Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Meda Mana Matin

Meda Mana Matin

Meda Mana Matin

ALLEN nochako madho kong’o ahinya kane ojahigini 11. * En kaachiel gi osiepene ne gitugo e kind yien, ka gitemo luwo timbe joma ne gineno e sinema. Joma ne gineno e sinembego ne ok gin ji madier, kata kamano Allen gi osiepene to ne madho kong’o madier.

Tony ne jahigini 40 kane ochako medo kar kong’o ma nomadho koa e glas achiel nyaka auchiel. Nochopo kama koro okiya kar kong’o ma nomadho e odiechieng’.

Allen nomanyo kony mondo olo chandruok mar madho kong’o ahinya. Tony to nodagi kony ma joode kod osiepene ne miye. Allen pod ngima kendo onyalo wuoyo kuom kaka ngimane ne chalo; Tony to notho e masira mar ndara kane oyudo omer.

Kata obedo ni ng’ato madho kong’o ahinya ka en kende, chandruok moyudo mulo ngima jomoko bende, kinde mang’eny chandruogego kelo hinyruok. * Ng’eny joma madho kong’o ahinya yenyo, monjo ji, neko, kelo masira mag ndara kod hinyruok matimore kuonde tich, bende giyudo tuoche mang’eny. Madho kong’o ahinya osemiyo higa ka higa ogendini tiyo gi pesa mang’eny, bende osekelo chandruoge ne joma madhe, joodgi kaachiel gi nyithindgi.

E wi mano, riwruok moro miluongo ni U.S. National Institutes of Health wacho kama, “Ok ni ji duto mametho pile gin jomer, bende ok ni ji duto mamer gin joma metho pile.” Joma ok jokong’o osedonjo e tim mar metho ahinya ka ok ging’eyo. Jomoko metho kadichiel kata kamano gimadho kong’o mang’eny.

Ka iyiero mar madho kong’o, ibiro madhe maromo nade? Ere kaka inyalo ng’eyo ni koro ok owinjore medo mana matin? Sula maluwogi biro chiwo weche manyalo konyo ahinya e wi wachni.

[Weche moler piny]

^ par. 2 Nyinge moko oseloki.

^ par. 5 Kwan mar joma chwo ma madho kong’o oloyo mar joma mine ding’wen. Kata kamano, weche mochiw e sula manie gasedni konyo joma mine bende.