Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“Bambae Mi Dring Wan Moa Glas, Laswan”

“Bambae Mi Dring Wan Moa Glas, Laswan”

“Bambae Mi Dring Wan Moa Glas, Laswan”

ALLEN i stat blong dring ol strong dring taem hem i gat 11 yia. * Hem mo ol fren blong hem oli stap pleplei long bus mo oli aktem ol man we oli luk long muvi. Ol samting we oli aktem i no rili tru, be dring blong olgeta i wan trufala samting.

Long saed blong strong dring, fastaem Tony i dring wan no tu glas nomo evri naet. Be taem Tony i gat 40 yia, sloslo namba blong ol dring ya i go antap long faef no sikis glas. Biaen, hem i no moa save hamas glas we hem i stap dring long wan dei.

Allen i lukaotem help blong stretem problem ya blong dring bitim mak. Tony i no wantem we ol famle mo fren blong hem oli givhan long hem. Allen i laef i stap yet tede mo hem i tokbaot stori blong hem. Tony i ded sam yia i pas finis long wan aksiden long trak, mo long taem ya hem i bin dring tumas.

Nomata sipos wan man i stap hem wan nomo taem hem i dring bitim mak, be frut we i kamaot i save spolem laef blong ol narafala, mo plante taem i save mekem narafala i ded tu. * Taem man i dring bitim mak, plante taem hem i givim kil long narafala mo i tok nogud long hem, i kilim nogud narafala mo i kilim narafala i ded, i save mekem aksiden long trak mo long wok, mo hem i kasem plante problem long helt blong hem. Fasin ya blong dring bitim mak i mekem se evri yia, ol kantri oli mas spenem bigfala mane. Mo antap long hemia, dring i spolem laef mo filing blong ol man wanwan, ol famle, mo ol pikinini.

Nating se i olsem, wan ogenaesesen blong Yunaeted Stet we nem blong hem National Institutes of Health, i talem se: “Plante man oli stap dring oltaem, be i no evriwan long olgeta we oli gat problem ya blong dring bitim mak. Mo plante man oli gat problem ya blong dring bitim mak, be i no evriwan long olgeta we oli stap dring evri dei.” Plante man, oli no alkolik, be oli stap dring bitim mak, mo oli no luksave se oli gat fasin ya. Sam narafala oli dring wanwan taem nomo, maet long wan lafet, be oli dring bitim faef glas wantaem.

?Sipos yu jusum blong dring ol strong dring, olsem wanem blong save se yu dring bitim mak? ?Olsem wanem blong save se yu no mas tekem “wan moa glas, laswan”? (Ol Proveb 23:29, 30, Contemporary English Version) Ol haf we oli kam biaen bambae oli tokbaot ol gudfala save long saed ya.

[Ol futnot]

^ par. 2 Mifala i jenisim sam nem.

^ par. 5 Ol haf ya oli tokbaot moa ol man, from we namba blong olgeta we oli save kam alkolik, i fo taem antap long namba blong ol woman. Be ol save we oli kamaot long ol haf ya oli stret long ol woman tu.