e ō mai i le Motu Tele Mūmū o Malakasa.

Iā Aokuso 18, 1818, e toʻalua misionare mai i Uelese o David Jones ma Thomas Bevan, na ō ane i le taulaga o Toamasina mai Mauritius. Na la feiloaʻi ai i inā i ni tagata mapolotu o ē na faaautū la latou tapuaʻiga i tuaa ma uputuu i le olaga i aso faisoo. E manaia le gagana Malakasi i le faalogo, e sau mai gagana Meleisia ma Polenisia.

E leʻi leva talu ona la amataina se aʻoga toʻaitiiti, ae aumai loa e Jones ma Bevan o la aiga mai Mauritius i Toamasina. Peitaʻi na pisia i latou uma i le maʻi malaria ma maliliu ai le toʻalua o Jones ma le la tama iā Tesema 1818. I le lua masina mulimuli ane, na maliliu uma ai Bevan ma lona aiga ae na o Jones na sao mai ai.

E leʻi faavaivai ai Jones ona o na mala. Sa maumauaʻi o ia ia maua e tagata Malakasa le Afioga a le Atua i la latou gagana. Ina ua toe foʻi i Mauritius ina ia toe maua ai lona malosi, na amata ai ona ia aʻoaʻo le gagana faigatā a tagata Malakasa. E leʻi leva ae amata loa ona ia faaliliuina le evagelia a Ioane.

Ia Oketopa 1820, na toe taliu ai Jones i Malakasa, ma na taunuu o ia i le laumua o Antananarivo ma faatū se aʻoga fou. Sa faigatā le tulaga na iai ona sa leai ni tusi aʻoga ma kesi a tamaiti ae e mananaia tele mataupu o le aʻoga toe naunau i ai ma tamaiti.

E fitu masina o galue na o ia, ona ia maua lea o se misionare e igoa David Griffiths, e sui iā Bevan. Sa lē faavaivai le ʻau faaliliu e faaliliu le Tusi Paia i le gagana Malakasi.

Amata Faaliliu le Tusi Paia

I le amataga o le tausaga 1820, na faaaogā ai le alafapeta Arapi e tusia ai le gagana Malakasi. E toʻaitiiti i latou e mafai ona faitau ai. O lea ina ua uma ona talanoa misionare ma le tupu o Radama 1, na faataga e le tupu le faaaogā o le alafapeta Roma e sui aʻi.

Na amata le galuega faaliliu iā Setema 10, 1823. Na faaliliu e Jones le Kenese ma le Mataio a o Griffiths o le Esoto ma le Luka. Na galulue mamafa i laʻua uma. E lē gata ina la faia le tele o faaliliuga, ae na faaauau ona la faiaʻoga i le aʻoga i taeao ma aoauli. Sa la faia foʻi lotu i gagana eseese e tolu. Ae sa la faamuamua pea le galuega faaliliu.

Ona o le fesoasoani a la tagata aʻoga e toʻa 12, i le na o le 18 masina ae māeʻa ona faaliliu e nei misionare e toʻalua le Tusi Paia Eleni atoa ma le tele o isi tusi o Tusitusiga Eperu. I le tausaga na sosoo ai, na māeʻa ai se faaliliuga faataʻitaʻi o le Tusi Paia atoa. O le mea moni na manaʻomia ona faia faasaʻoga ma toe faaleleia. O lea na auina mai ai i Egelani ni alii e popoto faapitoa i gagana e fesoasoani, o David Johns ma Joseph Freeman.

Manumalo mai Toʻatugā

Ina ua māeʻa le faaliliuga i le gagana Malakasi, ona auina mai lea e le LMS o Charles Hovenden e faatū le fale lomitusi muamua i Malakasa. Na taunuu Hovenden iā Novema 21, 1826. Ae peitaʻi na maua o ia i le malalia ma oti ai ae leʻi atoa sona masina i le atunuu, ma lē toe iai ma se isi e iloa fai le masini lomitusi. I le tausaga na sosoo ai, o se alii e tomai faapitoa mai Sikotilani, o James Cameron, na mafai ona faapipii faatasi ma faaaogā le masini e ala i se tusi e faatonu ai le faaaogāina o le masini. E ui ina tele ni faafitauli ae na mafai ona lomia e Cameron se vaega o le mataupu 1 o le Kenese iā Tesema 4, 1827. *

Na tulaʻi mai se isi faafitauli iā Iulai 27, 1828, ina ua maliu le tupu o Radama I. Sa lagolagoina e Radama le galuega faaliliu. Na taʻua e Jones e faapea: “E ese le agalelei ma le māfana mai o le tupu o Radama. Sa ia lagolagoina malosi aʻoaʻoga e sili i lo le Auro po o Ario, ma faatāua le aʻoaʻoina o ona tagata i tomai o tagata aʻoaʻoina.” Peitaʻi na soloaʻi ane lona faletua o Ranavalona I, ma e leʻi pine ae manino mai e na te lē lagolagoina galuega faaliliu e pei ona sa faia e lana tane.

E leʻi pine talu ona faauu le masiofo, ae taunuu ane se tagata asiasi mai Egelani ma talosaga atu e fia talanoa i le masiofo e uiga i le galuega faaliliu. Ae e leʻi talia lona manaʻoga. I se isi taimi, ina ua taʻu atu i le masiofo e tele mea e latou te fia aʻoaʻoina ai ona tagata, e aofia ai le faa-Eleni ma le faa-Eperu ae tali mai le masiofo: “Ou te lē kea i na gagana, ae pau le mea ou te fia iloa pe mafai ona e aʻoaʻoina tagata i se mea e sili atu lona aogā e pei o le gaosia o fasimoli. Na iloa e misionare, e ono aveesea faamalosi i latou mai Malakasa ae e leʻi uma le faaliliuga. O lea na talosaga atu Cameron, e tuu mai se vaiaso seʻi mafaufau ai i le saunoaga a le masiofo.

I le vaiaso na sosoo ai, na tuuina atu e Cameron i avefeʻau a le masiofo ni tamaʻi fasimoli se lua e fai mai i mea e maua i le nuu. O lenei mea ma isi galuega na faia e misionare mo le lelei lautele, na faamalieina ai le masiofo ma lava ai se taimi e faauma ai ona lomia ni nai tusi o Tusitusiga Eperu.

Na Faateʻia ma Lē Fiafia

E ui ina sa teena e le masiofo nei misionare i le amataga, ae iā Me 1831, na ia tuu mai ai se poloaʻiga na faateʻia ai. O le a ia faatagaina ona tagata e papatisoina e avea ma Kerisiano! Ae e leʻi umi se taimi na iai lea filifiliga. E tusa ai ma le tusi i le talafaasolopito o Malakasa, “na matuā lē fiafia faufautua a le masiofo i le toʻatele o tagata e papatisoina, ma na latou fai atu i le masiofo, e tutusa lava le papatiso ma le tautō e lagolago le pulega a Peretania. I le faaiʻuga o le 1831, na faamuta ai le papatisoina e avea ma Kerisiano i le na o le ono masina talu ona fai.

O le lē mautonu o le masiofo, ma le malolosi o taaʻiga mai tagata e tausisia tū masani a le atunuu, na uunaʻia ai misionare e faavave ona faauma le lomiaina o le Tusi Paia. Ua māeʻa le faaliliuga o Tusi Paia Kerisiano Eleni, ma e faitau afe kopi na faasalalauina atu. Peitaʻi e iai se isi faafitauli na iai iā Mati 1, 1835, ina ua folafola atu e le masiofo o Ranavalona I, ua faalēaogāina le faa-Kerisiano ma ia faafoʻi uma mai i le malo tusi faa-Kerisiano.

O le uiga o le poloaʻiga a le masiofo, e lē mafai foʻi ona faaauau le lomiaina o Tusi Paia e tagata Malakasa. O lea, e ui e toʻaitiiti misionare na galulue i le ao ma le pō e faauma le galuega, ae iā Iuni 1835 na tatalaina ai le Tusi Paia atoa. Ioe, ua maua nei le Tusi Paia atoa i le gagana Malakasi!

O faasāsāga na vave ai ona tufatufa atu Tusi Paia, ma e 70 kopi na tanumia ina ia sao mai le faaleagaina. Na fetaui lelei le vave faia o ia fuafuaga ona e leʻi atoa se tausaga, ae faatonuina loa misionare e ō ese. Ae ua salalau atu le afioga a le Atua i le Motu Tele Mūmū.

Naunau Tagata Malakasa i le Tusi Paia

E maʻeu le faafiafiaina o tagata Malakasa ina ua mafai ona faitau i le Afioga a le Atua i la latou lava gagana! O loo iai ni nai mea sesē i le faaliliuga, ma ua tuai foʻi le gagana. Peitaʻi e seāseā ona iai se aiga e leai se Tusi Paia, ma e faitau i ai e lē aunoa le toʻatele o tagata Malakasa. O se mea e tāua i lenei faaliliuga ona o loo faaaogā ai pea le suafa o Ieova i Tusitusiga Eperu atoa. O loo maua foʻi i uluaʻi kopi le suafa o le Atua i Tusitusiga Eleni. O lea, ua masani le toʻatele o tagata Malakasa i le suafa o le Atua.

O le mea moni ina ua lomia uluaʻi kopi o Tusitusiga Eleni, na vaaia ai e Baker, o lē na lomia le Tusi Paia le olioli o tagata Malakasa ma faapea mai: “E lē faapea ua ou faia se valoaga, ae ou te talitonu e lē taitai ona aveesea le Afioga a le Atua mai lenei atunuu!” Na moni ana upu. E leʻi mafai e le malalia po o le faigatā ona aʻoina o se gagana, po o pulega faatautalatasi a se tupu, ona taofia le Afioga a le Atua mai le faasalalauina atu i Malakasa.

Ua sili atu ona lelei le tulaga o Malakasa i aso nei. I le ā le itu? I le 2008, na tatala ai le Tusi Paia a le Lalolagi Fou atoa i le gagana Malakasa. E tele se sao o lenei faaliliuga i le agaʻi i luma o tagata, ona o loo faaliliuina i se gagana faaonapōnei e faigofie ona malamalama i ai. O lea ua sili ona mausalī le Afioga a le Atua i le Motu Tele Mūmū.—Isa. 40:8.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 14 O Tulafono e Sefulu ma le Tatalo a le Alii, na maua i Mauritius e tusa o Aperila/Me 1826, o uluaʻi vaega na o le Tusi Paia na lomia i le gagana Malakasi. Peitaʻi e na o le aiga o le tupu o Radama ma nisi tagata maualuluga o le malo na maua kopi.

[Ata i le itulau 31]

Ua faamamaluina le suafa o Ieova i le “Faaliliuga a le Lalolagi Fou” i le gagana Malakasi