Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Bɔ Ni Ooofee Okɛ Dãa Atsu Nii Jogbaŋŋ

Bɔ Ni Ooofee Okɛ Dãa Atsu Nii Jogbaŋŋ

Bɔ Ni Ooofee Okɛ Dãa Atsu Nii Jogbaŋŋ

TONY ni atsi etã kɛtsɔ hiɛ yɛ sane nɛɛ shishijee mli lɛ baanyɛ aná shihilɛ ni yɔɔ miishɛɛ mli ŋɔɔmɔ kɛji ekpɛlɛ nɔ akɛ eyɛ dãanumɔ he naagba. Shi akɛni enyɛɔ enuɔ dãa babaoo ni anaaa okadi ko ni tsɔɔ akɛ enuɔ dãa babaoo hewɔ lɛ, esusuɔ akɛ nɔ fɛɛ nɔ miiya nɔ pɛpɛɛpɛ. Mɛni hewɔ bɔ ni esusuɔ nii ahe lɛ ejaaa lɛ?

Dãa ni enuɔ lɛ babaoo lɛ haaa ni esusu nii ahe yɛ gbɛ ni ja nɔ. Kɛji Tony le jio, eleee jio, e-aŋsɔ ni ji nɔ ni kudɔɔ egbɔmɔtso, ejwɛŋmɔ, kɛ ehenumɔnii lɛ tsuuu nii jogbaŋŋ yɛ dãa babaoo ni enuɔ lɛ hewɔ. Babaoo ni enuɔ dãa lɛ, babaoo ni ejwɛŋmɔŋ nyɛmɔi lɛ baa shi, ni no hewɔ lɛ enyɛɛɛ esusu shihilɛ mli ni eyɔɔ lɛ he jogbaŋŋ.

Yiŋtoo ni ji enyɔ hewɔ ni Tony nyɛɛɛ ekɛ anɔkwayeli apɛi emli lɛ ji akɛ efeko eyiŋ akɛ ebaakpa dãanumɔ. Allen ni awie ehe yɛ saji ni awie he kɛtsɔ hiɛ lɛ mli lɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ akɛ eyɛ dãanumɔ he naagba. Ekɛɛ akɛ, “Miteɔ mihe ni minuɔ dãa, mikɛ naajiemɔi komɛi haa, ni mibɔɔ mɔdɛŋ akɛ matse dãa falɛ ni minuɔ lɛ nɔ. Oti kome ma mihiɛ—mikpaŋ dãanumɔ.” Eyɛ mli akɛ mɛi krokomɛi miina akɛ dãanumɔ miiná Tony kɛ Allen nɔ hewalɛ moŋ shi amɛsusuɔ akɛ naagba ko kwraa bɛ. Esa akɛ amɛfɛɛ amɛfee nɔ ko kɛtsu dãa babaoo ni amɛnuɔ lɛ he nii. Shi mɛni amɛbaafee?

Feemɔ He Nɔ Ko!

Mɛi babaoo ni ekpa dãanumɔ lɛ kɛ Yesu wiemɔi akɛ: “Shi kɛji ohiŋmɛi jurɔ miitɔ̃tɔ̃ onane lɛ, fãa, ni oshɛ ofɔ; ejaakɛshi ehi hao akɛ ohenii lɛ eko fiteɔ, koni akashɛ ogbɔmɔtso muu lɛ afɔ gehena mli” lɛ etsu nii.—Mateo 5:29.

Ekã shi faŋŋ akɛ Yesu etsɔɔɔ akɛ aye he awui. Yɛ no najiaŋ lɛ, eji mfonirifeemɔŋ wiemɔ ni ekɛmiitsɔɔ akɛ esa akɛ wɔnyɛ wɔfee nɔ fɛɛ nɔ ni wɔbaanyɛ kɛjie nibii ni baanyɛ afite wɔ kɛ Yehowa teŋ wekukpaa lɛ kɛjɛ wɔshihilɛ mli. Eji anɔkwale akɛ, ekolɛ gbɛ ni wɔbaatsɔ nɔ wɔfee enɛ lɛ efeŋ mlɛo kwraa. Shi ebaabu wɔhe kɛjɛ susumɔi komɛi kɛ shihilɛi ni baanyɛ aha wɔkɛ wɔhe awo dãanumɔ shɛii mli lɛ ahe. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɛi krokomɛi ewie akɛ onuɔ dãa tsɔ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni okutɔ mli. * Kɛ́ ebafee faŋŋ eha bo akɛ onyɛɛɛ okutɔ odãanumɔ lɛ mli lɛ, kpa numɔ kwraa. Eyɛ mli akɛ ebɛ mlɛo moŋ, shi no hi moŋ fe ni ooofite ohe.

Kɛ́ jeee dãatɔlɔ ji bo po lɛ, ani onuɔ dãa babaoo? Kɛ́ nakai ni lɛ, mɛɛ nibii pɔtɛɛ obaanyɛ ofee koni no aye abua bo ni ole bɔ ni sa ni onu dãa oha?

Heni Obaaná Yelikɛbuamɔ Yɛ

1. Ná hemɔkɛyeli yɛ hewalɛ ni sɔlemɔ ni ajɛɔ tsuiiaŋ asɔleɔ daa lɛ yɔɔ lɛ mli. Biblia lɛ woɔ mɔ fɛɛ mɔ ni miisumɔ ni esa Yehowa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ ŋaa akɛ: “Nyɛkahaoa yɛ nɔ ko nɔ ko he, shi moŋ nɔ fɛɛ nɔ mli lɛ nyɛkɛ sɔlemɔ kɛ faikpamɔ kɛ shidaa atsia nyɛtutɔmɔi lɛ atã yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ; ni Nyɔŋmɔ hejɔlɛ ni fe jwɛŋmɔi fɛɛ lɛ aaato nyɛtsuii kɛ nyɛjwɛŋmɔi lɛ yɛ Kristo Yesu mli!” (Filipibii 4:6, 7) Mɛni he obaanyɛ osɔle yɛ koni oná hejɔlɛ nɛɛ?

Okɛ anɔkwayeli akpɛlɛ nɔ akɛ oyɛ dãanumɔ he naagba, naagba ni bo diɛŋtsɛ obaanyɛ otsu he nii. Kɛ́ okɛɛ Nyɔŋmɔ nɔ ni obaasumɔ ni ofee yɛ naagba nɛɛ he lɛ, ebaajɔɔ mɔdɛŋ ni obɔɔ akɛ oye ohe kɛjɛ nakai shihilɛ lɛ mli lɛ nɔ koni okɛ ohe akayawo naagbai krokomɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ amli. “Mɔ ni tsimɔɔ enɔtɔmɔ nɔ lɛ, eshwereŋ; shi mɔ ni jajeɔ ni efɔ̃ɔ lɛ, aaana lɛ mɔbɔ.” (Abɛi 28:13) Yesu hu kɛɛ wɔbaanyɛ wɔsɔle akɛ: “Okɛ wɔ akaya kaa lɛ mli, shi jiemɔ wɔ kɛjɛ efɔŋ lɛ mli.” (Mateo 6:13) Shi kɛlɛ, te ooofee tɛŋŋ otsu nakai sɔlemɔi lɛ ahe nii, ni nɛgbɛ obaanyɛ oná osɔlemɔi lɛ ahetooi kɛjɛ?

2. Ná hewalɛ kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli. “Ejaakɛ Nyɔŋmɔ wiemɔ hiɛ kã ni eyɛ hewalɛ . . . ni eji tsuiiaŋ susumɔi kɛ jwɛŋmɔi lɛ akojolɔ.” (Hebribii 4:12) Mɛi babaoo ni be ko ni eho lɛ, amɛnuɔ dãa waa lɛ ená yelikɛbuamɔ kɛtsɔ Biblia lɛ fã ko ni amɛkaneɔ daa ni amɛjwɛŋɔ emli wiemɔi lɛ anɔ lɛ nɔ. Lalafolɔ ko ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ ŋma akɛ, “Ajɔɔ gbɔmɔ ni enyiɛɛɛ mɛi fɔji ajina mli, ni edamɔɔɔ eshafeelɔi agbɛ nɔ, . . . shi moŋ Yehowa mla lɛ he emii shɛɔ yɛ, ni emla lɛ he nɔŋŋ ejwɛŋɔ shwane kɛ nyɔɔŋ! . . . Ni nɔ fɛɛ nɔ ni efeɔ lɛ shwereɔ.”—Lala 1:1-3.

Allen, ni Yehowa Odasefoi kɛ lɛ kase Biblia lɛ ni no ha enyɛ ekpa dãanumɔ babaoo lɛ kɛɛ akɛ, “Miheɔ miyeɔ akɛ kɛ́ jeee Biblia lɛ kɛ eshishitoo mlai ni ye ebua mi ni mikpa dãanumɔ kulɛ, be nɛ migbo.”

3. Ye ohe nɔ. Biblia lɛ tsɔɔ ákɛ akɛ “wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ Mumɔ” lɛ eju mɛi ni tsutsu ko lɛ ale amɛ akɛ dãatɔlɔi yɛ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ ahe. (1 Korintobii 6:9-11) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Gbɛ kome ji, aye abua amɛ ni amɛkpa dãatɔɔ kɛ shwɛmɔ fɔŋ kɛtsɔ henɔyeli ni ji su ni Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ yeɔ ebuaa ni anáa lɛ nɔ. “Nyɛkatɔrɔa dãa, nɔ̃ mli ni sakasakafeemɔ yɔɔ lɛ, shi moŋ nyɛyimɔa obɔ kɛ mumɔ lɛ.” (Efesobii 5:18; Galatabii 5:21-23) Yesu Kristo wo shi akɛ, ‘Nyɛtsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ baaŋɔ Mumɔ krɔŋkrɔŋ eha mɛi ni biɔ lɛ lɛ.’ No hewɔ lɛ, “Nyɛbia, ni aaaha nyɛ.”—Luka 11:9, 13.

Mɛi ni miisumɔ ni Yehowa akpɛlɛ amɛjamɔ nɔ lɛ baanyɛ aná henɔyeli kɛ́ amɛkase Biblia lɛ ni amɛsɔle kɛjɛ amɛtsuiiaŋ be kɛ be fɛɛ lɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni onijiaŋ aaaje wui lɛ, ná nɔmimaa yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ nɛɛ mli akɛ: “Mɔ ni dũɔ nii yɛ mumɔ mli lɛ, mumɔ lɛ mli nɔŋŋ ebaakpa naanɔ wala kɛjɛ.” No hewɔ lɛ, “nyɛkahaa ekpakpafeemɔ miitɔa wɔ, ejaakɛ kɛ́ wɔnijiaŋ ejeee wui lɛ, wɔbaakpa hu yɛ be ni sa mli.”—Galatabii 6:8, 9.

4. Halamɔ nanemɛi kpakpai. “Mɔ ni kɛ nilelɔi nyiɛɔ lɛ, eeetsɔ nilelɔ; shi mɔ ni kɛ kwashiai bɔɔ lɛ, eeena amane.” (Abɛi 13:20) Kɛɛmɔ onanemɛi lɛ ofai shi ni otswa akɛ obaakutɔ odãanumɔ lɛ mli. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ, kɛ́ okpa “dãanumɔ babaoo, dãatɔɔ ni haa afeɔ hoo, [kɛ] dãanumɔ ni akɛshiɔ akaŋ” lɛ, mɛi ni tsutsu ko lɛ okɛ amɛ bɔɔ lɛ “anaa baakpɛ amɛhe ni amɛbaawie musubɔɔ wiemɔi amɛshi bo.” (1 Petro 4:3, 4, NW) Bɔɔ mɔdɛŋ ni okɛ mɛi ni haaa onyɛ oye ofai shi ni otswa akɛ obaakutɔ dãanumɔ babaoo lɛ mli lɛ akabɔ.

5. Le ohusu. “Ni nyɛjeŋba akatamɔ jeŋbii ajeŋba, shi moŋ nyɛkɛ nyɛjwɛŋmɔ ní etsɔ ehee lɛ atsakea nyɛhe, koni nyɛyoo nii ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kpakpai ní sa ehiɛ jogbaŋŋ ní hi kɛwula shi lɛ.” (Romabii 12:2) Kɛ́ oha Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli shishitoo mlai lɛ ye ebua bo ni ofo husu owo odãanumɔ lɛ he, ni ohaaa onanemɛi loo ‘nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ’ atsɔɔ bo nɔ ni esa akɛ ofee lɛ, obaahi shi bɔ ni Nyɔŋmɔ sumɔɔ. Shi te ooofee tɛŋŋ ole bɔ ni kɛ́ onu lɛ efa ha bo?

Ekɔɔɔ he eko dãa falɛ ni obaanu, kɛ́ eha ojwɛŋmɔ nyɛmɔi lɛ ba shi, ni onyɛɛɛ osusu nii ahe jogbaŋŋ lɛ, belɛ efa tsɔ ha bo. No hewɔ lɛ, kɛ́ okpɛ oyiŋ akɛ obaanu dãa lɛ, nilee bɛ mli akɛ obaafo husu ko kɛkɛ ni baaha dãa lɛ aba ohiɛ shi otɔɔɔ. Kɛ́ okɛ anɔkwayeli pɛi omli ni ona akɛ onuɔ dãa tsɔ lɛ, kaalaka ohe akɛ jeee nakai ji bɔ ni sane lɛ ji. Foo husu pɔtɛɛ ko owo odãanumɔ lɛ he, husu ni oshara bɛ he ni baaha oŋmɛ pɛpɛɛpɛ, nɔ ni haŋ oyaje dãanumɔ shɛii mli.

6. Kasemɔ bɔ ni akɛɔ dabi. ‘Shi nyɛhaa nyɛwiemɔ afea: Hɛɛ, hɛɛ! dabi, dabi!’ (Mateo 5:37) Kɛ́ mɔ ko jɛ mlihilɛ mli ekɛ dãa miifee bo gbɔ ni eenyɛ onɔ doo akɛ onu, shi eleee akɛ nɔ ni efeɔ lɛ baaye bo awui lɛ, kasemɔ bɔ ni ooofee okɛ bulɛ baakɛɛ dabi. “Nyɛhaa nyɛwiemɔ he abaa nyam daa, ni ŋoo ahi mli, ní nyɛle bɔ ni sa akɛ nyɛhaa mɔ fɛɛ mɔ hetoo.”—Kolosebii 4:6.

7. Taomɔ yelikɛbuamɔ. Kɛ́ oyɛ nanemɛi ni sumɔɔ osane ni baanyɛ afi ofai shi ni otswa akɛ obaakutɔ odãanumɔ lɛ mli lɛ sɛɛ, ni amɛkɛ Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ aye abua bo lɛ, taomɔ yelikɛbuamɔ kɛjɛ amɛdɛŋ. “Mɛi enyɔ hi fe mɔ kome; ejaakɛ amɛnáa amɛdeŋmegbomɔ lɛ mli nyɔmɔwoo kpakpa. Ejaakɛ kɛ́ shi amɛgbee lɛ, mɔ kome aaawó enaanyo nɔ.” (Jajelɔ 4:9, 10; Yakobo 5:14, 16) Nitsumɔhe ko ni ji The National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism ni yɔɔ United States lɛ hu wo ŋaa akɛ: “Bei komɛi lɛ, ebaawa akɛ ooonyɛ okutɔ odãanumɔ lɛ mli. Bi oweku lɛ kɛ onanemɛi ni amɛye amɛbua bo koni oshɛ oti ni okɛma ohiɛ lɛ he.”

8. Hii shi yɛ ofaishitswaa lɛ naa. “Shi nyɛtsɔ̃mɔa wiemɔ lɛ nɔyelɔi, ni jeee wiemɔ lɛ nulɔi kɛkɛ, ní nyɛkɛmiishishiu nyɛ diɛŋtsɛ nyɛhe. Shi mɔ ni maa eyi shi ekwɛɔ heyeli mla ni hi kɛwula shi lɛ mli, ni ekãa he, ni ejeee mɔ ni nuɔ ni ehiɛ kpaa nɔ, shi moŋ eji nɔyelɔ ni tsuɔ he nii lɛ, nakai mɔ lɛ aaajɔɔ lɛ yɛ enɔyeli lɛ mli.”—Yakobo 1:22, 25.

Ye Ohe Kɛjɛ Dãanumɔ Babaoo He

Jeee mɔ fɛɛ mɔ ni nuɔ dãa pii lɛ batsɔɔ dãatɔlɔ. Shi mɛi komɛi hu nuɔ babaoo—loo amɛnuɔ lɛ nɔtonɔto—aahu akɛ ekaa amɛhe. Akɛni tsofa ko ni yɔɔ hewalɛ waa ni yɔɔ dãa mli lɛ náa gbɔmɔtso lɛ kɛ jwɛŋmɔ lɛ nɔ hewalɛ, ni no fata he ni anuɔ dãa shɛii hewɔ lɛ, dãatɔlɔi nɛɛ ahiɛmiamɔ kɛ Nyɔŋmɔ dɛŋ yelikɛbuamɔ pɛ baanyɛ aha amɛkpa dãatɔɔ. Allen wie akɛ: “Beni mikpa dãanumɔ lɛ, piŋmɔi ni minuɔ he yɛ dãa lɛ kpamɔ hewɔ lɛ naa wa naakpa. Nakai beaŋ mibayɔse akɛ, kɛfata yelikɛbuamɔ ni mináa yɛ Nyɔŋmɔ dɛŋ lɛ he lɛ, esa akɛ mayana datrɛfonyo hu.”

Dãanulɔi babaoo yɛ ni ebiɔ ni amɛyana datrɛfoi kɛfata yelikɛbuamɔ ni amɛbiɔ yɛ Nyɔŋmɔ dɛŋ lɛ he dani amɛbaanyɛ amɛkpa dãanumɔ. * Ebaabi ni atsi mɛi komɛi anaa yɛ helatsamɔhe bɔni afee ni amɛnyɛ amɛkpee piŋmɔi ni baajɛ dãa ni amɛkpa numɔ lɛ mli kɛba lɛ naa, loo aha amɛ tsofa ni egbɔ dãa ni baa amɛtsine fe nine lɛ nɔ koni amɛnyɛ amɛkpa dãanumɔ. Nyɔŋmɔ Bi naakpɛɛ nifeelɔ lɛ wie akɛ: “Mɛi ni yɔɔ hewalɛ lɛ, tsofatsɛ he ehiaaa amɛ; shi moŋ mɛi ni he yeɔ lɛ.”—Marko 2:17.

Sɛɛnamɔi ni Yɔɔ Nyɔŋmɔ Gbɛtsɔɔmɔi ni Akɛtsuɔ nii lɛ He

Ŋaawoo ni nilee yɔɔ mli ni Biblia lɛ kɛhaa yɛ dãa he lɛ jɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ ŋɔɔ. Nyɔŋmɔ miitao wɔhilɛkɛhamɔ koni wɔná miishɛɛ amrɔ nɛɛ, kɛ naanɔ fɛɛ. Yɛ afii 24 sɛɛ beni Allen ekpa dãatɔɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mimii shɛ mihe waa beni miná mile akɛ manyɛ matsake, ni Yehowa miisumɔ ni eye ebua mi ni majaje nɔ ni etɔtɔ yɛ mishihilɛ mli lɛ, ni ákɛ ee . . . ” Allen fee diŋŋ dã akɛni nibii ni ekaiɔ lɛ eha eetao efo lɛ hewɔ. “Ɛɛm, . . . ehi jogbaŋŋ akɛ Yehowa nuɔ mi shishi, esusuɔ mihe ni ekɛ yelikɛbuamɔ ni sa haa mi.”

No hewɔ lɛ, kɛ́ otsɔ nyɔŋ oha dãa loo kɛ́ onuuu dãa lɛ onyɛɛɛ nɔ ko ofee lɛ, onijiaŋ akaje wui, ni kaamu sane naa oya akɛ hiɛnɔkamɔ ko bɛ. Kulɛ Allen kɛ mɛi krokomɛi babaoo yɛ shihilɛ ni oyɔɔ mli amrɔ nɛɛ mli, shi amɛkutɔ dãanumɔ lɛ hu mli loo amɛkpa dãanumɔ kwraa. Amɛshwako amɛhe kɔkɔɔkɔ; bo hu oshwaŋ ohe.

Kɛ́ bo diɛŋtsɛ ohala akɛ obaakutɔ odãanumɔ mli loo onuŋ dãa kwraa jio lɛ, bo nɔ ni Nyɔŋmɔ jɛɔ suɔmɔ mli ekɛɔ bo nɛɛ toi: “Eji obo mikitai lɛ atoi kulɛ, ohejɔlɛ aaatamɔ faa, ni ojalɛ hu aaatamɔ ŋshɔkei.”—Yesaia 48:18.—w10-E 01/1.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 7 Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “Onyɛɛɛ Oye Ohe nɔ yɛ Dãa He?” ni yɔɔ baafa 8 lɛ.

^ kk. 24 Helatsamɔhei kɛ gbɛjianɔi ni ato ni akɛyeɔ abuaa mɛi ni miikpa dãanumɔ lɛ babaoo yɛ ni baanyɛ aye abua. Buu-Mɔɔ lɛ ejieee gbɛjianɔ pɔtɛɛ ko yi kɛha mɛi ni miitao amɛkpa dãanumɔ. Esa akɛ mɔ diɛŋtsɛ asusu tsofafeemɔi nɛɛ ateŋ nɔ ni ebaasumɔ lɛ he, ni ekpɛ yiŋ ni eteee shi ewooo Biblia mli shishitoo mlai.

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 8]

Onyɛɛɛ Oye Ohe nɔ yɛ Dãa He?

Obaanyɛ Obi Ohe Akɛ:

• Ani miinu dãa babaoo amrɔ nɛɛ fe tsutsu?

• Ani miinu dãa kpitiokpitio fe tsutsu lɛ?

• Ani dãa ni minuɔ amrɔ nɛɛ naa wa fe dãa ni minuɔ be ko ni eho lɛ?

• Ani minuɔ dãa koni mikɛkpee mihaomɔi loo minaagbai lɛ anaa?

• Ani minaanyo ko loo miweku lɛ mli nyo ko kɛ mi ewie dãa ni minuɔ lɛ he?

• Ani dãanumɔ eha miná naagbai yɛ shĩa, nitsumɔhe aloo beni miifã gbɛ kɛmiiya he ko?

• Ani ewa kɛha mi akɛ mahi shi otsi ni dãa esako minaa?

• Ani kɛ́ mɛi krokomɛi kpa dãanumɔ lɛ egbaa minaa?

• Ani misumɔɔɔ ni mɛi ana dãa falɛ ni minuɔ?

Kɛ́ oha sanebimɔi nɛɛ ekome loo nɔ ni fe nakai hetoo akɛ hɛɛ lɛ, belɛ esa akɛ ofee nɔ ko ni okɛkutɔ odãanumɔ lɛ mli.

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 9]

Bɔ ni Ooofee Okpɛ Yiŋ ni Ja yɛ Dãa He

Dani obaanu dãa lɛ, susumɔ saji nɛɛ ahe:

Ani nilee yɛ mli akɛ manu dãa, loo esaaa akɛ minuɔ?

Ŋaawoo: Mɔ ni nyɛɛɛ ehe nɔ eye yɛ dãa he lɛ, ekanu kwraa.

Dãa falɛ enyiɛ esa akɛ manu?

Ŋaawoo: Kpɛɛ oyiŋ yɛ dãa falɛ ni sa akɛ onu lɛ he dani ená ojwɛŋmɔ nɔ hewalɛ yɛ gbɛ ni esaaa nɔ.

Mɛɛ be manu dãa?

Ŋaawoo: Kaanu dani oyakudɔ tsɔne loo dani okɛ ohe wo nifeemɔi ni ebaabi ni ohiɛ ahi ohe nɔ lɛ amli; esaaa akɛ onuɔ dani okɛ ohe awo jamɔ nifeemɔi amli; kaanu dãa kɛ́ ohiɛ hɔ; kaanu dãa kɛ́ ookɔlɔ tsɔfãi komɛi.

Nɛgbɛ manu dãa yɛ?

Ŋaawoo: Nuu yɛ he ko ni sa; kaanu yɛ teemɔŋ; kaanu yɛ mɛi ni miihi dãa kwraa lɛ ahiɛ.

Namɛi mikɛbaanu dãa lɛ?

Ŋaawoo: Okɛ nanemɛi kɛ wekumɛi ni baanyɛ aná onɔ hewalɛ kpakpa anu; jeee mɛi ni yɔɔ dãanumɔ he naagba.

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Ye Ebua Dãatɔlɔ Ko

No mli lɛ, nuu ko ni yɔɔ Thailand ni atsɛɔ lɛ Supot lɛ nuɔ dãa babaoo. Shishijee lɛ, gbɛkɛ pɛ enuɔ dãa. Fiofio lɛ, ebɔi dãanumɔ leebi kɛ shwane fɛɛ. Bei pii lɛ enuɔ koni etɔ kɛkɛ. Shi Yehowa Odasefoi kɛ lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Beni ekase akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ sumɔɔɔ dãatɔɔ lɛ, ekpa dãanumɔ. Be fioo sɛɛ lɛ, eku esɛɛ etee etsutsu shihilɛ lɛ mli ekoŋŋ. Eweku lɛ bafee basaa.

Shi kɛlɛ, Supot sumɔɔ Yehowa ni eesumɔ koni ejá lɛ jogbaŋŋ. Supot nanemɛi lɛ tee nɔ amɛye amɛbua lɛ, ni amɛwo eŋa kɛ ebii lɛ hewalɛ koni amɛná be amɛha lɛ, ní amɛnijiaŋ akaje wui yɛ ehe hu. Nakai beaŋ lɛ, wiemɔ ni yɔɔ faŋŋ ni jeɔ kpo yɛ 1 Korintobii 6:10 ni wieɔ akɛ, ‘dãatɔlɔi anine shɛŋ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ nɔ’ lɛ ye ebua lɛ ni ena hiɛdɔɔ ni yɔɔ shihilɛ mli ni eyɔɔ lɛ he. Eyɔse akɛ ehe miihia ni ebɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni eeenyɛ ni ekpa dãatɔɔ.

Be nɛɛ mli lɛ, Supot tswa efaishi akɛ enuŋ dãa dɔŋŋ. Naagbee lɛ, kɛtsɔ Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ hewalɛ, gbɛtsɔɔmɔi ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli, kɛ yelikɛbuamɔ ni eweku lɛ kɛ asafo lɛ kɛha lɛ lɛ nɔ lɛ, Supot he bawa yɛ mumɔŋ ni enyɛ ekpa dãatɔɔ. Eweku lɛ mii shɛ amɛhe beni abaptisi lɛ kɛfee ehenɔjɔɔmɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ he okadi lɛ. Amrɔ nɛɛ Supot miiná wekukpaa kpakpa ni eshwe akɛ ebakã ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ mli ŋɔɔmɔ, ni eyeɔ ebuaa mɛi krokomɛi koni amɛle Nyɔŋmɔ he nii.